Home Blog Page 3134

Dječja smotra Međimurske popevke nikoga nije ostavila ravnodušnim

0

U nedjelju, 8. svibnja u Termama Sveti Martin, u Svetom Martinu na Muri održala se 13. Dječja smotra Međimurske popevke.

U organizaciji HKUU-a „Sveti Martin“ iz Svetog Martina na Muri i zajednice kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije.

Sudjelovalo je 13 izvođača, među njima bili su vrtići, škole, dječje skupine Kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije.

Žiri u sastavu prof. emeritusa Stjepana Hranjeca i prof. Miroslava Novaka, odlučili su da se na centralnu smotru u Nedelišće  plasiralo 5 sudionika, a to su: Male folklorašice HKUU-e „Sveti Martin“, Kud Selnica – solistice Kristina kočila i Marta Tkalec, KUU „Zasadbreg“, KUU Žiškovec, Osnovna škola Sveti Martin na Muri – solistica Chriztel Aceveda.

Smotra u Nedelišću održat će se 4.lipnja 2022.

Prekrasna kongresna dvorana Terma Sveti Martin bila je prepuna publike koji su svakog malog čuvara međimurske kulturne baštine ispratili pljeskom.

Organizatori su zadovoljni što se nakon dvije godine pandemijske pauze ponovno okupilo stotinjak djece uz svoje voditelje, te se potvrdilo da Međimurska dječja popevka itekako ima svoju svijetlu budućnost.

Jeste li kad čuli vatrogasca da prije gašenja unesrećenog pita: “U kojoj ste političkoj stranci?”

0

Vesna Baranašić Horvat (MP-NL), uvijek agilna vijećnica Gradskog vijeća Čakovca, i na zadnjoj sjednici u “aktualnom satu” uzburkala je političke duhove. Naime, uputila je pitanje Mladenu Kanižaju, zapovjedniku Javne vatrogasne postrojbe Čakovec:

-Zbog čega JVP ne donese pravilnik prema kojem djelatnik JVP Čakovec NE smije biti član političke stranke? Naime, u Zakonu o vatrogastvu, članak 65., navedeno je da vatrogasci ne smiju politički djelovati u vatrogasnoj postrojbi, odnosno vatrogasnoj organizaciji. No, isti Zakon nije izričito propisao da vatrogasac ne smije biti i član političke stranke, kao što to pravilo vrijedi za policijske službenike – konstatirala je Vesna Baranašić Horvat.

-Ja bi bio najsretniji da se to regulira. Ne znam u čijoj je to ingerenciji, definitivno u mojoj nije. Ja to pitanje mogu postaviti našem Vatrogasnom vijeću pa ćemo vidjeti. Što se tiče ostalog, ja u postrojbi nemam nikoga tko bi politički djelovao, a ako imate nešto konkretno – pitajte. Ja vam mogu odgovoriti! – kazao je Mladen Kanižaj, zapovjednik JVP, a Vesna Baranašić Horvat dodala:

-Moje pitanje nije usmjereno na nikoga konkretno, nego ima za cilj depolitizaciju vatrogastva kao jedne od najvažnijih djelatnosti, odnosno službi u našem društvu. Uostalo, pa i gospodin Kanižaj je član političke stranke (SDP-a, op.ur.), pa razumije o čemu govorim – “ubola” je V.B.H. i izazvala dodatnu napetost.

Na to je ponovo za govornicu došao Mladen Kanižaj i odgovorio:

-Rekao sam da ću to pitanje iznijetio na Vatrogasnom vijeću. Mi svi znamo da smo imali iz Javne vatrogasne postrojbe Čakovec kandidate iz raznih političkih opcija na lokalnim izborima za načelnike itd. Ja nisam bio kandidat nigdje, a oni koji su bili imaju možda malo “veći grijeh” od mene – kazao je Kanižaj i tu stao.

Upućeniji znaju da se sve ovo odnosilo na Roberta Meglića, (bivšeg) vatrogasca JVP-a iz Knezovca, koji se kao član HNS-a kandidirao za općinskog načelnika u Šenkovcu i neočekivano pobijedio protukandidata Sašu Horvata, člana stranke MP-NL, u kojoj je, eto, i Vesna Baranašić Horvat.

Čitavu situaciju na kraju je ublažio potpredsjednik Gradskog vijeća Čakovca, Jurica Horvat (SDP) koji je rekao da ga je malo zasmetalo ovo pitanje, jer svi vatrogasci obavljaju ne vraški, nego posao koji svima na treba, možda već iduće sekunde.

-Ja sam dobrovoljni vatrogasac u Čakovcu i čestitam zapovjedniku JVP i svim njegovim djelatnicima na vrlo dobro obavljanju poslova, a kod intervencije oni sigurno nikad ne pitaju tko je u kojoj političkoj stranci. Ponosim se njima i hvala im što se brinu za nas i nadam se da će se brinuti i dalje – kazao je Jurica Horvat.

Općina Nedelišće će dodijeliti priznanja učenicima i studentima koji su ostvarili zapažene uspjehe

0
Učenici, učenje, pisanje

Iz Općine Nedelišće pozivaju učenike srednjih škola i studente koji imaju prebivalište na području Općine Nedelišće, a koji su tijekom akademske 2021./2022. godine ostvarili zapažene uspjehe u svojem školovanju da podnesu zahtjev za dodjelu priznanja za postignute uspjehe koja će se dodijeliti povodom svečane sjednice Općinskog vijeća Općine Nedelišće.

Uz zahtjev potrebno je priložiti presliku važeće osobne iskaznice ili drugi odgovarajući dokaz o prebivalištu na području Općine Nedelišće te dokaz o ostvarenom uspjehu:

– dokaz o osvojenom 1.-3. mjestu na županijskom ili državnom natjecanju u području znanja,
– dokaz o dodijeljenoj dekanovoj ili rektorovoj nagradi,
– dokaz o drugim uspjesima na županijskim, državnim ili međunarodnim natjecanjima.

Zahtjev s odgovarajućim prilozima podnosi se putem e-mail adrese [email protected] ili na adresu Općine Nedelišće, M. Tita 1, Nedelišće, 40305 Nedelišće.

Rok za podnošenje zahtjeva je do 18.05.2022. godine.

Ovako će izgledati nova upravna zgrada Čateksa, koja se gradi u krugu tvornice u Čakovcu!

0

Bez velike političke pompe, nedavno je položen temeljni kamen za novu modernu upravnu zgradu čakovečkog Čateksa. Uz kamen temeljac postavljena je i vremenska kapsula s pismom za buduće generacije u kojem piše:

“Na današnji dan 21.ožujka 2022. Čateks započinje s izgradnjom nove Uprave zgrade.
Čateks d.d. jedno je od najstarijih poduzeća u ovom dijelu Europe, osnovan 1874. godine te jedno od najvećih tekstilnih poduzeća u regiji.

Kroz svoje postojanje, svoj rad temelji na tehnološkom razvoju, inovacijama te generacijama vrijednih ruku marljivih radnika.

Čateks danas sačinjavaju tri proizvodna centra: Tekstil, Politeks i Konfekcija s ukupno 244 zaposlenika.

Vjerujemo u Čateks i njegove ljude te se nadamo da će nova Upravna zgrada služiti nadolazećim generacijama u izgradnji nove budućnosti Čateksa.”

Inače, u posljednjih nekoliko godina Čateks puno ulaže u modernizaciju proizvodnje i poslovanja. Nakon uspješno završenih investicija u optimalizaciji potrošnje energije, modernizaciji proizvodnje i dorade tekstila te uvođenja novog ERP sustava, sljedeći korak u modernizaciji poslovanja je izgradnja nove upravne zgrade.

Unutar nove zgrade bit će smještena uprava, administracija te uređen showroom za prezentaciju proizvoda i prostori za edukaciju zaposlenika.

Direktori i voditeljice projekta Ana i Sanja

Izgradnja nove upravne zgrade predstavlja simbolički čin prelaska na višu razinu kvalitete proizvodnje i upravljanja, a doprinijet će poboljšanju sadržaja i dinamici poslovanja, kažu u Čateksu.

Nakon više od 50 godina tako prelaze iz sadašnje drvene barake u novi model buduće arhitekture koji predstavlja sve vrijednosti koje su ih dovele u rang najvećih proizvođača tehničkih tkanina i materijala specijalnih namjena.

Ukupna kvadratura nove upravne zgrade bit će oko 900 metara četvornih, a planirano useljenje je do kraja ove godine. Radove izvodi Team graditeljstvo iz Čakovca.

Ovo je bio značajna investicija za našu tvrtku i njen budući razvoj koji smo obilježili i milenijskom fotografijom i polaganjem kamena temeljca nove upravne zgrade tvrtke Čateks, jedne od najvećih hrvatskih, ali i tekstilnih tvrtki u ovom djelu Europe, čuli smo u Čateksu.

Od ponoći osjetno skuplje gorivo: Dizel i benzin nadomak granice od 15 kuna za litru!

0

Kako doznaje tportal, od sutra će ponovno poskupjeti sve vrste goriva u maloprodaji, pri čemu će se premium dizeli i benzini prodavati vrlo blizu cijene od čak 15 kuna za litru.

Svi dizeli u prosjeku idu gore 60 lipa po litri pa će se ‘običan’ benzin prodavati po 13,24 kune, a premium po čak 14,71 kunu.

Dizelska goriva u prosjeku poskupljuju 19 lipa po litri. ‘Običan’ dizel stoga ide na 13,47 kuna, a premium na 14,83 kune.

I plavi dizel poskupljuje za 19 lipa te će se prodavati po 9,58 kuna.

Radovati se ne mogu ni vozači na plin, jer auto plin poskupljuje 45 lipa te će dosegnuti razinu od 7,93 kune.

Detalje saznajte klikom ovdje.

Bankari najavili ono čega su se mnogi bojali: Rast će rate kredita, evo i od kad

0
Igor Kralj/Pixsell
Photo: Igor Kralj/PIXSELL

S obzirom na to da inflacija raste, a očekuje se da će rasti i dalje, i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić zaziva na neki način početak rasta ključnih kamatnih stopa u eurozoni, piše Novi list.

Na izravno pitanje, kasni li već sada ECB s povećanjem kamata i kakav je tu stav Hrvatske, odgovorio je da što prije se s tim krene, to bolje.

Kao što je priznao, HNB tu više ne može puno učiniti jer mora i tečajnu i kamatnu politiku kalibrirati prema glavnom cilju – ulasku u eurozonu.

Nema smisla, pojasnio je, da Hrvatska sada diže kamate, zateže monetarnu politiku, a da onda, ako ECB u međuvremenu ništa ne učini, odnosno njene kamate i dalje ostanu negativne, u trenutku našeg ulaska u eurozonu, kad će možda biti najveći inflatorni pritisak, zapravo naglo olabavimo monetarnu politiku.

S obzirom na to da inflacija raste, a očekuje se da će rasti i dalje, i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić zaziva na neki način početak rasta ključnih kamatnih stopa u eurozoni.

Na izravno pitanje Novog lista, kasni li već sada ECB s povećanjem kamata i kakav je tu stav Hrvatske, odgovorio je da što prije se s tim krene, to bolje.

Kao što je priznao, HNB tu više ne može puno učiniti jer mora i tečajnu i kamatnu politiku kalibrirati prema glavnom cilju – ulasku u eurozonu.

Nema smisla, pojasnio je, da Hrvatska sada diže kamate, zateže monetarnu politiku, a da onda, ako ECB u međuvremenu ništa ne učini, odnosno njene kamate i dalje ostanu negativne, u trenutku našeg ulaska u eurozonu, kad će možda biti najveći inflatorni pritisak, zapravo naglo olabavimo monetarnu politiku.

Poskupljuje novac

Sada zaoštravati, mimo politike središnje banke eurozone, s jedne strane bi značilo divergirati u odnosu na tu politiku (kojoj težimo), a s druge bi bilo i besmisleno jer ćemo ionako uskoro izravno potpasti pod nju.

Hrvatski guverner pridružuje se tako mišljenjima onih članica koje zagovaraju pristup da treba što prije krenuti s normalizacijom monetarne politike u eurozoni.

To onda znači skuplji novac, kredite, i to ne samo za države, što se već događa (obveznice), nego i za građane i poduzeća.

No, to je prije svega pokušaj borbe protiv inflacije, za koju je, međutim, Velimir Šonje, analitičar Arhivanalitike, kazao je za Novi list da je teško raspetljati koliki je u sadašnjoj inflaciji uistinu njen troškovni dio (inflacija ponude), što je dio na koji monetarna politika ne može utjecati, a koliko otpada na inflaciju potražnje i očekivanja koja se u ukupnu stopu sve više ugrađuju.

Postavlja se tu i pitanje efikasnosti transmisijskog mehanizma, a ECB zasad čeka. Šonje je, predstavljajući najnovije HUB-ove analize, iznio tri moguća scenarija.

Prvi je, kaže, ako se ECB plaši gubitka vjerodostojnosti i ako misli da su inflacijska očekivanja sada značajniji pokretač inflacijskog procesa, onda će dizati kamatne stope ranije no je bilo tko očekivao – moguće čak i na ljeto.

U drugom scenariju obveznički prinosi također dalje rastu, ali je taj scenarij malo optimističniji jer se u njemu usporavanje pokazuje kao malo manji bauk, pa će ECB hrabrije ući u podizanje kamatnih stopa, ali tek prema kraju godine.

U trećem scenariju, ako se pokaže da statistika usporavanja gospodarstva bude ozbiljnija nego se u ovom trenutku čini, onda će se inflacija ranije smiriti i vjerojatno ECB neće biti toliko agresivan, odnosno možda će i odgoditi povećanje kamatnih stopa, predviđa Šonje.

Cijeli članak pročitajte klikom ovdje.

U sklopu ‘Ljeta uz Muru’ vidjet ćete vratolomije i akrobacije na šipkama

0

U sklopu Ljeta uz Muru streetworkout Hrvatska dolazi u Međimurje, točnije u Mursko Središće.

– Po prvi put u našem kraju moći ćete vidjeti vratolomije i akrobacije na šipkama, kao i veliki broj ponavljanja u zgibovima, sklekovima, dipsevima…Event je organiziran za sve uzraste i da se malo više približi ovaj sport ljudima u M. Središću i okolici…Pozivamo Vas da u što vecem broju podržite dečke iz streetworkout Hrvatske kao i naše domaće dečke iz streetworkout Mura – stoji u najavi.

Više detalja bit će poznato uskoro.

Upisi u vrtiće online, bez redova i čekanja

0

Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva održao je danas u Čakovcu promotivno javno događanje kako bi građane upoznao s novom uslugom e-Upisi. Riječ je o projektu informatizacije procesa i uspostave cjelovite elektroničke usluge upisa u odgojne i obrazovne ustanove.

Na portalu e-Građani dostupna je jedinstvena usluga e-Upisi u odgojno-obrazovne ustanove, a omogućuje brz i jednostavan upis u željenu odgojno-obrazovnu ustanovu u Republici Hrvatskoj, od vrtića, srednjih i osnovnih škola, učeničkih domova do fakulteta. Projekt se provodi u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i Hrvatskom akademskom i istraživačkom mrežom – CARNET.

Na promotivnom događanju, predstavnici Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva građanima su pojasnili važnost usluge i dosada ostvarene rezultate.

„Elektronička usluga upisa građanima će omogućiti pokretanje jednog zahtjeva na jednom mjestu s bilo kojeg uređaja i njegovu potpunu obradu, neovisno o broju ustanova i poslovnih procesa koji su uključeni u rješavanje zahtjeva“, izjavio je voditelj projekta e-Upisi mr.sc. Igor Ljubi. Dodao je kako će korištenje usluge doprinijeti smanjenju administrativnog tereta i troškova za građane te povećanju učinkovitosti u radu javne uprave.

„Digitalizacija i smanjenje naših troškova je naša budućnost. Upis učenika u srednje škole već se provodi elektroničkim putem od 2013. godine putem Nacionalnog informacijskog sustava u koje su uključene i srednje škole u Međimurskoj županiji. Provedbom elektroničkih upisa u srednje škole svih ovih godina omogućuje se da na jednostavan, transparentan i brz način učenici upišu željenu školu. Također, ovaj projekt omogućit će upis i u učeničke domove za narednu školsku godinu u što su se uključila i naša dva učenička doma. U ovaj projekt već su uključena dva međimurska vrtića Dječji vrtić „Cipelica“ i Dječji vrtić „Cvrčak“ koja su već provela e-upise u svojim predškolskim ustanovama,“ zaključio je župan Međimurske županije Matija Posavec.

Nakon promotivnog događanja, predstavnici Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva posjetili su Dječji vrtić Cipelica koji je uključen u informatizirani sustav za prijavu i upis djece u vrtić putem usluge e-Upisi.

Projekt „e-Upisi – Informatizacija procesa i uspostava cjelovite elektroničke usluge upisa u odgojne i obrazovne ustanove« je financiran iz Europskog socijalnog fonda u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. Projekt je ukupno vrijedan 40.002.019,64 kuna od čega je 85% sufinancirano iz Europskog socijalnog fonda, dok 15% predstavlja nacionalno sufinanciranje.

Ovo je popis prosječnih plaća u eurima u EU, a evo kakva će biti u Hrvatskoj

0

Po svoj prilici, Hrvatska iduće godine prelazi na euro. U tom smislu ne bi trebalo biti iznenađenja, tim više jer smo odavno “eurizirani”; naime, cijene nekretnina, automobila i koječega drugog u praksi izražavamo u eurima do te mjere da ih na taj način oglašavamo i u medijima, piše Slobodna Dalmacija.

Euro je za Hrvate – a milijuni su u nas bili ili jesu u “pečalbi” – negdje u primozgu još memoriran kao njemačka marka. Stotinu eura starijima od četrdeset i dalje zvuči kao famoznih “sto maraka”, mada se za taj novac i u to vrijeme moglo kupiti puno više.

Strancima ljeti više neće biti enigma je li taj ručak u nas, kad ga pretvore iz kuna u eure, nešto jeftiniji nego kod njih ili je to li-la. Isto će biti i s cijenom goriva i putarina. Sve će se odmah znati do zadnjeg centa: koliko smo što se cijena tiče konkurentniji od drugih i kakve su nam plaće i penzije kad se usporedimo sa susjedima iz EU-a.

Prosječna neto plaća bit će tako oko 900, a mirovina oko 320 eura, s obzirom na to da bi zbog inflacije do prelaska s kune na euro osobni dohoci i penzijice u Hrvatskoj ipak mogli mrvicu porasti. Uzmemo li kao relevantan podatak o prosječnoj neto plaći u EU-u u 2021. godini, koja je iznosila 1916 eura mjesečno, znači da nam treba oko “iljadarka” da bismo dostigli prosjek EU-a.

PLAĆE I PLAĆICE

Novinari Slobodne Dalmacije provjerili su kakve su plaće u ostatku Europe. U Austriji je prosječna neto plaća lani iznosila 2053 eura, a u Belgiji 2091.

U siromašnoj Bugarskoj prosječni je neto dohodak lani iznosio 413 eura, a u nas 797 eura, dok su Slovenci 2021. u prosjeku primali 1038 eura.

Od Hrvata su nešto bolji bili Česi s 813 eura neto plaće, a puno bolji Danci, koji su s 3100 eura pri europskom vrhu. Slijede ih Šveđani s 3062 eura plaće.

Od nas su bolje plaćeni i Estonci, s prosječnom plaćom od 958 eura neto, a nešto slabiji Latvijci – 648 eura, i Litavci – 645 eura. No zato stanovnici Cipra primaju za naše pojmove odličnih 1658 eura. I na Malti se dobro zarađuje iz hrvatske perspektive. Riječ je o 2261 euru.

Slijede redom bogate zemlje: Finska s 2509 eura, Francuska s 2157 eura i Njemačka s 2270 eura prosječne plaće.

Prosječni Grk zarađuje 917, Portugalac 846, Poljak 736, Slovak 690, a Mađar 683 eura. U Rumunjskoj je prosječna neto plaća samo 522 eura, pa su od njih u EU-u siromašniji samo Bugari s već spomenutih 413 eura.

Prosječna neto plaća u Italiji je 1762 eura, a u susjednoj im Španjolskoj 1718 eura. Pravi “teškaši” su Islanđani s 3435 eura i Luksemburžani s 3009 eura, a slijede ih Irci s 2479 eura i Nizozemci s 2263 eura.

Cijeli članak pročitajte klikom ovdje.