U srijedu 15. lipnja 2022. godine u Centru za kulturu Čakovec, više od četristotinjak djece iz čakovečkih dječjih vrtića u pratnji svojih odgojiteljica zadivljeno je gledalo humanitarnu plesnu predstavu ˈGda Pozoj spiˈu izvedbi studia suvremenog plesa ˈTeutaˈ.

Svoje pravo na jednodnevno korištenje dvorane Centra za kulturu kao članica Gradske zajednice kulture, ˈTeutaˈ je odlučila iskoristiti na najljepši mogući način. Povodom tridesete godišnjice postojanja studia, osmišljena je predstava edukativnog karaktera za one najmlađe.

O inspiraciji za predstvu i tijeku realizacije predstave ispričala nam je Nikolina Mekovec koja i potpisuje koreografiju.

– Cijela predstava nastala je iz poveznica našeg Čakovca i Međimurja. Inspirirana je legendom o Pozoju, a predstava je utemeljena na povijesnoj kronologiji. Kroz nju govorimo o moći prirode i potresu kao elementarnoj nepogodi koja je u povijesti pogodila grad Čakovec. Cilj nam je bio da predstava bude i edukativnog karaktera. Kroz nju, svrha je bila predstaviti mališanima ulomak naše povijesti, ali i osvijestiti o važnosti prirode i ekologije. Kostimografiju potpisuje Anda Damjan, a cijelu predstavu dočaravaju fotografije Zračnog Alexa. Glazba predstave ciljano je odabrana i usmjerena na skladatelje i našeg kraja. To su Josip Štolcer Slavenski i Miroslav Magdalenić, što daje još jednu važnu notu cijeloj predstavi – rekla je N. Mekovec.

Predstavu je izvelo sedamdesetak plesača u dobi od četiri do osamnaest godina, a istaknula je i zašto su upravo djeca najvažnija publika.

– Djeca su najvažnija publika jer na taj način stvaramo i odgajamo djecu nove generacije i novu kulturnu publiku. Također, među najmlađima se tako širi spoznaja o važnosti umjetnosti i suvremenog plesa.
Istog dana, u perivoju Zrinski plesni studio ˈTeutaˈ izveo je još jednu predstavu, onu pod nazivom ˈNa dlanu jezeraˈ.

– Perivoj je sam po sebi predivni prirodni amfiteatar kojeg smo pretvorili u pozornicu na otvorenom. Predstava ˈNa dlanu jezeraˈ naš je dugogodišnji je tradicionalni program kojim se obilježavaju Dani Grada Čakovca. Program je bio nekoliko puta odgođen, no uspjeli smo ga realizirati. Zajedno s čakovečkim mažoretkinjama i Ženskom vokalnom skupinom ˈPučpuljikeˈ priredili smo plesno-glazbenu večer. Nastupilo je ukupno 170 izvođača koji su večer obilježili pokretom, glazbom i pjesmom.
Izvođači, koreografi, kostimografi i svi uključeni, još su jednom pokazali da Međimurje živi i diše umjetnost, glazbu i ples.

Kako bi od zaborava spasili vještinu pletenja cekara i uporabnih predmeta od komušine na području Međimurja, LAG „Međimurski doli i bregi“ pokrenuo je niz aktivnosti, projekata, ali i postupak zaštite koji je uspješno priveden kraju te je 17. svibnja 2022. godine “Umijeće izrade uporabnih predmeta od komušine na području Međimurja” upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao nematerijalno kulturno dobro.

Ceker je, uz sve ostale uporabne predmete od komušine, time dobio zasluženo priznanje koje je temelj i dodana vrijednost za brojne planirane projekte vezane uz nematerijalnu kulturnu baštinu Međimurja.

– Cekar i predmeti od komušine važan su dio međimurske tradicije, a kako je vještina pletenja takvih premeta polako pala u zaborav, željeli smo ju očuvati i prenijeti na nove naraštaje. Iznenadili smo se velikim brojem žena koje se još uvijek bave pletenjem cekara u Međimurju te smo u suradnji s njima gradili promociju i zaštitu ovog međimurskog bogatstva – kazala je predsjednica Lokalne akcije grupe „Međimurski doli i bregi“ Sanja Krištofić pojasnivši da su kroz brojne radionice i aktivnosti posljednjih godina uspješno promovirali pletenje cekara koji se ponovno vratio u trend, ne samo kao uporabni predmet, već i kao modni dodatak.

Iako površinom malo, Međimurje obiluje tradicijskim i povijesnim bogatstvom, istaknuo je župan Međimurske županije Matija Posavec koji je dodao da se mnogo pažnje ulaže u zaštitu nematerijalnih i materijalnih kulturnih dobara.

– Cekar je novi suvenir koji dodajemo u našu škrinjicu predmeta koje i službeno čuvamo od zaborava. Drago mi je što imamo čak 60-ak žena koji tu vještinu prenose na mlađe naraštaje i pokazuju kako se nekad živjelo u Međimurju – rekao je župan Posavec.

Cekarima i predmetima od komušine posvećen je i jedan dio muzeja nematerijalne baštine Riznica Međimurje koji je prošle godine otvoren u revitaliziranoj fortifikaciji Starog grada Zrinskih, a kako je podsjetila ravnateljica Muzeja Međimurje Čakovec Maša Hrustek Sobočan, u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske upisano je više od petnaest kulturnih dobara koja nalazimo na području Međimurja, među kojima su zlatarenje, izrada čipke i tradicijsko lončarstvo.

Osim što je važan dio međimurske baštine, cekar je i važan dio turističke ponude Međimurja.

– Potencijal rukotvorina je fenomenalan i radimo na tome da ih maksimalno uvrstimo u našu turističku ponudu – kazao je direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula koji od samog početka podržava aktivnosti LAG-a u zaštiti baštine.

LAG je za navedenu prijavu potaknut velikim interesom javnosti i svojim projektom „Turizmom razvijamo područje“ kroz koji su provedene aktivnosti za promociju pletenja cekera kao nematerijalne kulturne baštine Međimurja. Kroz navedeni projekt je održano nekoliko radionica pletenja cekara u Međimurju i jedna u Baranji. Kako bi se promovirao ceker i vještina pletenja uporabnih predmeta od komušine, LAG je u sklopu projekta snimio i promotivno-edukativni video te izdao promotivnu brošuru koji su korišteni u postupku zaštite kao dokazni materijal. S ciljem dokumentiranja postupka nastanka cekera, u suradnji s Udrugom žena Nedelišće, Udrugom žena Pušćine i Kulturno umjetničkom udrugom Seljačka sloga iz Nedelišća su zbog fotografiranja i snimanja organizirana i tradicijska događanja, kakva su berba starih sorti kukuruza, demonstracija bojanja komušine i radionice pletenja cekara.

Ponosan što su Nedelišćanke važan dio ove priče je načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak iz koje je 60-ak žena koje nastavljaju promovirati vještinu pletenja cekara i predmeta od komušine.

Zaštita je samo prvi korak u vrednovanju ovog tradicijskog umijeća, te je potrebno i dalje intenzivno raditi na dizanju svijesti lokalnog stanovništva o vrijednosti cekera koji se ne može i ne smije više smatrati samo običnim uporabnim predmetom koji služi za prenošenje stvari, već je vrijedan suvenir i unikatna rukotvorina Međimurja.

U radnoj posjeti Međimurskoj županiji danas je boravio slovački veleposlanik Peter Susko sa suradnicima. Nakon radnog sastanka s međimurskim županom Matijom Posavcem izašli su pred novinare i dotakli se tema o kojima su razgovarali. Veleposlanik Susko uvodno je uputio i svojevrsnu ispriku što u Međimurje dolazi tek u četvrtoj godini svojeg veleposlaničkog mandata, ali najveći razlog tome bila je pandemija koronavirusa.

– Dogovorili smo da ćemo pronaći model povezivanja Međimurja s nekom od slovačkih županija. Ne samo po pitanju turizma i enologije, nego i kroz suradnju veleučilišta i drugih obrazovnih ustanova. Najviše smo razgovarali o tome što ponuditi slovačkim turistima kada idu ili se vraćaju s mora da se zaustave ovdje, tako da mogu upoznati ljepote ne samo obalne, nego i kontinentalne Hrvatske. Nadam se da ćemo ubuduće surađivati mnogo više nego što je to dosada bilo slučaj, dijelom i mojom krivnjom – rekao je veleposlanik Susko.

Župan Posavec izrazio je zadovoljstvo održanim susretom te naglasio da je bio vrlo konstruktivan. Goste iz Slovačke upoznao je s mogućnosti da se njihova zemlja, za lijepog vremena, vidi s lokacije Mađerkinog brega, što je samo jedna od zanimljivosti koja bi mogla privući slovačke turiste u naš kraj.

– Već to dovoljno govori koliko smo, zapravo, blizu i koliko je veliki potencijal za našu suradnju. Iako Slovačka nije naš neposredni susjed dio je našeg okruženja s kojim želimo intenzivirati suradnju. Za brojne slovačke turiste Međimurje predstavlja vrata Hrvatske i naš je interes da ih, kad prolaze kroz našu županiju, zadržimo ovdje kako bismo ih upoznali s našim prirodnim, kulturnim i povijesnim blagom, ali i eno-gastronomijom, jer nas svi ti segmenti čine Europskom regijom izvrsnosti. Uz povezivanje regija i lokalnih jedinica, zanima nas i povezivanje u svim drugim segmentima gdje je moguća suradnja – poručio je župan Posavec.

Direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula rekao je da su slovački turisti na četvrtom mjestu po broju noćenja među stranim gostima u našem kraju.

Veleposlanik Susko u nastavku svog boravka u našem kraju obišao je Mađerkin breg i gornje Međimurje te se susreo s međimurskim vinarima iz udurge Hortus Croatie, kao i s nekoliko turističkih djelatnika.