Čakovečka dizajnerica ponovo oduševila na 35. rođendan brenda!
Povodom 35. rođendana brenda XD Xenia Design, u ponedjeljak je u Opatiji, u Hotelu Gardenija održana antologijska izložba, talk show i revija, prenosi Extravagant.com.
Uzvanici su mogli razgledati antologijsku izložbu XD komada koji su obilježili modnu priču Ksenije Vrbanić od osnutka brenda. Među izloženim artiklima bile su poznate custom made haljine za koncerte glazbene dive Josipe Lisac kao i ona u kojoj je Nina Badrić 2012. godine nastupila na Euroviziji u Azerbejdžanu.
Modno slavlje za pamćenje nisu propustila brojna poznata lica, među kojima su bili: Danijela Gračan, Damir Kedžo, Tihana Harapin Zalepugin, Elena Tomeček Zdjelar, Barbara Kolar, Vivian Galetta, Slađana Ostić, Lidija Šeatović, Ester Gallo, Martina Novosel, Bojana Matek, Lorena Otavijević i drugi.
Cjelokupnu atmosferu provjerite ovdje.
FOTO/VIDEO Neponovljiv uspjeh DVD-a Palinovec, ekipe mladih spremne za Celje!
Na ovogodišnjem Županijskom vatrogasnom natjecanju seniora, seniorki i profesionalne postrojbe Međimurske županije, održanom 9. i 10. srpnja 2022. godine na nogometnom stadionu NK Sloga u Čakovcu, među više od 80 natjecateljskih odjeljenja iz čitave županije, čak dva prva mjesta osvojile su mlade ekipe DVD-a Palinovec!
– U mojoj vatrogasnoj karijeri, ovo – da je neki DVD osvojio dva prva mjesta na Županijskom natjecanju – je neponovljivo! – rekao nam je predsjednik DVD-a Palinovec Franjo Jančec, koji je na Županijskom vatrogasnom natjecanju sudjelovao s ukupno šest ekipa, pri čemu se osvojili sljedeće sjajne rezultate: 2 ekipe MUŠKI A, pri čemu je jedna ekipa osvojila prvo mjesto, 2 ekipe ŽENE A, koje su osvojile prvo i peto mjesto, ekipa MUŠKI B s osvojenim 3. mjestom te ŽENE B s osvojenim 5. mjestom.
Na Vatrogasnoj olimpijadi u Celju od 17. do 24. srpnja, Međimursku županiju će u kategoriji ŽENE A predstavljati ova mlada, pobjednička ekipa djevojaka iz Palinovca, koju čine: Paula Kanižaj, Ema Perković, Iva Fileš, Katarina Jančec, Viktorija Horvat, Korina Srpak, Petra Hajdarović, Ana Jančec, Ema Hajdarović i rezerva Stefani Branilović.
Njihov voditelj je Ivan Petar Srpak, inače zamjenik zapovjednika DVD Palinovec i voditelj vatrogasne mladeži. Vodi ih još od 5. razreda osnovne škole, kada su djevojke prešle u kategoriju mladeži. Vatrogasci su zahvalni i predsjedniku Franju Jančecu, koji im u svemu pomaže oko tehničkih stvari i logistike.
– Iako će u Celju na Olimpijadi biti zasigurno jedna od najmlađih ekipa, većina djevojaka trenira oko 10 godina. Osvajale su županijske naslove u kategorijama podmlatka, mladeži i sad drugi put u kategoriji seniora, tj. ŽENA A. Plasman na Olimpijadu izborile su 2. mjestom na Državnom vatrogasnom natjecanju za seniore koje se 2021. godine održalo u Varaždinu. Pripreme smo počeli već u prosincu. Trenirali smo nažalost zajedno većinom samo vikendima jer cure studiraju u Mariboru, Osijeku, Zagrebu i Varaždinu, no one su i preko tjedna radile individualne treninge snage. Zato smo im neizmjerno zahvalni što su svoje kratko slobodno vrijeme odvajale za vježbe i treninge – naglasio je Franjo Jančec.
– Veliki rezultat za ove djevojke je i sam plasman na najveće međunarodno vatrogasno natjecanje u Celju, na kojem će se natjecati samo najbolje ekipe iz Austrije, Njemačke, Slovenije, Poljske i drugih zemalja članica organizacije CTIF. No kad smo već došli do te razine, svakome je cilj dati najbolje od sebe, a onda je uz malo sportske sreće sve moguće! – dodao je.
Na dan njihovog nastupa na Vatrogasnoj olimpijadi, 23. srpnja 2022. godine, stići će i pun autobus s navijačima iz Međimurja. Uz djevojke iz DVD-a Palinovec, u Celje stižu i DVD Mali Mihaljevec u kategoriji ŽENE B te profesionalna Javna vatrogasna postrojba Čakovec u kategoriji MUŠKI A. Svi će oni imati završni trening u Palinovcu u srijedu, 13. srpnja, a u nedjelju, 17. srpnja u 9 sati ujutro organizirano je zajedničko fotografiranje u dvorištu JVP Čakovec. Čestitke svima!
Pogledajte i video – spretnu i brzu ekipu ŽENE A DVD-a Palinovec na Županijskom natjecanju!
Prijatelji biciklima na more: ”Cijena goriva penje se gore, pa biciklom moramo ići na more”
– Godinama razmišljam o tom pothvatu da biciklom odem na more. I svake godine nešto drugo dobije prioritet. Ali ove godine sam odlučio, idem na more biciklom. Bez dugog nagovaranja pridružio mi se i prijatelj Denis Raimund (36) iz Kotoribe – rekao nam je jučer navečer Alen Vadas Trovač (42) iz Donjeg Vidovca. Danas, tri sata iz ponoći krenuli, su biciklima do Stare Baške na otoku Krku.
Alen je dodao: – To je 320km vožnje starom cestom. Odlučili smo voziti dva dana, ali pošto nam se nikud ne žuri možemo i razvući na tri dana. Nemamo neku parolu, ali bila bi “Cijena goriva penje se gore,pa biciklom moramo ići na more” Sve u svemu biti će to dobra avantura. Putovanje ćemo dokumentirati i objavljivati na društvenim mrežama Facebooku i Instagramu -rekao nam je na rastanku. Još je dodao kako će se kući vratiti autom jer su Denisova supruga Ivana i djeca Luka i Laura već na Krku, dok će Alenova supruga Vlatka i djeca Brigita i Matej u Bašku doći u subotu.
Za tu prigodu dali su izraditi i posebne sportske majice.
Sretan im biciklistički i automobilistički put!
Više od 60 stručnjaka iz Mađarske, Slovenije i Hrvatske sudjelovalo je na Stručnom skupu u Međimurju
U organizaciji Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode održan je međunarodni Stručni skup na temu „Priroda kao zadaća – praktična iskustva u upravljanju zaštićenim prirodnim područjima“. Organiziran je u sklopu projekta Eco Bridge i održan u multimedijalnoj dvorani Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje (TIC) u Čakovcu. Skup je prigodno organiziran 11. srpnja, na dan kada se obilježava deseta godišnjica proglašenja prekograničnog Rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav između Hrvatske i Mađarske.
Okupilo se više od 60 stručnjaka iz Mađarske, Slovenije i Hrvatske koji su razmijenili praktična iskustva upravo u upravljanju zaštićenim prirodnim područjima uključujući NATURA 2000 područja i područje Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav.
Sudionike su pozdravili i međunarodni Stručni skup otvorili Matija Posavec župan Međimurske županije i Ljerka Cividini gradonačelnica Grada Čakovca, a izlagače tema i goste je uvodno pozdravio ravnatelj Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode Siniša Golub, kazavši:
– Europski projekti služe da nas zbliže. Posljednjih dvadeset godina u domeni zaštite prirode Hrvatske dogodio se kvantni skok u smislu različitosti aktivnosti kojima se bavi struka, a same teme zaštite prirode značajno su ušle u mainstream. Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav između Hrvatske i Mađarske proglašen je u srpnju 2012. godine, a 2021. godine područje toka triju rijeka objedinjeno je u prvi pentalateralni rezervat biosfere u svijetu pod zaštitom UNESCO-a, čime je održavanje ovog Stručnog skupa upravo u Međimurskoj županiji još značajnije.
Stručni skup održan je na hrvatskom i mađarskom jeziku uz simultano prevođenje. U radnom dijelu izlagači tema bili su Boleslaw Slocinski, mag. geog. (Udruga Biom), Gregor Domanjko (Javni zavod Krajinski park Goričko), Iva Šoštarić, mag. biol. mol. (Udruga Biom), dr. sc. Mihaela Mesarić (Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode), dr. sc. Biljana Janev Hutinec (Javna ustanova Maksimir za upravljanje zaštićenim područjima Grada Zagreba), mr. sc. Siniša Golub (Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode), dr. sc. Sandra Golubić (Međimurska županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša), Anja Cigan s temom koju je pripremila sa suradnicima Monikom Podgorelec i Aleksanderom Korenom (Zavod Republike Slovenije za varstvo narave), Imre Simonyai (Municipality of Letenye), Máté Magyari (Balaton-felvidéki National Park Directorate), Ákos Klein PhD (Barn Owl Foundation) i Lana Jelić, mag. ekol. (Javna ustanova Maksimir za upravljanje zaštićenim područjima Grada Zagreba). Konferansu je vodila Sara Srša iz Javne ustanove Međimurska priroda.
Skup je iznjedrio suglasnost nastavka provedbe svih kvalitetnih upravljačkih aktivnosti u zaštićenim prirodnim područjima u pograničnom području država Mađarske i Hrvatske, ali i Slovenije. Jedan od prijedloga je organiziranje zajedničke međunarodne volonterske akcije čišćenja strme riječne obale za bregunice.
Još jedna krađa u privatnom poduzeću! Evo što je zanimljivo lopovima u Štrukovcu
U razdoblju od 8 sati, 7. srpnja (četvrtak) do 16:30 sati, 8. srpnja 2022. godine (petak) u Štrukovcu, iz otvorenog dvorišta i spremišta, vlasništvo privatnog poduzeća, nepoznati počinitelj ukrao je 200-tinjak metara raznih električnih kablova.
Materijalna šteta procijenjena je na desetak tisuća kuna.
Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.
Kakva krađa u Selnici! Lopov pronašao ključ skladišta, poslužio se sa svime i svačime
Između 9. i 11. srpnja 2022. godine u Selnici, Gospodarskoj ulici, nepoznati počinitelj na prostoru otvorenog parkirališta u kamionskoj prikolici pronašao je ključ te pomoću njega otključao ulazna vrata skladišta, vlasništvo privatnog poduzeća. Nakon što je na opisani način ušao u skladište, počinitelj je iz njega ukrao razni ručni, akumulatorski i električni alat, kao i električne kablove te kamionske akumulatore.
Materijalna šteta procijenjena je na petnaestak tisuća kuna.
Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.
Policija iznijela detalje jučerašnje nesreće! Preminulom vozaču (54) ranije je oduzeta vozačka dozvola
Jučer, 11. srpnja 2022. godine oko 15:40 sati na nerazvrstanoj cesti koja povezuje lokalnu cestu broj 20039 (Orehovica-Prelog-Donja Dubrava) i Donji Vidovec, smrtno je stradao 54-godišnjak.
Upravljajući neregistriranim traktorom navedenom nerazvrstanom cestom, vozilo nije držao što bliže desnom rubu kolnika te na tolikoj udaljenosti od njega da ne ugrožava druge sudionike te ne izlaže sebe opasnosti. Zbog opisane situacije na ravnom dijelu ceste traktorom je sišao izvan kolnika, niz cestovnu kosinu, gdje je došlo do prevrtanja traktora, a potom i prignječenja gornjeg dijela tijela vozača, ispod stražnjeg lijevog kotača.
Izlaskom na mjesto događaja liječnica tima hitne medicinske pomoći konstatirala je smrt 54-godišnjeg vozača traktora.
Na mjesto događaja izašli su pripadnici JVP-a Čakovec, koji su pomogli u izvlačenju tijela vozača ispod traktora. Kako bi se utvrdio točan uzrok smrti 54-godišnjaka naložena je sudska obdukcija.
Provjerom putem evidencije vozača i vozačkih dozvola utvrđeno je kako je 54-godišnjak upravljao traktorom za vrijeme dok mu je vozačka dozvola oduzeta zbog neobavljenog izvanrednog zdravstvenog pregleda na koji je upućen.
Sve više Hrvata diže kredite! Za mnoge je to i zadnja prilika
U pojedinim bankama klijentima su već počeli davati signale da, ako misle, neka kredit dignu što prije jer su u pripremi novi uvjeti za koje nije isključeno da će na snagu stupiti već na jesen, piše Novi list.
Iako u bankama neće otvoreno o tome govoriti, pa kažu da prate stanje na tržištu, prilagođavaju itd., izvjesno je da se, sukladno odlukama regulatora koji ih upozorava da dijele prerizične kredite, pripremaju na moguće šokove i rast loših kredita.
Cijene rastu, kao i bojazan od nove recesije, a kupovna moć pada. Uz to što su krediti s promjenjivim stopama vezani uz euribor već poskupjeli, nacionalna referentna stopa, dok još postoji, sigurno će se kretati u tom pravcu.
Novi krediti, bila im kamata fiksna ili promjenjiva, također se očekuje da će poskupjeti. Što se tiče uvjeta kredita, a riječ je o omjeru rate i mjesečne plaće, visini potrebnog učešća ako je riječ o dugoročnim stambenim kreditima, omjeru vrijednosti nekretnine i kredita koji se dobije itd., ti su svi uvjeti u zadnjem periodu bili dosta labavi, na što je upozorio HNB, a sukladno stavu Odbora za sistemske rizike EU-a. HNB je već postrožio dio regulative, a ići će se navodno i dalje u tom pravcu, jer se građane želi zaštiti od rastućeg rizika neplaćanja.
APN je primjerice dodatno povećao cijene nekretnina i omogućio da kredit uz subvenciju mogu dobiti i građani čiji prihodi samostalno ne bi bili dostatni za pokrivanje rate.
Kako subvencije s vremenom isteku, raste rizik za taj kredit. Vjerojatno i stoga što su svjesni da će kamate rasti, na što ih i banke upozoravaju, a možda i zato što im redovni prihodi više ne pokrivaju potrošačku košaricu, građani se pojačano zadužuju i u dijelu gotovinskih, a naravno i stambenih kredita, koje je opet pokrenuo APN.
I kamate, realno, jede inflacija, pa se investirati isplati. Rastu i korporativni krediti poduzećima, i to i za investicije i za obrtna sredstva. Tvrtkama treba povećana likvidnost za povećane troškove. Na tržištu je komešanje jer se »grabi« što se može.
– Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) porasli su u svibnju za 3,7 milijardi kuna pri čemu se njihova godišnja stopa rasta ubrzala sa 6,5 posto u travnju na 7,4 posto.
Mjesečni rast stambenih kredita
Pritom su već četvrti mjesec zaredom snažno porasli krediti nefinancijskim poduzećima (2,1 milijardu kuna). Pritom se godišnji rast kredita tom sektoru ubrzao s 9,4 posto u travnju na 11,6 posto u svibnju.
Više od polovine mjesečnih transakcija kredita poduzećima u svibnju odnosilo se na poduzeća koja se bave distribucijom električne energije i plinovitih goriva, dok je ostatak raspršen po većem broju ostalih poduzeća, uglavnom u svrhu financiranja investicija i obrtnoga kapitala.
Kreditiranje stanovništva također je ojačalo, a najveći dio kredita odobren tom sektoru odnosi se na stambene kredite, koji su u svibnju porasli za 1,3 milijardu kuna (1,9 posto).
To je dosad najviši ostvaren mjesečni rast stambenih kredita, od kada su raspoloživi podaci o transakcijama stambenih kredita, odnosno od prosinca 2011., a zrcali učinak novih kredita odobrenih u sklopu ovogodišnjega kruga državnog programa subvencioniranja.
Porasli su i gotovinski nenamjenski krediti, za 0,2 milijarde kuna (0,4 posto), slično kao i tijekom prethodnih nekoliko mjeseci. Promatrano na godišnjoj razini, rast se stambenih i gotovinskih nenamjenskih kredita ubrzao s 8,1 posto na 9,3 posto odnosno s 3,4 posto na 3,6 posto, navodi HNB.
Banke smo pitali i o kamatama, na što je nedavno samo Erste banka dala konkretan odgovor, priznavši da su naravno već ukalkulirali rast euribora o postojeće promjenjive stope koje ga imaju u bazi.
Rastu i troškovi života
Iz RBA su primjerice odgovorili da uvjete kreditiranja definiraju u skladu sa zakonskom regulativom, a sve u cilju zaštite i interesa potrošača.
Iz PBZ-a poručuju da aktivno prate stanje na tržištu i redovno prilagođavaju uvjete kreditiranja kretanjima na tržištu i troškovima života, vodeći računa da se klijentu osigura dovoljna razina raspoloživog dohotka za redovno podmirenje obveza po kreditima.
– Osim redovne revizije minimalnih troškova života koji se koriste prilikom procjene kreditne sposobnosti, što ujedno predstavlja i regulatornu obvezu (sukladno Zakonu o stambenom potrošačkom kreditiranju i ostalim smjernicama regulatora), banka određuje i maksimalni omjer kreditnih zaduženja i primanja.
Također, kod odobravanja kredita konzultira se i interni kreditni rejting te informacije dostupne iz kreditnog registra, s ciljem što potpunije procjene kreditnih i ostalih rizika, poručuje PBZ.
Iz OTP banke kažu da su kreditne politike u smislu dostupnosti svih vrsta kredita podložne stalnim promjenama ovisno o makroekonomskom okruženju i apetitima banaka za prihvaćanje rizika.
– Pažljivo ćemo kao i uvijek pratiti sve aktivnosti i mjere kako HNB-a, tako i ECB-a i postupati u skladu s njima, poručuje OTP, piše Novi list.
HEP ima puno posla u četvrtak! Evo koja mjesta neće imati struje
Iz HEP-a javljaju kako će u četvrtak, 14. srpnja bez struje ostati mjesta Gradiščak, Sveti Martin na Muri, Vrhovljan i Žabnik.
Radi se o ovim ulicama: GRADIŠČAK: GRADIŠČAK 1, 1/B, SVETI MARTIN NA MURI: DUNAJSKA 2-16 par, 22-24 par, 26/A, 28-42 par, 44/A, 46-60 par, 5-41 nep, 45-51 nep, 55-63 nep, GLAVNA 2-10 par, 14-16 par, 1-23 nep, 23/A, 25, KRALJA TOMISLAVA 8-14 par, 1-7 nep, RUDARSKA 2-4 par, 1,5,TRG SVETOG MARTINA 2-4 par, 4/A, 6-10 par, 10/A, 12/A, 1, 7, 7/A, 9/A, 13, VINOGRADSKA 2, 1, 3/A, 5, VRHOVLJAN: MLINARSKA 2-8 par, 12-16 par, 3, 3/A, 5-7 nep, SELSKA 2-4 par, 3-5 nep, USKA 8-20 par, 5-9 nep, VRHOVLJANSKA 2-10 par, 16, 20-26 par, 32-36par, 40-42 par, 1-25 nep, 29-37 nep, 41, ČAKOVEČKA 4, 8-12 par, 16-18 par, 22, 28, 32, 32/A, 34-36 par, 40, 46, 1-5 nep, 9-11 nep, 15-37 nep, 41-59 nep, ŽABNIK: ZRINSKIH 2, ŽABNIČKA 2-16 par, 20, 78, 1-15 nep, 19.
Nestanak struje predviđen je između 10 i 11 sati.
Također, bez struje će biti i Banfi, Brezovec, Grabrovnik, Gradiščak, Grkaveščak, Jalšovec, Jurovec, Jurovčak, Kapelščak, Lapšina, Sveti Martin na Muri, Čestijanec i Bukovje u vremenu od 8 do 9.45.
Riječ je o ovim ulicama: BANFI 2, 2/A, 8/A, 18, 3-5 nep, 9-11 nep, 15, BREZOVEC, GRABROVNIK 182-186 par, 192/D, 194-200 par, 200/B, 202/A, 206/A, 208-218 par, 218/A, 220-222 par, 222/A, 228, 181, 181/E, 199/B, 209/A, 229/A, GRADIŠČAK 24, 24/B, 24/D, 24/F, 32/A,32/B,40-48 par, 48/A, 50-52 par, 52/A, 52/C, 54/A, 56-72 par, 74/A, 76/A, 80/B, 80/C, 80/D, 80/E, 82/A, 86, 92-94 par, 98, 102-108 par, 112, 128, 128/A, 128/C, 128/D, 130/A, 140, 144-146 par, 164, 168, 178, 190, 198, 206, 216-220 par, 228-230 par, 236,242-244 par, 31, 31/B, 39-41 nep, 41/A, 41/C, 43-49 nep, 51/A, 51/B, 51/C, 53-55 nep, 55/A, 55/B, 55/C, 57-59 nep, 63-65 nep, 69-71 nep, 75, 75/B, 79-83 nep, 83/A, 83/B, 95/A, 95/B, 95/C, 103/A, 103/B, 117/B, 131/A, 225/A, 225/C, 227-229 nep,243, GRKAVEŠČAK 49, 49/D, JALŠOVEC 28-36 par, 36/A, 38/A, 40-42 par, 46-54 par, 27-35 nep, 35/A, 37-45 nep, 49-55 nep, JUROVEC, JUROVČAK 2, 2/A, 32/C, 124, 1, 119-123nep,123/A, KAPELŠČAK 50, 50/B, LAPŠINA, SVETI MARTIN NA MURI: DUNAJSKA 1-3 nep,GLAVNA18, 20/A, 22-44 par, 48-50 par, 27-37 nep, 41, 45-49 nep, 57-67 nep, MURSKA 2, 8, 1, 11, 19-21 nep, POLJSKA 4, 1-5 nep, 5/A, 5/B, 5/C, 5/D, 5/E, 7/A, 7/B, ČESTIJANEC, BUKOVJE.
Iz HEPA-a će raditi na remontu i reviziji postrojenja.