Home Blog Page 3028

2. Kamp mladi čuvari prirode na Matulovu gruntu se ne propušta!

0

U nedjelju 31. srpnja 2022. godine na Matulovu gruntu u Frkanovcu održat će se 2. Kamp mladi čuvari prirode. Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode ovu rekreativno-edukativnu aktivnost organizira povodom obilježavanja Svjetskog dana rendžera (31. srpnja). Kamp se provodi u suradnji s HGSS Stanica Čakovec, a gost kampa je dječji animator Matija Bobek. Program je namijenjen djeci od 7 do 12 godina i održat će se od 16 do 21 sat.


Program:
16:00 – 18:45 Istraživanje prirode u okolici Matulova grunta uz raznolik pribor za male istraživače, HGSS vježbe za djecu, radionica “Kao prvo – zagonetno drvo”
19:00 Podjela nagrada najboljim mladim čuvarima prirode i zaslužnim pojedincima u 2022. godini
19:30 – 21:00 Druženje uz logorsku vatru

Za sudjelovanje na kampu potrebna je obavezna prijava putem obrasca, a broj sudionika je ograničen. Prijave uz obavezan prilog potvrde o uplati primaju se najkasnije do srijede 27. srpnja 2022. godine ili do popunjenja slobodnih mjesta. Cijena kampa je 100 kn po djetetu.

Poveznica za prijavu sudjelovanja nalazi se ovdje.

Napomena: Roditelji se mole da osobno osiguraju prijevoz djece na adresu Frkanovec 30 na početak programa u 16 sati te za završetak programa u 21 sat.

Kako je bilo prošle godine na prvom Kampu mladi čuvari prirode pogledajte ovdje.

Ina nije našla ljubav na selu, a velikog simpatizera je našla u gradu

0
OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Nedavno je RTL televiziji završilo prikazivanje igre ili emisije Ljubav je na selu gdje je zapaženu ulogu imala Ina Stefanova koja živi u Žabniku, a rodom je iz Rusije i za sebe kaže kako nije Ruskinja, nego Rusinka i kako je to ili u tome razlika, ali da je sada Međimurka.

Ina je u prvom i drugom kolu ili emisiji eliminirala dvije protukandidatkinje, odnosno nju je muškarac odabrao za daljnju suputnicu. No, Bilogorčan se u nastavku odlučio za Mediteranku, a ne za Međimurku te je Ina vrlo skoro došla doma. Kaže kako je više očekivala, ali da je i spoznala kako se ljubav ne kupuje (međimurska popjevka lijep kaže…’ljubav se ne trži niti ne kupuje…’), nego je treba zadobiti, a to u ovom primjeru nije bilo ostvarivo.

Ali, ali, Ina je kod gledatelja ove vrlo popularne ekipe zadobila brojne simpatizere obaju spolova, a jednog je ovih dana susrela ‘pod najljepšim brajdama’ u Murskom Središću. Došavši u posjet vlasniku brajdi, čovjek nije mogao vjerovati kako nasuprot njega u laganoj ljetnoj odjeći sjedi osoba koju je viđao na tv ekranu, te je pohitao prema njoj srdačno se rukujući uz topao poljubac u lice.

Taj oduševljen i sretan čovjek je Ivan Pfeifer Ivek iz Mačkovca kojeg mnogi Međimurci znaju kao vrsnog pečenjara kokica i stvaratelja šećerne vate koje prodaje na mnogim okupljalištima, poglavito proštenjima i općinskim svečanostima, a li i na Porcijunkolom. – Ina mi je bila najzgodnija i najnormalnija od svih ženski u emisijama Ljubav je na selu, a sada kada je gledam uživo i s njom razgovaram, vidim kako sam bio u pravu, kaže Ivan, koji je s Inom popio dobar gemišt, poklonio joj kiticu ružmarina, cvijet kraljevskog ljiljana i predivan cvijetak hibiskusa. Ljubav se nije rodila, ali novo prijateljstvo sigurno je, a to je u ovim vremenima ipak jako lijepo.

FOTO Počela je sezona lizijantusa, o njima brinu svi članovi obitelji Zelenić!

0

Ovih je dana počela sezona prekrasnog cvijeća nalik na ružu, ali bez trnja – lizijantusa, kojeg odlikuje dugotrajnost u vazi, elegancija i ljepota. Jedan od uzgajivača ovog cvijeća u Međimurju je i OPG Zelenić, koji na 200 m2 plastenika imaju nekoliko vrsti bijelih lizijantusa, zatim zelene, krem, plave te razne nijanse ružičaste, od tamnijih do svjetlijih.

Lizijantusi

OPG Zelenić ovih dana tako ima pune ruke posla, a, kako saznajemo od Maje Zelenić, nositeljice tog OPG-a, oko lizijantusa brinu svi članovi obitelji.

Maja Zelenić

– Ja ih berem i prodajem, mama Marija šprica, tata Ivan brine o navodnjavanju, muž Luka radi dostave, a pomaže i moj sin Dorijan, pa smo praktički svi uključeni  – rekla nam je Maja, dodavši kako  je to cvijeće popularno u Međimurju i vole ga i žene, i muškarci.

Marija, Maja i Dorijan

– Lizijantusi u vazi mogu trajati oko dva tjedna ili duže, ako im se redovito mijenja voda. Najviše su traženi za krštenja i svatove, a ljudi ih puno kupuju i za sebe doma – rekla je.

Zelena vodena leća

0

Kada nam je god naš povremeni foto- suradnik Zvonimir Habuš iz Kotoribe ustupio svoje fotografije nismo mogli reći kako nisu za objavu, kako neće biti pravovaljano vrednovane od javnosti.

Naprotiv. Njegove fotografije čine posebnost prirode i da ne povjerujete što  nas sve snimljeno okružuje. Uvjerili smo se to u  pet-šest navrata.

Sve fotografije snimljene su u okolici Kotoribe, a obuhvaćaju vode i davno zaboravljeno drveće. Sve nam to pruža bajkovit izraz.

Fotografije koje nam je ustupio danas nazvao je „zelena vodena leća”. Snimljene su na nekim „zaboravljenim”  vodama stajaćicama.

– Da bi sve to vidjeli i doživjeli, ako treba i snimili, treba lutati okolicom Kotoribe i tek tada ćete se uvjeriti koje sve bogatstvo posjeduje – bio je Zvonimirov komentar. Dodao je kako „težinu” njegovim „fotkama” daju i naslovi koje nudi sama priroda.

Evo kako Međimurska županija nastavlja podupirati lovstvo

0

Međimurje broji oko 1000 lovkinja i lovaca okupljenih u 20 lovačkih društava koja čine okosnicu Lovačkog saveza Međimurske županije. Lovstvo u Međimurju ima dugu tradiciju, a danas i sve više pobornika koji svojim aktivnostima pridonose razvoju lovstva, očuvanju i zaštiti prirode. Kako bi se nastavio kvalitetan rad Saveza i lovačkih društava, župan Međimurske županije Matija Posavec i predsjednik Lovačkog saveza Međimurske županije Ljubomir Grgec potpisali su Ugovor o sufinanciranju razvoja lovstva, kojim Županija nastavlja podupirati aktivnosti međimurskih lovaca.

– Ne samo da imamo dugu tradiciju lovstva u Međimurju, već se naši lovci mogu pohvaliti brojnim aktivnostima kojima pridonose očuvanju prirode, životinja, ali i promociji naše županije. Prelijepu priču oko lovnog streljaštva prošle godine ispisalo je šest strijelaca koji su po treći puta u zadnjih pet godina osvojili prvo mjesto na Prvenstvu Hrvatskog lovačkog saveza – kazao je župan Međimurske županije Matija Posavec koji je pojasnio da će se sredstva raspodijeliti lovačkim društvima – lovozakupnicima lovišta na području Međimurske županije za razvoj lovnog turizma i gospodarenje lovištem, obnovu i osvježenje matičnih fondova pojedinih vrsta divljači, prihranu i prehranu divljači, odstrel prekomjernog broja jedinki lisica, čagljeva i kuna te drugih predatora, sufinanciranje troškova lovočuvarskih i lovnih službi, uređenje lovišta, gradnju hranilišta, pojilišta i spremišta za hranu, gradnju i održavanje visokih čeka – osmatračnica, edukaciju lovočuvara, lovnika, lovoovlaštenika i ocjenjivača trofeja divljači te podmirenje troškova osiguranja lovišta.

Predsjednik Lovačkog saveza Međimurske županije Ljubomir Grgec s ponosom je nabrojao dosadašnje aktivnosti i brojne planove koji su pred njima.

– Međimurski strijelci do sada su 11. puta bili na tronu Prvenstva Hrvatskog lovačkog saveza, a 5. puta su bili prvaci. Samo u posljednje dvije godine ispit za lovce uspješno je položio 21 lovac, dok su trojica postali lovočuvarima, stoga ne strahujemo za razvoj lovstva u Međimurju na čemu moramo zahvaliti i Županiji koja je uvijek imala sluha za naše potrebe – istaknuo je Grgec dodavši da im je jedan od važnih planova osnivanje Muzeja lovstva u kojem će za buduće generacije sačuvati svoju bogatu povijest.

U šenkovečkoj knjižnici spremaju se ljetne radionice za znatiželjne učenike ‘Priroda za pet!’

0

Knjižnica i čitaonica Šenkovec u suradnji s Međimurskom prirodom – Javnom ustanovom za zaštitu prirode organizira ljetne radionice pod nazivom “Priroda za pet!“. Radionice će se održati od 18. do 22. srpnja 2022. godine i trajat će od 8 do 10 sati.

Voditeljica radionica je Ivana Rojko mag. educ. biol., stručna suradnica za edukaciju, interpretaciju i promidžbu. Broj polaznika radionice je ograničen na 15 polaznika a prijave se primaju na telefon Knjižnice i čitaonice Šenkovec 040/343-751.

Učenici će tijekom pet dana boraviti u prirodi. Boravak u prirodi bit će popraćen interpretacijskim govorima o fenomenima iz prirode koja ih okružuje kao i raznim aktivnostima koje će se provoditi po principima doživljajne pedagogije i tekućeg učenja. Učenici će kroz boravak u prirodi naučiti kako koristiti sva svoja osjetila i otkriti na koje sve načine mogu promatrati prirodu. Kroz pet dana organizirat će se šetnje u neposrednoj okolici knjižnice Šenkovec s ciljem promatranja prirode na drugačiji način.

Učenici će naučiti o najčešćim vrstama biljaka i životinja u njihovoj okolini, ali će i naučiti o važnosti prirode. Sve potrebne rekvizite za radionice osigurat će Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode. U slučaju lošeg vremena radionice će se održati u Knjižnici i čitaonici Šenkovec.

Teme/aktivnosti koje će se obraditi prema načelima doživljajne pedagogije su:

1. Šetnja 5 osjetila – međusobno upoznavanje i upoznavanje prirode oko sebe kroz 5 osjetila

2. Ptičarenje – promatranje ptica dalekozorom, učenje o pticama naših prostora, prepoznavanje glasanja najčešćih vrsta

3. Pronađi najdražeg kukca – promatramo kukce oko nas, promatranje leptira mrežicom za leptire i čašica s povećalom

4. Orijentacija u prirodi – orijentacija pomoću kompasa, radionica o životu jelenka

5. Kako nama priroda pomaže? – ponavljanje o naučenom, igra sa zaključkom kako priroda pomaže nama, a kako mi pomažemo prirodi

Učenici, polaznici radionica, mole se neka nose sa sobom vodu i manji ruksak te da budu sportski odjeveni i obučeni (obavezne tenisice) te koriste pokrivalo za glavu.

U Poduzetničkoj zoni ‘Jug’ nalazi se 35 parcela. Trajno su otvoreni natječaji za prodaju

0

Tik na ulazu u Kotoribu, s lijeve strane LC Donji Vidovec-Kotoriba, nalazi se Poduzetnička zona „Jug“ ukupne površine 41 ha što je svrstava u red najvećih u Međimurju. Uz nju u mjestu postoji i Poduzetnička zona „Istok“.

U zoni „Jug“ nalazi se oko 35 parcela. Neke od njih su prema potrebama vlasnika spojene.

Općinski načelnik Dario Friščić nam je kazao kako je do sada prodano zemljište površine 30 ha.

– Na nekima se obavlja gospodarska djelatnost, neki poduzetnici su u ishođenju potrebne dokumentacije za realizaciju svojih  planova – dodaje načelnik.

Znana je činjenica kako je ta zona na meti poduzetnika iz različitih životnih sredina. Što ih privlači?

– Pa sigurno da je jedan od faktora i pristupačna cijena industrijskog zemljišta, ali i činjenica da Općina ne dodaje prirez porezu na dohodak, porez na potrošnju kao ni porez na korištenje javnih površina – kaže Friščić i napominje se komunalni doprinos za parcele kupljene od Općine Kotoriba ne naplaćuje što je još jedna od dodatnih pogodnosti.

– Kotoriba je poznata kao gospodarsko središte ovog dijela Međimurja, a svojim razvojem privlači i radnu snagu iz susjednih županija – kaže ekskluzivno načelnik i dodaje kako u Općini postoje novi planovi i projekti vezani uz Zonu.

– Prošle godine je u njoj završen projekt izgradnje prometnica, javne rasvjete  i oborinske odvodnje ukupne vrijednosti preko 11 mil.kuna od čega je 85 % sufinancirano sredstvima EU. Od strane općine Kotoriba izrađeni su projekti za izgradnju reciklažnog dvorišta te je podnijet zahtjev za građevinsku dozvolu. Izrađeni su projekti za komunalnu infrastruktura u novom djelu industrijske zone u kojoj još uvijek postoje slobodne parcele za koje je trajno otvoren natječaj za prodaju. Bit gospodarskog razvoja Kotoribe čine domaći poduzetnici kojima općina nastoji pružiti potporu u realizaciji projekata i poslovanju. Iskoristio bi ovu priliku i pozvao potencijalne investitore da se pridruže gospodarstvenicima u industrijskoj zoni „Jug“ Kotoriba i prepoznaju potencijale koje nudimo – završio je i dodao kako je prije skretanja u Zonu od nedavno postavljena prometna signalizacija.

Nenad Radiković više nije član NK „Bratstvo” Jurovec

0
ilustracija

Prije nekoliko dana pisali smo o 33-godišnjem Nenadu Radikoviću, vrsnom napadaču NK „Bratstvo” Jurovec i svojevremeno jednog od vodećih strijelaca najelitnije nogometne lige Međimurja. Nenad je kazao kako ga je dugotrajna ozljeda više mjeseci udaljila s travnjaka i da s nestrpljenjem očekuje povratak u formu, prije svega formu ligaškog strijelca.

Kako nam je jučer javio tu pogodnost će sada imati momčad NK „Mura” Hlapičina kojoj je Nenad pristupio!?

Naveo je da je momčad ispala iz 2.ŽNL-B u najniži rang međimurskog nogometa, a tamo će prema njihovim zamislima „plesati” svega jednu sezonu. Dogodine najavljuju povratak, a pomoć vrsnog strijelca kakav je Nenad bit će i neophodna jer su s takvim profilom igrača bili deficitarni.

– Ponudu „Mure” nisam mogao odbiti- bio je njegov kratki komentar.

Dođite na biciklijadu ‘Medeno-zlatni put’

0

U sklopu Dana Općine Donja Dubrava ZEUS organizira edukativnu biciklijadu “Medeno-zlatni put” u suradnji s Općinom Donji Vidovec. Tema ovogodišnje vožnje biciklima  je nematerijalna baština, odnosno medičarstvo i zlatarstvo koji su usko vezani uz općinu Donji Vidovec. 

Okupljanje biciklista je u subotu, 16. srpnja, u 9 sati  u dvorištu Doma kulture Zalan. Biciklisti kreću  u smjeru Donjeg Vidovca, a od tamo u pravcu Kotoribe i kod gostione Mlin će skrenuti prateći  tok potoka Bistrec. Poljskim putevima otići će prema Donjem Vidovcu. Stajanka će biti   kod hrasta ispred crkve u Donjem Vidovcu uz okrjepu „gvercem” i medenjacima. Tko će htjeti moći će razgledati Etno-zbirku na farofu. Potom biciklisti sele  do Zlatarskog doma.

Biciklijadu će pratiti kratka stajanja na kojima će biti govora o prirodi koja nas okružuje, nematerijalnoj baštini, medičarstvu i zlatarenju, a pod hrastom će biti organiziran i kviz s prigodnim nagradama za najbolje ekipe.

Tempo i sadržaj biciklijade bit će primjeren  za sve uzraste. Za najmlađe je preporuka nošenje kacige. Tko može, neka ponese dekice za sjesti na njih. Osvježenje će osigurati organizatori.
Predviđeni povratak u Donju Dubravu je oko 13 sati.

FOTO Iako smo u ljetu, mladi grah i mahune još imaju “kraljevsku” cijenu!

0

Na današnjem osunčanom čakovečkom sajmu srijedom nudilo se sve i svašta.  Mladi grah u ljusci koštao je 20, a onaj očišćeni čak 50 kuna po kilogramu. Cijene mahunama sada su pale na 20 kuna kilogram.

No, dominirala je domaća rajčica, koja je nuđena od 10 do 15 kuna kilogram, te mladi krumpir po 5 kune kilogram. Domaći češnjak prodavan je po 40 kuna kg, a krastavci od 4 do 8 kuna po kilogramu, ovisno o veličini. Grašak u ljusci prodavao se čak po 35 kuna kilogram. Mladi kelj nuđen je po 7, cvjetača po 15 kuna kilogram, a domaća salata po 10 kuna kilogram.

 Šampinjoni su bili po standardnoj cijeni od 20 kuna kilogram, luk je bio po 5, a paprika po 15 kuna kilogram.

Med je bio po 60, 70 i 80 kuna staklenka! Bilo ga je i na akciji! Crno miješano ulje od tikve na akciji je nuđeno od 50 kuna, ono čisto do 100 kuna, a maslinovo od 100 do 120 kuna litra.

Zelje mlado je prodavano po 10 kuna, cikla po 10, mrkva po 10, celer po 20, a  peršin po 15 kuna kilogram. 

Dinje su nuđene po 8 kuna kilogram, a grožđe po 15 kuna. Breskve, nektarine i šljive prodavane su po cijeni od 13 kuna kilogram. Limun je nuđen po 12 kuna i šipak po 15 kuna kg. Naranče su bile po 8 kuna kilogram, a kivi po 10 kuna kg. Suhe šljive nuđene su po 40 kuna kilgram.

Kao i svake srijede, naš foto-reporter Stjepan Hranilović prošetao je sajmom i snimio mnoge zanimljive detalje i ljude. Vrijedi pogledati bogatu foto-galeriju koju je pripremio.