Vlada je u ponedjeljak na telefonskoj sjednici donijela odluku o smanjenju trošarina na naftne derivate – na benzine za dodatnih 40 lipa po litri, što je ukupno za 80 lipa, a dizel za dodatnih 20 lipa ili ukupno 40 lipa.

“To znači da je država do sada ukupno smanjila trošarine s 3,86 kuna na 3,06 kuna za litru benzinskoga goriva, te sa 3,06 kuna na 2,66 kuna za litru dizelskoga goriva”, kazao je premijer Plenković. Po 50-litrenom spremniku goriva, zbog svih Vladinih dosadašnjih mjera, manji su troškovi za potrošače za benzin u iznosu od oko 114 kuna, za dizel 136 kuna i za plavi dizel 71 kunu.

Za dizelsko gorivo, dodao je, trošarina je smanjena ranije za 20 lipa, a sada se smanjuje za dodatnih 20 lipa.

“To znači da je država do sada ukupno smanjila trošarine s 3,86 kuna na 3,06 kuna za litru benzinskoga goriva, te sa 3,06 kuna na 2,66 kuna za litru dizelskoga goriva”, kazao je.

Za plavi dizel trošarina se ne naplaćuje pa tu Vlada nema mogućnost intervencije.

Povrh toga, uvodi se 14-dnevno obračunsko razdoblje, što znači da će se cijene naftnih derivata mijenjati svakih 14 dana.

Uredba će biti na snazi 30 dana, a nakon toga će se ponovno procijeniti situacija i vidjeti što se još može učiniti.

Dosad ostvarena ušteda od 2,28 kuna za litru benzina, 2,72 kune za litru dizela i 1,42 kune za litru plavog dizela

Marža se smanjuje za 10 lipa – za motorne benzine i dizelska goriva s dosadašnjih 0,75 kuna na 0,65 kuna, a na plavi dizel s 0,50 na 0,40 kuna.

“U odnosu na trenutnu uredbu, radi se o uštedi od jedne kune po litri benzina, odnosno 90 lipa po litri dizela i 64 lipe po litri plavoga dizela”, naveo je predsjednik Vlade.

Zbog svih dosadašnjih intervencija Vlade, dodao je, ostvarena je ušteda od 2,28 kuna za litru benzina, za dizel 2,72 kune po litri, a za plavi dizel 1,42 kune po litri.

Stupanjem na snagu Uredbe, maksimalne maloprodajne cijeni naftnih derivata iznosit će 13,08 kuna po litri za dizel, 13,50 kuna po litri za benzin te 9,45 kuna po litri za plavi dizel.

Po 50-litrenom spremniku goriva, zbog svih Vladinih dosadašnjih mjera, manji su troškovi za potrošače za benzin u iznosu od oko 114 kuna, za dizel 136 kuna i za plavi dizel 71 kunu.

Vinska kuća Štampar danas je na Mađerkinom bregu organizirala prigodno druženje povodom zlatne medalje koja im je pripala na najvećem i najuglednijem svjetskom ocjenjivanju vina Decanteru u Londonu. Među 18.244 uzorka vina iz 54 zemlje svijeta njihov Sauvignon 2021. tamo je osvojio zlato s 95 bodova, što je najsjajnije od ukupno 6 odličja koliko su ukupno dobili (još 1 srebro i 4 bronce). Tako su upotpunili svoju zbirku odličja s ovog prestižnog ocjenjivanja u kojoj je sada 15 medalja. Kvalitetom su se iskazali i drugi međimurski vinari koji se iz Londona vraćaju s ukupno 25 medalja (2 zlatne, 6 srebrnih, 17 brončanih) o čemu će više biti rečeno na sutrašnjoj konferenciji za novinare u Štrigovi.

Slavlje na Mađerkinom bregu okupilo je poznata imena eno-gastronomske scene, kao i društvenog života našeg kraja te mnoštvo ljubitelja vrhunske kapljice. Tvorac zlatnog Sauvignona David Štampar za naš je portal pojasnio koliko je ovo veliko priznanje.

-Najjednostavnije rečeno, granica zlata na Decanteru je mnogo viša nego na drugim ocjenjivanjima vina. Bodovi koji na drugim ocjenjivanjima donose zlato na Decanteru su dovoljni tek za broncu, dok je za zlato potrebno barem 95 bodova, a 97 za platinasto odličje. Na Decanter svi dolaze kako bi testirali svoju kvalitetu u najjačoj mogućoj svjetskoj konkurenciji i zato je ovo zlato, koje smo ponovili nakon pjenušca Urban White iz 2020., za nas tako veliki uspjeh, ponosno nam govori Štampar.

U svijetu se ističe nekoliko pozicija na kojima uspijevaju vrhunski sauvignoni, a vi ističete Međimurje kao predvodnika.

-Ne samo Međimurje, nego regija koja obuhvaća zagorsko i plešivičko vinogorje, kao i Štajersku u Sloveniji te Steiermark u Austriji. To je uz Novi Zeland i francuski Alsace i Loire treća točka u svijetu koja daje najbolje sauvignone. Obično nas se stavlja na treće mjesto, ali po mojem mišljenju imamo sve potencijale postati vodeća pozicija za proizvodnju vrhunskih sauvignona. Kod nas prevladavaju voćniji, cvjetniji sauvignoni u kojima se češće osjeća bazga i rjeđe pokošena trava. Mi to intenziviramo s tri berbe, prvom kada je grožđe skroz zeleno za aromatiku, zatim srednje zrelo za potenciranje okusa i finalna kojom dobivamo alkohole i zaokružujemo punoću okusa, pojašnjava nam David čaroliju okusa koja se brižno stvara u njihovoj vinskoj kući.

Je li ovo najbolji sauvignon koji ste proizveli ili postoji prostor i za korak dalje?

-Biti će teško ovo premašiti. U pitanju je mlado vino s kojim smo postigli vrhunac, svojevrsni svjetski rekord. Svakako težimo tome da budemo još bolji, pa smo počeli raditi i na nekim odležanim sauvignonima koje spremamo za sljedeću godinu, najavio je planove za budućnost naš sugovornik.

Nakon kratkog službenog programa brojni su gosti uživali u zlatnom Sauvignonu te sljubljivanju vina s gastronomski specijalitetima, uz odličan zabavni program.

Mnogi u selu me smatraju pomalo čudakom, ali kad me bolje upoznaju i kad shvate moju filozofiju života, onda uglavnom mijenjaju mišljenje. Tim riječima nas je dočekao u svom velikom zelenom dvorištu Mladen Srnec (60) iz Malog Mihaljevca.

Do Domovinskog rata bio je zaposlen u “Stolariji” GK “Međimurje” u “trokutu”, a onda je otišao u rat, priključio se Hrvatskoj vojsci sve do 2003. godine, otkada je u vojnoj mirovini. Sad se potpuno posvetio “zelenom životu”, ekološkom uzgoju voća i povrća, a sve u suradnji s prirodom.

No, o tome ćemo u drugom dijelu ovog teksta, a u prvom ga predstavljamo kao izuzetno plodnog autora priča iz života. Mladen nam pokazuje dvadesetak ispunjenih bilježnica u kojima je zapisao blizu 200 priča o nekadašnjem načinu života na selu, o zaboravljenom vrtlarenju, uzgoju voćaka…

-Mnogi sumještni su mi bili predložak za opis karaktera pojedinih likova. Evo imam priče o smoligačima, nezasitnoj susjedi, svečenicima, o seksu i ljubavi na selu nekad. Ima tu i tragedija, humoreski, erotskih priča. Puno tema sam obradio, a oni koji su ih imali prilike pročitati kažu da nisu dosadne, nego su je..no zanimljive. Pišem onako kako govorim, kajkavski, s ponekom psovkom kako bi pojačao dojam priče. Kad mi dođe neka ideja odmah je zapisuje, ako sam vani odmah letim unutra do svoje bilježnice – kaže Mladen. Voli puno čitati, čemu ga je naučila baka, koja mu je čitala priče dok je bio mali.

Želja mu je da netko od kulturnjaka to pogleda, možda se iz svega može odabrati deset ili dvadeset najboljih priča, pa da se to objavi. Mladen Srnec kaže da se pojedine priče mogu obraditi i izvesti kao kazališna predstava. Otvoren je za suradnju i bio bi sretan da se nešto takvoga realizira. Materijala ima u izobilju.

KOPRIVA JE GLAVNA

Mladen nas vodi u svoj veliki vrt. Zapravo je cijeli grunt jedan veliki vrt. Dominiraju koprive, koje su izrasle i više od jednog metra. Korisni ih za sve: za sušenje i čaj, za izradu sredstva kojima zalijeva, ali i šprica voće i povrće. Ako duže vrijeme boravite u blizini kopriva osjećat će se zdravije i raspoloženije, kaže.

-Kod mene nema kemijskih sredstava. Sve radove obavljam ručno, a pripravke za špricanje i gnojenje radim sam. Posebno sam ponosan na stare sorte voćaka: od krušaka i jabuka, do marelica, šljiva, bresaka… Rastem s tim voćkama i znam ih u dušu. Jako dobro surađujem i razmjenjujem iskustva s mnogim voćarima iz Međimurja, Podravine i Zagorja koji na isti način uzgajaju voće. Isti je slučaj i sa starinskim sortama povrća. I tu koprivre igraju glavnu ulogu. Ponosan sam na međimursko zelje, vugorke, grah, špargu… – kaže Mladen, koji se u svom zelenom vrtu, koji bi možda mnogima izgledao kao zapušten, nepokošen, ali njemu znači sve. Ono što mu je potrebno tu raste. Ne u onako velikim količinama kao tamo gdje se koriste umjetna gnojiva, pesticidi i insekticidi, ali za njega i njegovu obitelj ima sasvim dovoljno. I sretan je zbog takvog načina života.

Nekad je svirao bubnjeve u glazbenom sastavu “Ftruc bend”, pa i danas kad se njegova ekipa okupi, krene glazba. Posebno kad su rođendani ili slične prigode. I pjesma je tada hrana i lijek za njegovu “zelenu” dušu.