Nakon izborne skupštine, na kojoj je za predsjednika čakovečkoga Ogranka Matice hrvatske izabran povjesničar Zoran Turk iz Murskog Središća, kao i novo Predsjedništvo i Nadzorni odbor, održana je i prva sjednica Predsjedništva sa zadatkom izbora potpredsjednika i tajnika Ogranka. Baš kao i u slučaju izbora predsjednika i Predsjedništva, izbor je bio jednoglasan.
Ivan Pranjić, dosadašnji predsjednik i Krunoslav Mikulan, dosadašnji potpredsjednik, izabrani su za potpredsjednike Ogranka, dok je nova tajnica Anita Novak. Nastavljen je trend pomlađivanja, a istovremeno je zadržan kontinuitet s dva člana dosadašnjeg užeg Predsjedništva.
Time je u „tajničku“ mirovinu nakon dvadeset godina vrlo uspješnog rada otišao Tomo Blažeka, autor i urednik brojnih izdanja Ogranka te dugogodišnji organizator i pomoćnik urednika Hrvatskoga kajkavskog kolendara. Svojim je radom trajno zadužio Ogranak i doprinio tome da on postane jedan od najuspješnijih u čitavoj Republici Hrvatskoj. Tomo Blažeka ostao je član Predsjedništva, a svojim znanjem i iskustvom i nadalje će sudjelovati u radu Ogranka.
A rad će biti intenzivan. Već sutra Ogranak organizira svečanu dodjelu Nagrade Zvonimira Bartolića za najbolje radove učenika osnovnih i srednjih škola Međimurske županije, u subotu u Zagrebu predstavljanje je knjige Mirka Jeleča „Devedeset druga“, dok će se u nedjelju u 20.00 sati u župnoj crkvi sv. Antuna Padovnaskog predstaviti knjiga koju je priredio upravo Tomo Blažeka na temelju rukopisa koji je 1650. godine pod naslovom „Zercalo duše“ sastavio fra Abraham Zelenić, a koji ima nemjerljivu vrijednost za Međimurje. Nakon toga predstoji tisak znanstvenog časopisa „Hrvatski sjever“ i znanstvenog zbornika nastalog u suradnji s Centrom za istraživanje Međimurja.
Proteklog petka gotovo šezdeset polaznika, učitelja i članova pratnje iz Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec posjetili su najveći hrvatski stadion za speedway, onaj u Donjem Kraljevcu.
Jednosatni obilazak, šetnja kroz predivan park koji okružuje Speedway stadion Milenium i malo aktivno druženje i predavanje o sportu obilježili su ovaj izlet. Petra Malović iz Speedway kluba objasnila je svim prisutnim osnove speedwayja, posebnosti ovog uzbudljivog motociklističkog sporta i razloge zašto predivan park okružuje ovaj stadion, zašto je on upravo u Donjem Kraljevcu i kad će i oni ponovo gledati utrke!
„Speedway je jedan specifičan motosport, voze se četiri motocikla u utrci od četiri kruga, a koja traje manje od pet minuta” rekla je Petra.
„16 vozača vozi utrke, skupljaju bodove i onda se vidi na kraju dana tko je bio najbolji.Iako zbog kiše noć prije nije bilo moguće ići s motociklima na stazu, štićenici su se okušali u maloj „trkačkoj” utrci na 40 metara. Njih gotovo dvadesetak stalo je na start, baš kao pravi vozači i sportaši. Iznimno nam je drago što su nam u petak došli polaznici Centra za odgoj i obrazovanje i nadamo se da će doći opet,” rekla je Darija Pavlic, predsjednica kluba.
„Ovaj stadion prilagođen je i osobama s invaliditetom, uvijek su dobrodošli svi ljudi dobre volje i baš ovdje gajimo jedan poseban pozitivan i uključiv stav, kako za gledatelje, tako i za sportaše.”
Nakon obilaska stadiona i kratke pauze, polaznici Centra za odgoj i obrazovanje i njihovi učitelji, nastavili su svoj izlet po donjem Međimurju.
U organizaciji Konzulata Republike Hrvatske u Velikoj Kaniži počasni konzul dr. Atila Kos održao je svečani prijem povodom Dana državnosti Republike Hrvatske. Druženje pomurskih Hrvata u organizaciji Konzulata već se tradicionalno održava povodom Dana državnosti, a prisustvovao mu je zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec.
Proslavu su svojom nazočnošću mnogobrojni uzvanici iz Republike Hrvatske i Mađarske, među ostalima izaslanica ministra vanjskih i europskih poslova R. Hrvatske prof. dr. Vanda Babić Galić, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike Hrvatske dr. Mladen Andrlić, generalni konzul Republike Hrvatske Drago Horvat, zastupnik u Mađarskom parlamentu Péter Cseresnyés, gradonačelnik Velike Kaniže Lászlo Balogh i načelnici pomurskih mađarskih općina. Svečani program obogatile su povijesne podtrojbe Zrinska garda Čakovec i Zrinski kadeti iz Kerestura, kao i Tamburaški sastav „Pomurske žice“ iz Serdahela, a svečani prijem lijepa je prilika koja objedinjuje hrvatske manjinske samouprave u Mađarskoj.
Članovi Azila ‘Prijatelji’ Čakovec i veterinarska inspekcija jučer, 8. lipnja, su bili u kontroli u romskom naselju Pribislavec. Od 20 štenaca koje su ostavili prije mjesec dana, jer im stanovnici nisu dozvolili odnijeti pse, jučer su našli samo tri živa.
Odlučili su na svojoj Facebook stranici objaviti kako izgledaju ‘kavezi’ gdje ti jadni psi borave, a i u kakvom su stanju nesretne životinje. Pse su sklonili na sigurno u Azil.
– Iskreno se nadam da će uskoro biti donesena nova odluka (20.06.) o uvjetima držanja koja će biti jasna kako trebaju izgledati uvjeti držanja za pse. Jer, zaista, da li igdje piše da netko treba imati psa, pogotovo ako je jasno da nema ni za sebe uvjete života, a kamoli za drugo živo biće. Zahvaljujem veterinarskoj inspekciji na izvrsnoj suradnji danas, konačno smo pronašli zajednički modalitet po kojem sve ide kako treba i uz zajedničke napore doći ćemo vjerojatno i tu do kraja. Jednom. U nadi je spas – napisali su.
Marija Zelenić (63) iz Domašinca svoj istoimeni OPG, koji je krenuo s uzgojem povrća i flanca te nekoliko godina kasnije i s cvijećem, uspješno vodi već 30 godina, unatoč svim teškoćama i vremenskim neprilikama, baš kao što bi obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i trebalo biti, u tome joj pomaže cijeli niz članova obitelji.
Obiteljski posao i podrška
To su u prvom redu njezin suprug Ivan Zelenić (69), rodom iz Palinovca, zatim kći Maja Zelenić (32) i njezin partner Luka Balenović (35) iz Belice, roditelji Dorijana (8) i Damjana (2), ali i Marijina druga kći Petra, koja stanuje u Šenkovcu i cvjećarka je te im pomaže posebno u vrijeme sajmova cvijeća, te treća kći Iva, koja se doduše odselila u Švicarsku, ali kad kod dođe u Hrvatsku rado im pomaže, zajedno sa svojim sinovima Mateom i Florijanom. Na OPG-u redovito rade i dvije stalne zaposlenice, Verica Dolenec i Katarina Tot.
Tri generacije obitelji Zelenić – Marija, Maja i Dorian
– Bez mog supruga Ivana ne bi bilo ničega, jer on brine za tehniku, plastenike, struju, vodu, oranje, frezanje itd. Brine i za nas! Maja će ovih dana preuzeti OPG i on će promijeniti naziv u OPG Zelenić, a uvijek mi rado pomognu i druge dvije kćeri. Zanimljivo je da mom unuku Mateu (15) iz Švicarske nije problem kad dođe ovdje igrati igrice do 2 u noći, a onda se ustati u 6 ujutro i ići s nama na plac. Kad dođe ovdje na ljetnim praznicima, rado od 4 do 8 sati svakog dana s nama bere lizijantuse i pomaže nam u svemu. Moj unuk Dorian zalijeva cvijeće – priča nam Marija Zelenić, te dodaje kako su joj, kad je bila mlada, u poslu pomagale njezine sestre.
Marija Zelenić svoj život ne bi mijenjala ni za što na svijetu.
– Drago mi je da sam pokrenula ovaj OPG. Jest da uvijek moraš biti prisutan i brinuti o biljkama i to je posao koji jednostavno moraš voljeti, a ja ga volim. Kad iz male sjemenke dobiješ veliku biljku, to je za mene umjetnost – kaže Marija.
Maja, Luka i Dorian
– Puno ljudi u Domašincu i po Međimurju, koji su imali velika gospodarstva, su odustali, jer u ovaj posao moraš dati cijelog sebe. Dnevno prođem više od 20.000 koraka. OPG je dobra stvar jer uvijek svatko nešto radi i privreda nikad ne trpi. Tako se možemo, primjerice, rasporediti i ljeti svi otići na more – dodaje Maja Zelenić, buduća nositeljica ovog OPG-a, te ističe:
– Ljudi misle da sam luda što se, kao inženjerka agronomije, bavim ovim zahtjevnim poslom, no ja ga volim!
Ovo veselo domaćinstvo, puno cvijeća, povrća, dobrog rapsoloženja i veselog dječjeg smijeha, upotpunjuju i tri mačke, pas Duki, dvije svinje te kokoši.
Tajna uspjeha?
Ovaj OPG ima odličnu taktiku: nastoji zaokružiti proizvodnju kroz cijelu godinu kako bi mogli poslovati nesmetano sve mjesece u godini. Danas je poznat po svom cvijeću (ljetnice i trajnice), kao što su balkonsko cvijeće, jaglaci, maćuhice, ukrasno grmlje itd. Zadnjih nekoliko godina imaju i veliku ponudu rezanog cvijeća za Sisvete (krizantene, margarite i sl.) i te ostale prigode, pri čemu im je posebno popularan lizijantus, prekrasno cvijeće koje može dugo potrajati u vazi, a zovu ga i lažna (kineska) ruža. Surfinije i pelargonije su najtraženije cvijeće za balkon.
Lizijantusi su im posebno traženi zbog ljepote i izdržljivosti
No, za one koji nisu znali, imaju i flance, te svježe povrće tijekom cijele godine. To su, među ostalim, krastavci, rajčica, patlidžan, razne vrste ukrasnih i jestivih tikvi, luk, krumpir, mrkva, cikla, batat… sve u manjim količinama. Imaju i voće, ali samo za vlastite potrebe. Povrće i cvijeće prodaju na lokalnim tržnicama i sajmovima po Međimurju te na kućnom pragu.
Uskoro će biti paprike!
– Trudimo se imati što više artikala, da ljudi sve mogu dobiti na jednom mjestu, od presadnica povrća i povrća do cvijeća. Nedavno smo jednoj ženi za 55. rođendan pripremili 55 različitih trajnica, kakve nema kod kuće, po želji njezine kćeri.
Na ovom OPG-u, koji nastoji koristiti minimalno kemijkalija, saznali smo i za zanimljiv način biološke zaštite bilja, tzv. orius i swirski – vrećice s dobrim kukčićima koji izlaze i štite bilje od raznih nametnika, kao što su trips, bijela mušica i biljne uši, a koje upotrebljavaju na paprici.
Najveći izazovi?
Marija Zelenić ističe kako su najveći izazovi za poljoprivrednike danas vremenske neprilike. Prisjeća se kako im je vjetar jednom uništio plastenike, a tuča im je jednom uništila sve vanjske i unutrašnje usjeve. A tu je i inflacija.
– Vrijeme je sve više nepredvidivo. Brine nas i porast cijene energenata jer budućnost je neizvjesna. Isto tako, za rad s cvijećem država ne nudi nikakve poticaje jer se cvijeće svrstava pod „luksuz“! No, bez cvijeća svijet ne bi bio to što je. Kako bi bilo doći u restoran, a da u dvorištu nema cvijeća? – kaže Marija.
Maja je istaknula i problem s poticajima općenito.
-Žao mi je da nisam prošla na poticajima na mjeri 6.1.1. – Potpora mladim poljoprivrednicima. Nisam prošla prema inicijalnoj rang listi. Nažalost, preveliki smo za male, a premali za velike da bismo konkurirali na natječajima za poticaje – kaže Maja. Žalosno, jer zbog Zelenića se zelene i šarene i mnogi parkovi i javne površine diljem Međimurja.
Javni parkovi u znaku njihovog cvijeća
Oni su jedni od rijetkih OPG-a danas koji sudjeluje i u uređenju javnih površina na području općina, i to Domašinec, Belica, Sveti Martin na Muri, Štrigova, Orehovica, Podturen, Sveta Marija, kao i parka ispred zgrade Međimurske županije. Općine najviše traže maćuhice, begonije, togates i dr. U nekim općinama i sada cvijeće, dok u nekima samo dobavljaju cvijeće, a članice udruga ih sade.
– Velik je to posao i danas je sve manje onih se time žele baviti. Lijepo je da naše općine podržavaju lokalne proizvođače – kaže Marija, te dodaje kako nisu toliko veliki da bi mogli brinuti o svim općinama. Ovo što proizvode im je sasvim dovoljno.
– Ne vidimo smisla u pretjerivanju, u životu se treba znati i opustiti i zabaviti, ne samo raditi. Mogli bismo se širiti, ali nema smisla, barem ne što se tiče cvijeća, eventualno povrće – dodala je Maja.
Slažemo se! I znamo kome ćemo pozvoniti kad idući put budemo trebali i cvijeće i povrće.
Povodom „Dana dr. Rudolfa Steinera“ u Donjem Kraljevcu, u subotu, 18. lipnja 2022. godine, od 10 sati održat će se 3. po redu biciklijada „Po pedali po Steinerovoj ruti“. Sudjelovanje na biciklijadi, čije rute su djelomično afsalt, a djelomično makadam te se obilazi neke od najljepših točaka u donjem Međimurju, je besplatno.
Biciklijada je prilagođena svim uzrastima i podijeljena je u dvije duljine – 19,8 km Family ruta i 39 km Glavna ruta. Polazak je u 10 sati ispred Centra dr. Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu, a ide se, ovisno o ruti, kroz Hemuševec, Čukovec, Donni Mihaljevec, Svetu Mariju, Draškovec, Oporovec i Cirkovljan. Cilje je Hotel Kralj u Tehnixu u Donjem Kraljevcu, gdje je za sve sudionike osiguran besplatan grah.
Organizatori biciklijade su Centar dr. Rudolfa Steinera i true colors, a pokrovitelji Turistička zajednica Međimurske županije, ciklo agencija Mu-Dra i SCRIBO PR Marketing agencija.
Strojarski hub Regionalnog centra kompetentnosti Tehničke škole Čakovec središnje je mjesto okupljanja dionika obrazovnog i poslovnog sektora, koji timski, pod mentorstvom poslovnih i tehničkih stručnjaka, rade na razradi poduzetničkih ideja iz područja strojarstva i mehatronike. Javni poziv je namijenjen predstavnicima mikro, malih i srednjih poduzeća kao nositeljima poduzetničkih ideja, inovatorima kao nositeljima poduzetničkih ideja te pojedincima bez poduzetničke ideje, s poslovnim i tehničkim znanjem koje može doprinijeti razradi poduzetničke ideje.
Prijave za 1. hub zaprimaju se od 8. do 19. lipnja 2022. godine, a sudionici se prijavljuju ispunjavanjemprijavnog obrasca.
Molimo Vas da podijelite vijest o javnom pozivu kako bi svi zainteresirani bili obaviješteni na vrijeme. Više o pozivu nalazi se u priopćenju koje Vam šaljemo zajedno s logotipima u privitku. Također, javni poziv možete pronaći i na mrežnim stranicama Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje.
Ovogodišnji Sajam domaćih proizvoda u sklopu manifestacije Dan Grada i Ljeto uz Muru 2022. održat će se u subotu 2. srpnja od 17,00 sati na Šetnici sv. Barbare. Vrijeme završetka Sajma nije određeno, jer će se u isto vrijeme na Šetnici sv. Barbare održati niz događaja.
Na Sajam se mogu prijaviti svi proizvođači domaćih proizvoda, npr. medari, vinari, bučina ulja, kolači, košaraši, proizvođači sireva, rakija, nakit, suveniri i dr. te udruge i pojedinci koji se bave promicanjem tradicionalnih zanata i običaja. Grad Mursko Središće osigurava štand i prostor, a izlagač bi trebao „aranžirati“ svoj štand proizvodima i logotipom ili pak natpisom naziva izlagača.
Prijave na Sajam domaćih proizvoda moguće su do 24. lipnja 2022. godine na e-mail: [email protected] , telefon: 040 370 771 ili 098 244 037.
Ime udruge “Sklonište dobrote” sugerira da volonteri okupljeni u udruzi raspolažu opremljenim objektom u kojem bi sklanjali, liječili i zbrinjavali napuštene i ozlijeđene mačke s ulica Međimurske županije. No to je samo san koji su od početka ugradili u ime svoje udruge nadajući se da će se on jednoga dana ostvariti.
Sklonište je najkvalitetniji način skrbi za napuštene životinje, no nešto što je do sad bio san postalo je nužnost jer je udruga došla u takozvanu “ili/ili” situaciju – ili će doista otvoriti sklonište ili će morati u potpunosti prestati s radom.
Žele pomagati i volontirati, ali ne mogu više na ovaj način
Sklonište dobrote registrirano je kao neprofitna udruga građana i radi po principu “snađi se kako znaš”. To znači da kada dobiju dojavu da nekoj maci treba pomoć, kao volonteri ostavljaju ono što su u tom trenutku radili, privatnim vozilima sklanjaju macu s ceste, voze ju veterinaru, liječe, kupaju i smještaju u svoje privatne domove, odnosno u domove takozvanih teta čuvalica.
Od 2013. godine do danas kao udruga volontera, s ulica su spasili i udomili gotovo 2000 mačaka.. Samo prošle godine kastrirano je preko 600 mačaka iz projekta kastracija. Već 9 godina ovaj posao potpuno besplatno radi 30-ak volontera i teta čuvalica. Trenutno brinu o 124 mačke od kojih je većina teško udomljiva.
No koliko god oni brinuli i trudili se zajedno s dragim i brižnim ljudima koji im iz mjeseca u mjesec financijski pomažu i doniraju za veterinarske troškove i hranu, broj mačaka koje trebaju pomoć stalno raste, troškovi rastu, a broj volontera, teta čuvalica i udomitelja ostaje isti. Njihovi domovi pretrpani su macama koje često trebaju 24-satnu skrb i njihovi ljudski i financijski resursi konstantno su na rubu snaga.
– Najveći i najteži problem uvijek nam je smještaj. Kamo smjestiti macu koja treba dugotrajno liječenje? Gdje joj pronaći sklonište, zaklon i utočište? Na cestu ju vratiti ne možemo jer je teško ozlijeđena ili bolesna i treba joj višednevna ili višetjedna skrb dok ne ozdravi, a naše kupaonice, sobe, hodnici, podrumi i garaže zakrčeni su drugim macama koje sporo ili teško udomljavamo – objašnjava Barbara Jagec, predsjednica udruge.
Pravne prepreke i pravilnici
Zakoni i pravilnici o zbrinjavanju napuštenih životinja traže da registrirana skloništa, odnosno fizički, stvarni objekt, opremljen i uređen prema veterinarskim pravilnicima o uvjetima držanja i brizi za životinje.
Također, osim financiranja donacijama građana, registriranjem skloništa udruga bi mogla računati na sredstva iz proračuna gradova i općina, odnosno mogla bi napokon sklapati ugovore s jedinicama lokalne samouprave vezano za financiranje zbrinjavanja napuštenih mačaka s njihovog područja kako je to odredio Zakon o zaštiti životinja.
Kampanja za otvaranje skloništa za mačke
– Puno je prepreka i problema, ali mi i dalje želimo volontirati, pomagati i spašavati napuštene, bolesne i ozlijeđene mace. Kao nekolicina entuzijasta to ne možemo sami i treba nam pomoć najšire zajednice. Ovo je naš apel građanima, lokalnim vlastima, medijima, tvrtkama i cijeloj zajednici za pomoć da zajedno pokušamo otvoriti pravo sklonište za mace kojim bi dugoročno riješili problem zbrinjavanja životinja koje ovise isključivo o nama ljudima, o našoj empatiji i našoj želji da se njihova patnja zaustavi. – pozivaju volonteri udruge na svojim Facebook i web stranicama.
Nadalje, navode da shvaćaju da postoji niz drugih problema u društvu i da se humanost i pomoć traže na sve strane. Itekako su svjesni da se radi o puno novaca i da je investicija velika, ali nakon 9 godina rada i zbog potrebe koja i dalje postoji, zbog potrebe da se problem napuštenih mačaka dugoročno i najkvalitetnije riješi te zbog njihove gorljive želje da nastave u tom području pomagati i pozitivno utjecati na društvo, jednostavno moraju pokušati.
Od najšire zajednice traže financijsku pomoć, ali ne žele na to gledati isključivo kao na trošak za kupnju kuće koja će biti buduće mačje sklonište. Zauzvrat nude sliku višestrukog pozitivnog učinka i dugotrajnog rješavanja problema napuštenih mačaka koje su u patnji.
Dugoročna dobrobit za mace, volontere i zajednicu
Otvaranje skloništa omogućilo bi:
– nastavak vizije i svrhe udruge te njihovog rada na zbrinjavanju, liječenju i udomljavanju napuštenih mačaka kroz registraciju skloništa i podizanje društvenog rada na višu razinu
– da sve buduće napuštene mace naše županije mogu biti zbrinute i dobiti privremeni krov nad glavom dok ih se ne izliječi i ne udomi u nove obitelji
– da više ni jedna maca ne završi nakon liječenja ponovno na cesti jer tete čuvalice nemaju više ni jedan metar prostora u svojim privatnim domovima
– da postojeće mace, stare mace i teško udomljive mace imaju što bolje uvjete života
– da se pridonese javnom zdravlju naše županije sklanjanjem i liječenjem bolesnih životinja s cesta i hranilišta
– da o macama mogu brinuti zaposlenici skloništa i biti s njima u minimalno dvije smjene
– da se organiziranije i konkretnije provode edukacije i volonterske akcije o važnosti skrbi o napuštenim mačkama
– da se ostvare pravni temelji za prijavu na širi raspon natječaja
– da se ugovorima sklonište poveže s jedinicama lokalne samouprave u rješavanju problema napuštenih mačaka u cijeloj županiji i time osigura financiranje i održivost skloništa
– da s vremenom sklonište postane financijski samoodrživo ponudom usluga građanima (ambulanta, hotel za mačke i slično)
– da brigom za životinje u patnji svi zajedno pridonesemo jednom boljem i empatičnijem društvu.
Poziv donatorima
– Napuštene životinje ovise isključivo o našoj i vašoj dobroti. Visoko smo motivirani i moramo pokušati stvoriti preduvjete za još bolju skrb i još bolju brigu za njih. Otvorili smo poseban žiro račun preko kojeg ćemo skupljati donacije za sklonište za napuštene mačke – za sklonište dobrote. Dobro se dobrim vraća i stoga vas molimo da nam pomognete da mace naše županije dobiju krov nad glavom, mir, samo svoju zdjelicu s hranom i samo svoju dekicu na kojoj će se moći oporaviti od ozljeda, operacija, izgladnjelosti, bolesti te čekati na sigurnom svoj zauvijek dom. – svoj poziv upućuju ljubitelji životinja okupljeni u udruzi.
Sredstva prikupljena u ovoj kampanji utrošit će se na kupnju i prilagodbu nekretnine prema Pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje Ministarstva poljoprivrede.
09.06.2022., Zagreb - Sabor 11. sjednicu nastavlja raspravom o Izvjescu o radu Drzavnog ureda za reviziju za 2021. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
SDP Međimurske županije oglasio se oko izmjena Zakona o sigurnosti na cestama. Njihovo priopćenje u nastavku donosimo u cijelosti.
“Predlagatelj izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Ministarstvo unutarnjih poslova) još je jednom dokazao da vladajuća svita uopće ne poštuje mišljenje struke, liječničkih udruga, udruga pacijenata i oporbe. Uzalud javno savjetovanje, uzalud tematska sjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku na temu ovog zakona, uzalud sve primjedbe u prvom čitanju zakona. Ako vladajući sutra u Saboru izglasaju izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji je sporan u dijelu koji se odnosi na zdravstvene preglede vozača i njihovo prijavljivanje MUP-u u slučaju privremene promjene zdravstvenog stanja (članak 37), mnogi građani ostat će bez vozačke dozvole!
Predloženim izmjenama zakona neće se riješiti sigurnost prometa na cestama, a napravit će se nemjerljive štete zdravstvu i zdravlju naših građana. Tragikomično je da prometni stručnjaci, policija i pravosuđe nisu u stanju riješiti problem prevelikog broja nesreća na cestama, već bi taj problem trebali rješavati liječnici, osobito obiteljski liječnici. Najveći uzrok nesreća na cestama su prevelika brzina, mobiteli, alkohol, a ne privremena promjena zdravstvenog stanja.
Jedini liječnici ovlašteni za odobrenje upravljanja vozilom su specijalisti medicine rada. Zašto se Republika Hrvatska ne ugleda na druge zemlje?, primjerice Veliku Britaniju, u kojoj postoje vladine agencije koje se bave sigurnošću prometa i posao im je da izdaju dozvole, određuju tko, kada i zašto gubi dozvolu, uslijed kojeg zdravstvenog stanja i kada je opet može dobiti. A kod nas se sva odgovornost prebacuje na liječnike. Ukoliko pacijenta ne prijave, podliježu mogućoj prekršajnoj i kaznenoj odgovornosti. Naravno da je potrebno upozoriti pacijenta na njegovo zdravstveno stanje i lijekove koje uzima, zapisati u njegov zdravstveni karton, upoznati ga s njegovom odgovornošću. No posao liječnika ne bi trebao biti prijavljivati određena vrlo široko opisana zdravstvena stanja svojih pacijenata policiji. Koja su to stanja, dijagnoze, koji lijekovi, koje doze? Nemamo ništa propisano od strane zdravstvene administracije. Pravilnik o zdravstvenim pregledima vozača koji bi to definirao, donijet će se za 12 mjeseci. Hoće li se tu slušati struka? Ovim prijedlogom zakona narušit će se povjerenje između liječnika i pacijenta. Može se dogoditi da pacijent neće liječniku iznijeti važne medicinske informacije zbog mogućih sankcija odnosno prijave i straha da privremeno ne izgube vozačku dozvolu, pa neće uzimati lijekove, odazivati se na preglede.
Namjera ovog zakona nije odterećenje liječnika, već dodatno opterećenje i kažnjavanje, uz moguće incidente, konflikte s pacijentima, tužbe, financijsko terećenje od strane osiguravajućih kuća.
U burnoj saborskoj raspravi ukazali smo na sve probleme koje će zakon donijeti za liječnike i pacijente/ vozače te podnijeli niz amandmana na zakon. Očito su toga postali svjesni i vladajući pa će odgoditi primjenu zakona (u dijelu koji se odnosi na spomenuti članak 37) dok se ne donese Pravilnik. Živi bili pa vidjeli“, stoji u priopćenju.
