Zbog radova na auto-cesti A-4 koje izvode Hrvatske autoceste d.d., od čvora Varaždin do čvora Novi Marof, tijekom noći s utorka na srijedu, 19./20. srpnja te sa srijede na četvrtak, 20./21. srpnja, u vremenu od 22 do 5 sati, privremeno se za sav prometa zatvoriti dionica auto-ceste između navedenih čvorova, u oba smjera te će se promet odvijati obilazno državnim cestama D-3, D-22 i D-528.
Za sav promet zatvara se autocesta od Varaždina do Novog Marofa
KORONA U MEĐIMURJU: Brzim antigenskim testiranjem potvrđena su 2 pozitivna nalaza
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije u protekla 24 sata nema evidentiranih pozitivnih nalaza na SARS-CoV-2 virus u Međimurskoj županiji. Brzim antigenskim testiranjem potvrđena su 2 pozitivna nalaza na SARS-CoV-2.
U protekla 24 sata oporavilo se 60 osoba. Broj pozitivnih osoba u Međimurskoj županiji na današnji dan je 328. U Županijskoj bolnici Čakovec hospitalizirano je 12 pacijenata pozitivnih na SARS-CoV-2 virus. U protekla 24 sata hospitalizirana su 2 pacijenta, otpuštene su 2 osobe. Nema preminulih osoba.
Cijepljenje se provodi petkom od 12 do 14 sati u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije i od 14 do 17 sati u trijaži Županijske bolnice Čakovec.
U vrtiću i školi nisu dobile posao jer im “govor ima zamjetni kajkavski prizvuk”!
U posljednje vrijeme zaredali su slučajevi u kojima osobe sa završenim potrebnim stupnjem obrazovanja, u predškolskim i školskim ustanovama nisu dobile posao, nije im produžen ugovor za stalni radni odnos, i to samo zato što se u njihovom izričaju “prečesto dogodi kajkavska riječ” ili samo zbog toga što njihov govor “ima zamjetni kajkavski prizvuk”.
Ovu dramatičnu i gotovo nevjerojatnu tvrdnju, izrekli su u ponedjeljak na konferenciji za novinare članovi Odbora za zaštitu kajkavskog jezika Hrvatske demokršćanske stranke Međimurja Vladimir Mesarić, Franjo Cimerman i Ivan Goričanec.
Kažnjavaju se oni koji u praksi bespogovorno ne koriste “jugoslavenski” jezik. Istovremeno, državnoj razini sadržaji na kajkavskom jeziku nemaju pristup. Hrvatski kajkavski jezik (narječje) unatoč višestoljetnom potiranju, još je uvijek živ i bogat ostvarenjima ali ona nemaju šansu za valorizaciju u hrvatskom kulturnom korpusu, rečeno je pred novinarima.
Inače, HDS – Podružnica MŽ održala je u petak, 15. srpnja 2022. godine, sjednicu Predsjedništva na kojem je jedna od točaka dnevnog reda bila “Kajkavština prezrena – kajkavci diskriminirani” te je nakon rasprave odlučeno da se o zaključcima obavijesti i šira javnost.
DISKRIMINACIJA
– Od samih početaka demokratizacije u Hrvatskoj, međimurski demokršćani su u svojem programu jezičnu politiku apostrofirali kao ključno nacionalno pitanje, držeći da je jezik jedan od temeljnih identifikacijskih obilježja svakog naroda. Više od stoljeća i pol hrvatski se jezik na razne načine otuđivao od hrvatskog naroda, stvarao se novi, umjetni jezik – ilirski, južnoslavenski, srpsko-hrvatski, jugoslavenski… Umjesto da “naše” intelektualne, političke i kulturne elite u stvaranje standardnog jezika uključe sve sastavnice hrvatskog izričaja (kajkavski, čakavski, štokavski), militantno i brutalno se iz tog procesa uklanjaju druge sastavnice, osim štokavskog, a u cilju jugoslavenizacije (srbizacije) jezika, a posljedično i mijenjanja nacionalnog identiteta. Ti procesi su osobito bili naglašeni u kraljevini Jugoslaviji i komunističkoj Jugoslaviji.
Na žalost, ni u novoj, demokratskoj Hrvatskoj ti procesi nisu zaustavljeni, naprotiv, nastavljeni su. Kreatori i predvoditelji takve politike su isti stari “znanstvenici” i “kulturnjaci” i njihovi sljedbenici s doživotnim apanažama u hrvatskim znanstvenim, kulturnim i obrazovnim institucijama – rekao je mr. Vladimir Mesarić, predsjednik Odbora za zaštitu kajkavskog jezika.
– Zbog obrane domovine od agresora, zbrinjavanja izbjeglica te poslijeratne obnove, jezična pitanja su bila na marginama interesa, a “vrijedni destruktori hrvatskog jezika” su nesmetano nastavljali svoje rabote.
Danas, trideset godina nakon uspostave slobodne i nezavisne Hrvatske, stanje s našim standardnim jezikom nikad nije bilo konfuznije, s ozbiljnim naznakama da će projekt stvaranja “jezika regiona” uspjeti mirno, kad već nije uspio represijom i terorom. Postupanje pak prema hrvatskim govorima, osobito kajkavskom, možemo bez rezerve nazvati pokušajem konačnog obračuna s našim nacionalnim i zavičajnim blagom.
JESMO LI SVI MI KOJI GOVORIMO KAJKAVSKI – DUDEKI?
– Sadašnji trendovi isključivanja hrvatskog kajkavskog jezika iz svakodnevne komunikacije sve su izraženiji i poprimaju zabrinjavajuće razmjere. Djeca u jaslicama, vrtićima, od najranije dobi kontakt s materinjim (roditeljskim) govorom. U osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju korištenje kajkavskog jezika je nedopušteno, izaziva prijekor, podsmijeh i sramotu s posljedičnim vrlo izražajnim utjecajem na njihov školski uspjeh, a kod obrazovnog kadra sankcionira se čak i prizvuk kajkavštine u njihovom govoru. Rugati se nečijem govoru znači rugati se njegovom porijeklu, njegovom identitetu, njegovom zavičaju – rekao je Franjo Cimerman.
– U službenim i javnim ustanovama međimurski zavičajni govor je potpuno isključen. Osobe koje suvereno ne vladaju standardnim jezikom višestruko su diskriminirane (slabiji uspjeh, nemogućnost napredovanja, nemogućnost zaposlenja, afirmacije na poslu pa i – gubitak zaposlenja).
U Međimurju se unatoč dugogodišnjoj mađarizaciji u svakodnevnom govoru ipak još koristi hrvatski kajkavski jezik. No, vrlo agresivno prevladavaju trendovi uklanjanja zavičajnog kajkavskog govora iz života naših žitelja, od predškolskih ustanova do najviših obrazovnih institucija. Kajkavštini se naglašeno i dižu barijere u svim službenim komunikacijama. Tako se dovodi u opasnost slobodni izričaj na zavičajnom, materinskom jeziku.
Međimurski kajkavski govor je naš ponos, naša posebnost i osobita govorna vrijednost. Zato pozivamo hrvatske institucije vlasti, znanstvene, kulturne i obrazovne institucije na maksimalnu zaštitu kajkavaca od sveprisutne diskriminacije. Diskriminacija po govoru jednaka je diskriminaciji po boji kože!
Tražimo afirmativno prihvaćanje kajkavskog jezika u svakodnevnom životu, te da se u Međimurskoj županiji u predškolskom i školskom odgoju i obrazovanju potpuno slobodno i ravnopravno koristi domaći zavičajni govor u svim programima te da se nastavno osoblje educira i usmjeri u tom pravcu. Za prijem u državne i javne službe, znanje i korištenje kajkavskog govora mora se cijeniti kao kvaliteta više, mora se uvažavati kao osobita jezična i kulturna vrijednost i umijeće, a ne kao nedostatak – rekli su članovi Odbora odbora za zaštitu kajkavskog jezika HDS-a.
I na kraju vrijeme je da se zapitamo: jesmo li doista svi mi koji volimo i govorimo kajkavski – Dudeki?
P.S. Konferenciji za novinare bio je nazočan samo novinar portala Medjimurski.hr i novinar Međimurskih novina.
Međimurci Drago i Dragec biciklima otišli na more
Oni su 72-godišnji Drago Pintarić iz Kotoribe i 67-godišnji Dragec Gašparić iz Svete Marije.
Najpoznatiji su trkačima rekreativcima sjeverozapadne Hrvatske jer spadaju među najstarije. Obojica su članovi TK „Kotoripski begači“ iz Kotoribe pa posredstvom kluba, a nešto i samostalno, obilaze gotovo sve utrke koje se na ovim prostorima „nude“ pa su postali poznati po sveprisutnosti, znaju ih kao „Drageci Vrageci“.
Kao umirovljenike resi ih zajedništvo i prijateljstvo koje je doseglo obiteljske razmjere, a resi ih i vedri duh koji ih vodi vragolijama koje su spremni izvoditi ma gdje se našli, gdje god bili…
Nepredvidivi su.
– Kaj jednom nekaj puhne v glavu, a mahom su to „ludorije“ ,drugi ih prihvati i obrnuto – kaže mlađi Vragec. Stariji će reći kako je to za njih normalno, a drugima sve njihove ideje ispadnu smiješne.- Glavno da smo mi zadovoljni, da se slažemo – reći će.
Tako im je ovih dana „puhnulo“ kako bi mogli biciklima na Jadran. Destinacija ? – Nepoznata – kažu i dodaju:
– Jučer smo krenuli. V mislima nam je Rijeka….Došli smo do Zagreba, tu smo prenoćili i danas krenuli dalje. Nikam nam se ne žuri, da dojdemo, dojdemo – kažu uglas.
Još su nam rekli da im Rijeka sigurno neće biti krajnja destinacija, da ih nekaj vleče prema Crikvenici. Znajući ih, držimo da ćemo ih dopratiti i do tamo.
Obećali smo kako ćemo ih svaki dan pratiti jer su po godinama to zaslužili.
Prošli mjesec su bili u Karinu u zadarskom zaleđu gdje su pomagali Dragecovom bratu oko uređenja apartmana kamo su putovali automobilom. Dakle, stalno u pokretu!
Iz šljunčare u Turčišću nestalo nekoliko stotina metara električnog kabla
Između 11. i 18. srpnja 2022. godine na prostoru privatne šljunčare u Turčišću nepoznati počinitelj ukrao nekoliko stotina metara raznog električnog kabla, javljaju iz Policijske uprave međimurske.
Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisuća kuna.
Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.
STRAVIČNA NESREĆA U SVETOM URBANU: Muškarac (65) je pao pod kotače traktora
U ponedjeljak, 18. srpnja, oko 17,15 sati u Svetom Urbanu, dogodila se nesreća u kojoj je poginuo 65-godišnjak.
– Muškarac (65) je prilikom košnje trave u vinogradu, upravljajući neregistriranim traktorom s priključnim strojem za malčiranje, u jednom trenutku na nizbrdici skrenuo udesno i udario u betonski stup reda vinograda. U nastavku vožnje udario je u drugi betonski stup i nakon toga pao pod kotače traktora – stoji u priopćenju.
Izlaskom na mjesto događaja liječnica hitne pomoći konstatirala je smrt 65-godišnjeg vozača traktora.
Kako bi se utvrdio točan uzrok smrti naložena je sudska obdukcija.
Ovo su nove cijene na benzinskim pumpama
Na benzinskim postajama u Hrvatskoj litra eurosuper 95 goriva od utorka se prodaje po 13,02 kune, a bila je 13,50 kuna, cijena osnovnog eurodizela je 13,43 kune, a bila je 13,08 kuna, dok su premium goriva pojeftinila, javlja Večernji list.
Po podacima s tražilice cijena goriva Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, cijena osnovnog eurosupera 95 na benzinskim postajama Ine, Petrola, Croduxa, Tifona i još nekih distributera od utorka je 13,02 kune. Promijenila se, ali naviše, cijena osnovnog eurodizela, koji na većini postaja od danas stoji 13,43 kune.
Vezano uz premium goriva, tražilica jeftinijeg goriva Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja pokazala je da Ina od utorka prodaje litru benzina eurosuper 100 za 14,89 kuna, a bila je 15,66 kuna, Promijenila se i cijena Ininog eurodizela class plus goriva koja je sada 15,56 kuna, a bila je 16,06 kuna.
Inin eurosuper 95 class plus sada se prodaje za 14,38 kuna, a bio je 15,15 kuna. Crodux za eurosuper 100 sada traži 14,08 kuna, a bio je 15,45 kuna.
Cijeli članak pročitajte klikom ovdje.
Vatrogasci Miljenko i Renato ponos su Murskog Središća
U Celju je u tijeku Vatrogasna olimpijada na kojoj se nalaze i četiri međimurske vatrogasne ekipe: Palinovca, Malog Mihaljevca, Žiškovca-Merhatovca i JVP Grada Čakovca. U potonjoj natjecateljskoj ekipi nalaze se dva stanovnika Murskog Središća u kategoriji „A“, a oni su i ugledni članovi DVD Mursko Središće. Snimili smo ih u društvu Zdravka Orehovca( u sredini). Krajnje lijevi Renato Matoša (26) operativni član društva od 2013. godine. Vatrogasnu školu završio je u Rijeci.
Vatrogasni je dočasnik, a trenutno u društvu obavlja dužnost tajnika. Svojom marljivošću i upornošću posebno se ističe kao vatrogasac pa je tako od 2019. godine u radnom odnosu u JVP Grada Čakovec kao profesionalni vatrogasac. Za svoj rad u društvu primio je brončanu vatrogasnu plamenicu na nedavno održanoj proslavi 140-te obljetnice DVD M. Središće. Krajnje desni je Miljenko Palnec (41) operativni je član DVD-a Mursko Središće od 1998. godine. U društvu je obnašao dužnosti blagajnika i zapovjednika.
Vatrogasni je časnik I. klase, a Vatrogasnu školu završio je u Zagrebu. Od veljače 2022. godine zaposlen je u JVP Čakovec, a prije toga radio je kao vatrogasac u trgovačkim društvima na području Čakovca. Na nedavno održanoj proslavi 140 godina DVD-a Mursko Središće primio je zlatnu vatrogasnu plamenicu za hrabrost i požrtvovnost.
Obojica su izvrsni vatrogasci i kolege što je u vatrogastvu od iznimne važnosti. Isto tako, i jedan i drugi, u slobodno vrijeme se bave trčanjem pa su tako u više navrata sudjelovati na raznim vatrogasnim utrkama što za DVD što za JVP, a Miljenko je ujedno i predsjednik i TK Rudar Mursko Središće.
Biti na ogledu svjetskih vatrogasaca je iznimno priznanje i ponos, ne samo osobni već i Grada.
Navijači i simpatizeri idu u Celje dati podršku članicama DVD-a Mali Mihaljevec
Pripadnice DVD Mali Mihaljevec u kategoriji „B“ se od nedjelje nalaze na vatrogasnoj olimpijadi u slovenskom Celju gdje se pripremaju za natjecateljski nastup koji će imati u subotu 23. srpnja u 10 sati na stadionu NK Kladivar.
S obzirom na blizinu grada natjecanja i privrženost mještana vatrogaskinjama tamo neće biti same. Mjesni odbor je za sve navijače i simpatizere za spomenuti dan organizirao navijački autobus koji će put Celja krenuti od Društvenog doma u 6 sati ujutro.
Vezano uz to, iz MO obavještavaju navijače kako će svaki od njih dobiti navijačku majicu. U autobusu će im biti osigurano piće i svježi klipići. (kavu, čaj i ranojutarnja pića si sami organizirajte). Organizatori dalje navode:
– Uz navijačku majicu koju ste dobili slobodno uzmete sa sobom i druga hrvatska obilježja (kape, šalove, zastave). Napominjemo, ne uzimati obilježja koja bi mogla nekoga isprovocirati, povrijediti, pozvati na mržnju… Samo dozvoljena će biti moguće isticati u navijačkom ešalonu. Osigurali smo i glazbenike koji će zajedno sa vama dizati atmosferu u autobusu i na stadionu,a ostalo neka bude iznenađenje.
Uz DVD Mali Mihaljevec nastupaju i druge ekipe RH pa vas pozivamo da bodrite sve, jer je ipak u pitanju reprezentacija Hrvatske vatrogasne zajednice. Napominjemo da je autobus pun do zadnjeg mjesta. Voditelji će vam biti vijećnici Mjesnog odbora Denis Čanadi i Ivan Novak, zajedno sa vozačem autobusa Manuelom Dolovićem, a uz budno oko našeg općinskog načelnika- savjeti su MO Mali Mihaljevec.
Dodajmo k tome, a podsjetnika radi, tamo se nalazi još međimurskih ekipa. Vatrogasci JVP Grada Čakovca-kategorija“A“, Vatrogasna sportska udruga Žiškovec i vatrogaskinje DVD Palinove-kategorija Žene“A“.
Obvezni dio pala 223 gimnazijalca i 4.469 strukovnjaka
Ovog ponedjeljka točno u podne objavljeni su konačni rezultati državne mature. Ukupno je ispitima na kraju pristupio 28.451 pristupnik, od čega 40% gimnazijalaca i 60% pristupnika strukovnih škola, piše portal Srednja.hr.
Pisali su gotovo 140 tisuća ispita, što je više nego ranijih godina, unatoč tome što je pristupnika manje. Razlog leži u tome što su pojedinačno učenici pisali nešto više ispita – gimnazijalci po 4,5 ispita, dok su ih strukovnjaci u prosjeku pisali 3,6. O rezultatima je putem konferencije za medije izvijestio Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Najveći broj učenika pisao je Hrvatski na višoj razini, 68 posto, zatim Engleski na A razini 66 posto, te Matematiku na B razini 60 posto te Matematiku na višoj razini 40 posto.
– Ovdje moram naglasiti, ove godine imamo nekih 5 posto više pristupnika višoj razini Matematike no što je to bilo prošle godine, što je jedan ohrabrujući podatak, rekao je Filipović.
Kada je riječ o izbornim predmetima to su Fizika, Biologija, Politika i gospodarstvo, pa slijede Kemija, Psihologija i Informatika, a ove u odnosu na prošlu godinu broj prijava na Fizici, Informatici i Likovnoj umjetnosti bio je nešto veći.
Maturu pala 223 gimnazijalca i 4.469 strukovnjaka
– Što se tiče rezultata ispod praga prolaznosti, 223 gimnazijalca (2,2%) u ljetnom roku nije položilo maturu, lani ih je bilo 360. Ovo mene veseli, ne zbog ovih 223, nego zato što se taj broj jako smanjio. Budući da je gimnazijalcima državna matura uvjet završnosti četverogodišnjeg obrazovanja oni doista, ako žele dobiti završnu svjedodžbu, morat će prijaviti ispit na jesenskom roku ili neke od idućih godina. Što se tiče učenika strukovnih škola, njih je uobičajeno puno više koji ne polože na ljetnom roku, ove godine ih je 4.469 (29,5%), a lani 4.704 odnosno 32.1%, rekao je Filipović.
Cijeli članak pročitajte klikom ovdje.