Početak produženog vikenda nije mogao bolje početi. Dečki iz pivovare stvarno su se potrudili da nam ‘zaslade’ pivom i odličnim koncertima velikana hrvatske glazbene scene, i onima koji će to jednog dana možda postati. Neno Belan, uz Fiumens, riječka trojka koja ga u stopu prati, pobjednik showa ‘The Voice’ Vinko Čemeraš sa svojim zvukom i bendom, i Lucija “Lu” Jakelić, jedna od najprespektivnijih domaćih kantautorica.
Pogledajte kako je to izgledalo u fotogaleriji koju je za vas pripremio naš Stjepan Hranilović.
Općinska vijećnica Općine Podturen i predsjednica OO SDP-a Podturen Mirjana Murk (50) iz Novakovca danas nas je izvjestila kao je izašla iz članstva SDP-a. Razlogom je navela nezadovoljstvo vodstvom stranke na državnoj razini koje tolerira da 9 općinskih organizacija SDP-a Međimurja nije održalo izbore ili nije imalo volje za vođenje općinskih organizacija.
– Godinu dana pokušavajući provoditi politiku SDP-a bilo je strahovito teško samim time što nije bilo ni volje „Iblera“ da se trgnemo iz političkog mrtvila – pojašnjava Murk i navodi kako je iz istih razloga stranku napustila i Ružica Sermek, predsjednica Foruma žena SDP-a Međimurske županije te Gabrijela Jezernik, predsjednica Foruma žena OO SDP-a Podturen.
– Peđa Grbin je bio naš izbor, a zauzvrat je totalno oslabio međimurski SDP kojemu želim puno sreće jer još uvijek tamo imam kolegica i kolega koje neizmjerno cijenim. Znate veličina leži u činjenici što će ostaviti iza sebe, a ne za sebe – pojasnila je u nastavku.
SDP u Općini Podturen i OV-u?
– Što se tiče djelovanja SDP u Općini Podturen ostavljam na volju članovima, a ipak biti 22 godine u SDP-u vežeš se za stranku, ali i ljude. U OV Podturen su bila dva vijećnika. Djelovat ćemo u narednom periodu kao socijaldemokrati u koje će prema saznanjima preći 90% članova SDP-a Hrvatske. Koristim ovu priliku da se još jednom zahvalim svima u SDP-u Međimurske županije na suradnji – rekla je s uzdahom ponesena emocijama.
Mirjanin politički put?
Počeo je davnog 5. lipnja 1999. godine ulaskom u OO SDP-a Podturen, a to je i godina osnivanja stranke u Podturnu na incijativu Slavka Blažona i nekolicine političkih istomišljenika među kojima je bila i ona, jedina žena.
Kako kaže u SDP je ušla jer živi socijademokraciju u pravom smislu, a to znači slobodu, jednakost, solidarnost i promicanje socijalne pravde. Poticaj su joj bili svi mladi ljudi koji su napustili našu zemlju, ali i svaki umirovljenik, svaki obespravljeni čovjek.
– Mi se moramo vratiti karakteristikama socijaldemokracije, ovako više ne ide – kaže i dodaje:
– Moj politički put je dug, počevši kao vjećnica VMO Novakovec, predsjednica sam Vijeća roditelja, a kasnije sam ušla u Školski odbor OŠ Podturen, postala općinskom vijećnicom. U jednom mandatu bila je i predsjednica OV-a Podturen. Dva mandata je bila predsjednica OO SDP-a Podturen, članica Foruma žena OO SDP-a Podturen, dugogodišnja članica Predsjedništva Foruma žena Međimurske županije, članica Glavnog odbora SDP-a Hrvatske, članica Glavnog odbora Foruma žena SDP-a Hrvatske.
I dalje će ostati tajnicom Društva „Josip Broz Tito“ Međimurske županije.
I gdje je još?
Izvan politike članica Udruge ZEU Čapla Podturen, tajnica KUD-a Novakovec, članica Udruge žena Šipek Novakovec.
Mirjana sa sinom Danielom
– Kada bi me pitali što sam ja, majka sam dvoje prekrasne djece Barbare i Danjela, baka prekrasnoj unučici Emilie. Nisam političarka već drugarica Mirjana koja cijeni prijateljstvo, a mrzi laži i podvale. Volim iskrenost mada je mene moja puno koštala.
Prije nekog vremena je još govorila:
– SDP je moja druga strana života i to me ispunjava, tjera dalje da se vratim korijenima socijaldemokracije kojom ćemo štititi slabije – rekla je za kraj.
Timon Mikec je učenik 1.a razreda III. OŠ Čakovec. Vrhunski je matematički virtuoza, obožava matematiku. S ništa manje žara i besprijekorno odrađuje i sve ostale predmete. Veoma skroman, nenametljiv učenik koji samostalno i s velikom voljom i odgovornošću izvršava sve obveze na ponos mame Ivane i tate Stjepana.
Timon ima veliko srce u kojem ima mjesta za sve razredne prijatelje, a Timon je dio srca svih razrednih prijatelja. Uz prijatelje u srce je stala i velika ljubav prema sportu. Nogometna lopta je neizostavni dio njegovog života. Svaki nogometaš prevali puno kilometara na jednoj nogometnoj utakmici i treba snagu za trčanje.
Naš Timon je tu snagu upotrijebio i na utrci koju je, početkom svibnja, trčao sa srcem, kros-utrci Srce gornjeg Međimurja – Frkanovec. Brze noge i sportska spretnost donijeli su Timonu brončanu medalju. Prekrasna nagrada za dan kada je otrčao dvije utrke, ujutro proljetni kros, a popodne ga je sportsko srce ‘odvuklo’ u Frkanovec te je postao dio sportskog srca gornjeg Međimurja.
– Čestitke Timonu na osvojenoj medalji! Sigurni smo da je samo jedna u nizu kojom će obogatiti svoj sportski život. Pohvale Timonovim roditeljima koji ga potiču na zdrav sportski život i kretanje – kaže njegova razrednica Zdenka Novak.
Moguće grmljavinsko nevrijeme, lokalno s tučom i prolazno jakim vjetrom, osobito u Međimurju i Hrvatskom zagorju. Vjerojatnost grmljavine: >70 %
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu
– Mi smo upozoravali, a to govori i naša klimatologija i podaci iz prošlosti, da je lipanj jedan od najnestabilnijih mjeseci u Hrvatskoj, pogotovo kontinentalnoj. Ove visoke temperature, velika količina vlage, ali i povremeni dotoci hladnog zraka sa sjeverozapada uvjetuju velike nestabilnosti kojima smo svjedoci – objasnila je u emisiji Dobro jutro, Hrvatska na HRT-u Branka Ivančan Picek, glavna ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Poljoprivrednici i njihova proizvodnja najčešće budu pogođeni takvim elementarnim nepogodama, a ukupna šteta nastala tokom ove godine procjenjuje se na 160 milijuna kuna.
– Kad govorimo o prijavama šteta, trenutno je elementarna nepogoda proglašena na području šest županija. Do sada je prijavljeno oko 3 tisuće šteta na svojoj imovini – kazao je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek i nastavio – Za slučajeve poput ovih kakve smo vidjeli unatrag nekoliko tjedana, gdje se uništava poljoprivredni potencijal, postoji mjera kroz koju možemo financirati obnovu toga, odnosno nabavu kompletno novih nasada ili objekata. Time se financira do 100 posto nastalih troškova. Tako pokušavamo kompenzirati štetu – kaže Tušek.
Kakvo nas ljeto očekuje?
Tijekom narednih mjeseci prognoze pokazuju kako će biti ekstremno toplo, napominje Ivančan Picek, te da će biti sušnije u većem dijelu godine.
– No, to ne znači da u određenim periodima neće doći do prodora hladnijeg zraka i olujnog nevremena kao posljedica toga. Moramo na to biti spremni i prilagoditi se. Klimatske promjene su ovdje, a one sa sobom nose još veći rizik od ekstremnih vremenskih pojava – zaključuje.
Savez udruga umirovljenika i starijih osoba Međimurske županije organizirao je 18. sportske igre koje su okupile više od 150 članova udruga umirovljenika iz Preloga, Gornjeg Hrašćana, Ivanovca te članove Udruge umirovljenika unutarnjih poslova Međimurske županije.
Sudionici su se natjecali u disciplinama: pikado, viseća kuglana, streljaštvo, šah i belot. Predsjednik Saveza Franjo Bašek izrazio je veliko zadovoljstvo što su se okupili u tako velikom broju na igrama koje ove godine slave svoju punoljetnost.
Natjecatelje je pozdravio župan Međimurske županije Matija Posavec koji im je poželio puno sreće i uspjeha u natjecanju te izrazio želju da održe još mnogo takvih susreta.
Autor ovog priloga dugo nije bio svojim pisanim doprinosom među vama jer ga je bolest prikovala za bolničku postelju Koronarne jedinice Kardiološkog odjela Županijske bolnice Čakovec.
Koronarna jednica je prva i žurna služba kada je u pitanju borba za daljnje kucanje srca. To je saznanje koje u sebi nose svi teže oboljeli kardiološki bolesnici, a sama pomisao na prolaz kroz vrata te Jedinice ježi kožu, a još jače steže srce znajući da ste većim dijelom vitalno ugroženi. Postaje lakše, ukoliko ste donekle koncentrirani i pri svijesti, kada vas smjeste u sobu, polegnu u jednu od postelja i prikopčaju na kardiološka pomagala. Postaje vam lakše i pri srcu i duši kada začujete zvukove kucanja svoga srca posredstvom aparata poznatog pod popularnim nazivom Holter-monitoring. Tu istovremeno postajete svjesni da ne možete sami, i da ste ovisni o 24-satnoj zdrastvenoj skrbi na putu prema izliječenju.
Kroz tih 24 sata, tako iz dana u dan, redaju se kraj vaših kreveta, medicinske sestre, njegovateljice, spremačice, a najposlije liječnici. Potonje po ulasku u sobu gledate i slušate „kao Boga“. Spominjem ih u množini jer vjerujem kako se nitko neće naljutiti što nije ponaosob imenovan.
Ponaosob ipak moram spomenuti niže rangirano medicinsko osoblje:Ljiljanu (glavna med. sestra), Sanju, Dijanu, Josipu,Rebeku, Martinu, Valentinu, Tinu, Lanu, Natašu, Nikolinu, Vladimira, Hanu i njegovateljicu Tatjanu kao marne djeljatnike od kojih je medicinska sestra Petra na rodiljnom dopustu, a pokušavajući izbrojiti broj dolazaka u bolesničke sobe (op.a. broj korak je nebrojiv).
Radeći svoj posao, svaki od tih dolazaka u njima je nosio dozu pozitive, pomoći i nade. Započinjalo je s jutranjim srdačnim pozdravom i osmijehom, i neizostavnim pitanjima: – Dobro jutro! Kako ste proveli noć? – a završavalo gašenjem svijetla u sobi i pozdravom: – Želimo vam laku noć! Pokušajte mirno spavati jer mi smo tu uz vas. Zatrebate li nešto samo pozvonite. Premda smo se oprostili noćnim pozdravom, dolazile su one nečujno do nas kada je nekome trebala noćna terapija ili ne daj Bože pomoć.
Nova smjena, redaju se njihove dnevne obveze, a mi ih željno iščekujemo jer smo od njih dobivali dodatnu terapiju koja je jako važna, priznali mi to ili ne, a sastojala se od lijepih riječi i osmijeha kojih nisu bile niti svjesne vršeći svoje obveze.
Zbog čega ovo pišem? Iz razloga jer svi mi po dobivanju ‘Otpusnoga pisma’ naprosto izjurimo iz prostora i vremena u kojem smo proveli neke druge dane u borbi i nadi za zdravije sutra. Nijednoj od njih, izuzev glavnoj sestri Ljiljani nisam stigao stisnuti ruku, reći hvala, zbogom, ne doviđenja. Činim to ovim putem u osobno ime, a vjerujem i mojih „cimera“ iz Peklenice i Svetog Martina na Muri koje nas je bolest zbližila te mnogih drugih kojih je ovdje, neki boraveći dulje, neki kraće, kao na tekućoj vrpci.
Posebna priča u mojem liječenju je samozatajna ekipa s Odjela za intervencijsku kardiologiju koja mi je na čelu s mr. sc. Damirom Pevec-Matić, dr. med. ugradila uređaj koji će mi znatno olakšati život.
Pišem iz razloga kako bi njihovim pretpostavljenima rekao neka čuvaju ovo blago, neka ga njeguju i neka na njega budu ponosni, a to su Branko Ostrički, dr. med., spec. interne medicine, subspec. kardiologije i Mihajlo Kovačić, dr. med., spec. interne medicine, subspec. kardiologije.
A na sve njih neka bude ponosan ravnatelj Županijske bolnice Čakovec Igor Šegović, dr. med., spec. pedijatarije, subspec. pedijatrijske gastroenterologije.
Nažalost pred objektiv nije mogla stati pobrojena plejada.
Blagdan je Tijelova, blagdan kojim Katolička crkva slavi ustanovljenje euharistije na Veliki četvrtak i koji se slavi u prvi četvrtak poslije nedjelje Presvetoga Trojstva, odnosno na deveti četvrtak nakon Uskrsa.
Blagdan se u nekim hrvatskim krajevima zove i Brašančevo, a naziv potječe iz 18. stoljeća. Riječ Brašančevo dolazi od riječi brašno, od čega se pravi kruh, a kruh u pretvorbi u svetoj misi postaje Kristovo Tijelo. Blagdan je ujedno spomen na ustanovljenje Euharistije na Posljednjoj večeri, na Veliki četvrtak prije Kristove muke.
Obilježavanje Tijelova počinje u 13. stoljeću, kada se, prema Katoličkoj crkvi, augustinskoj redovnici svetoj Julijani iz samostana kod belgijskoga grada Liegea, u jednom viđenju punoga mjeseca na mjesecu pokazala mrlja. Puni je mjesec redovnica protumačila kao Crkvu, a mrlju kao svetkovinu koja Crkvi nedostaje, kojom bi se častio Presveti oltarski sakramenat.
Na zamolbu svete Julijane mjesni biskup Robert de Thorote uveo je u svojoj biskupiji blagdan Presvetoga Tijela i Krvi Kristove – sv. Euharistije. Sveta Julijana i njezini suvremenici širili su slavljenje toga blagdana u cijeloj Crkvi.
Drugi događaj koji je snažno utjecao na čašćenje Tijela i Krvi Kristove povezan je, prema katoličkom vjerovanju, uz euharistijsko čudo koje se zbilo 1263. godine u mjestu Bolseni u Italiji. Tada je jedan svećenik, prema vjerovanju, slaveći svetu misu posumnjao u pretvorbu kruha i vina u Isusovo Tijelo i Krv. Kad je lomio posvećenu hostiju, kako vjeruju katolici, zapazio je kako iz nje kaplje krv koja se slijevala po oltaru.
Nakon ta dva događaja papa Urban IV. 8. rujna 1264. objavio je bulu kojom ustanovljuje blagdan Tijelova (Euharistije), želeći tu svetkovinu proširiti na cijelu Crkvu, no u tome ga je spriječila brza smrt. Tek u 14. stoljeću papa Ivan XXII. proširio je blagdan na cijelu Rimokatoličku Crkvu.
Događaj u Ludbregu
Događaj sličan onome u Bolseni, prema vjerovanju katolika, dogodio se i 1411. godine u Hrvatskoj, u Ludbregu. Tada je za najvažnijega dijela svete mise – pretvorbe, kada se na svećenikove riječi i djelovanje Duha Svetoga kruh pretvara u Tijelo, a vino u Krv Kristovu, svećenik posumnjao u to čudo. Prema vjerovanju, ugledavši da se u kaležu nalazi prava svježa krv, zbunjen i prestrašen neočekivanim događajem brzo je spremio kalež sa svetom Krvlju iza oltara i završio misu.
Događaj je, prema vjerskim standardima, temeljito ispitivao papa Julije II. (1503.-1513.), koji zbog duljine istrage i ispitivanja čudesnih događaja nije uspio završiti istragu, ali je dopustio javno štovanje relikvije, što čini i njegov nasljednik papa Leon X. Od toga vremena u Ludbreg dolaze vjernici sa svih strana svijeta izraziti svoje štovanje relikviji Predragocjene Krvi Kristove, a posebno svake prve nedjelje u rujnu, kada je središnja godišnja proslava Predragocjene Krvi Kristove.
Svetkovina Tijelova povezana je i s procesijama. Prva Tijelovska procesija održana je u Kölnu sedamdesetih godina 13. stoljeća, a taj se običaj u 14. stoljeću proširio po mnogim katoličkim zemljama. U procesiji svećenik u monstranci (pokaznici) nosi posvećenu hostiju, dok puk pjeva, moli i nosi cvijeće.
DVD Donji Mihaljevec već osmu godinu zaredom, izuzev pandemijskih, organizira vatrogasno natjecanje za pomladak u kategoriji od 6-12 godina starosti u konkurenciji djevojčica i dječaka.
To je natjecanje s godinama raslo pa je posljednje 2019. privuklo impresivan broj natjecateljskih ekipa iz Međimurja i susjednog prekodravlja. Organizator se nada da će ova godina nadmašiti ranije spomenutu.
Natjecanje će biti u nedjelju 19. lipnja i trajat će od 9 do 11 sati na igralištu NK ”Drava” D. Mihaljevec. Rok za prijavu ekipa uz kotizaciju od 350 kuna je subota 18. lipnja.
Prijave se mogu izvršiti putem e- pošte: [email protected] te brojeve mobitela 098/940-3477 (Božidar Vlah) ili 098/784-971(Dejan Kočiš). Kotizacija se uplaćuje putem računa IBAN-HR 572 340 009-111 601 6116 (poziv na OIB 10876962717 s naznakom za „Dravski kup”). Uplata se može obaviti i gotovinom na dan natjecanja.
“Umijeće izrade uporabnih predmeta od komušine na području Međimurja” upisano je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao nematerijalno kulturno dobro pod registarskim brojem Z-7560, a na inicijativu LAG-a Međimurski doli i bregi.
Tim povodom Vedrana Radmanić, voditeljica LAG-a i Sanja Krištofić, predsjednica LAG-a, u suradnji s Turističkom zajednicom Međimurja i Muzejom Međimurja Čakovec pozivaju na predstavljanje zaštićene nematerijalne kulturne baštine “Umijeće izrade uporabnih predmeta od komušine na području Međimurja”. Predstavljanje će se održati sutra, u petak, 17. lipnja 2022. u 10.30 sati u zgradi Riznice Međimurja, u Caffe baru Bedem (Trg Republike 7, Čakovec).
Bit će to prilika da se prikaže veliki broj predmeta koji se mogu napraviti od ekološki prihvatljivog materijala, kao što je komušina (luščinje). U tome su najdalje otišli članovi KUU “Seljačka sloga” Nedelišće, koji su ispleli doista nevjerojatan broj odjevnih i drugih uporabnih predmeta od komušine.
