Iz HEP-a javljaju kako će u ponedjeljak, 4. srpnja bez struje ostati Novo Selo Rok i Čakovec.
Novo Selo Rok: Ulica MARŠALA TITA 2-24 par, 3-5 nep, 9-15 nep, 19-21 nep, RADE KONČARA 2, 2/A, 4/A, 6-12 par, 16-54 par, 54/A, 56-66 par, 1, 1/A, 3-11 nep, 15-27 nep, 31-33 nep, 39-45 nep, 49-55 nep, 55/A, 59-71 nep
Očekivani nestanak struje je od 8 do 8.45 zbog radova u TS.
Čakovec: Kalnička od 21 do 61 neparni i ulica Putjane 110. Struje će nestati od 8.30 do 10.30 zbog radova na NN mreži.
Jučer je u prostorima DVD Čakovec održana pretposljednja ovotjedna akcija dobrovoljnog darivanja krvi. Organiziralo ju je GDCK Čakovec u suradnji Hrvatskim zavodom za transfuzijsku medicinu iz Zagrebu. Akciji su pristupilo 46 potencijalnih darivatelja, a krv je moglo dati njih 37.
Gužve, vrućina i dugo vrijeme čekanja na obradu u prostorima Objedinjenog hitnog bolničkog prijema (OHBP) u Županijskoj bolnici Čakovec, te mnoge žalopojke građana, potaknulo nas je da o situaciji na tom odjelu porazgovaramo s ravnateljem Županijske bolnice Čakovec Igorom Šegovićem, a razgovoru se pridružila i glavna sestra Valerija Korent.
Većina ljudi koji tamo dođu čekaju po četiri-pet ili više sati na sve pretrage, dijagnozu i daljnje postupanje. Zašto se toliko čeka?
Šegović: – Hitni bolnički prijem je odjel koji zbrinjava hitna bolnička stanja različitih struka: interna, kirurgija, otorinolaringologija, neurologija i dr., dakle, više odjela. Tu rade mladi doktori koji nemaju specijalizaciju, te liječnici specijalisti iz kirurgije, interne i dr., koji onda, po potrebi, dolaze na hitan bolnički odjel. Uvidom u dokumentaciju, vidi se da je više od 80 posto pacijenata koji dođu trijažna kategorija 4 ili 5. Naime, svaki se pacijent na temelju vitalnih parametara trijažira i dobiva kategoriju koja označava koliko sati taj pacijent može čekati. Ovisno o stanju, pacijentima se rade određeni pregledi i nalazi, a ponekad se ti nalazi ponavljaju nakon nekog vremena.
Na primjer, pacijentu s pritiskom u prsnom košu nakon trijaže i pregleda liječnika rade se nalazi i ukoliko ima infarkt, on je za sat vremena na odjelu i spašava mu se život, no ukoliko nema, ponavljaju mu se nalazi i to tek nakon nekoliko sati.
Na primjer, visoki krvni tlak nije razlog za dolazak na OHBP već bi to trebala zbrinuti primarna zdravstvena zaštita, osim ako se ne radi o noćnim vrtoglavicama, glavoboljama i sl. Ako osoba dođe s visokim krvim tlakom, a nije životno ugrožena, daje joj se lijek i prati stanje, te nakon šest sati ponovno provjeri tlak. Takvim bi pacijentima trebali reći što ih očekuje i zašto, a ne da se oni čude zašto tako dugo čekaju. Možda tu dolazi do poremećaja komunikacije. Na poboljšanju komunikacije naša ekipa stalno radi, iako nas ima zaista različitih i među bolničkim osobljem i među pacijentima.
Korent: – Neki problemi/obrade su vrlo kompleksni, sustav je velik, manjak je ljudi, uvijek ima iznenadnih bolovanja i slično… No, vrata OHBP-a su otvorena svima, bez uputnice ili sa.
Dakle, svjesni ste problematike tog odjela. Osim komunikacije i prevelikog broja pacijenata, koji su još tu problemi?
Šegović: – Svjesni smo problema OHPB-a, ali neke smo stvari naslijedili i proteklih godinu dana dajemo sve od sebe kako bi se taj odjel popravio te nastojimo ubrzati zbrinjavanje pacijenata. Povećali smo broj zaposlenih, specijalista i medicinskih sestara, a planiramo uvesti i bolničare koji će razvažati pacijente kako to ne bi trebala raditi obitelj ili medicinski tehničar, međutim problematika je toliko široka da bi mogli danima pričati o njoj. OHBP je izvrsno zamišljen, prije 10-15 godina, no cilj je bio da tu rade specijalisti hitne medicine. Međutim, u svim OHBP-ima u Hrvatskoj ne rade specijalisti hitne medicine, jer ih nema! Nitko ne želi tu specijalizaciju jer je teška i nije toliko atraktivna kao npr. kardiologija, kirurgija… Zamišljeno je da ti liječnici rade na OHPB-ima i na hitnoj, međutim, nema ih.
Nekada je Zavod za hitnu medicinu zbrinjavao pacijente u Zavodu, no reformom hitne odlučeno je da ona više ne zbrinjava pacijente koji dođu, nego samo vanjske, npr. prometne, i svi ti pacijenti se slijevaju na OHBP. Primarni doktori su također prebukirani, ali nekada previše pacijenata šalju na OHPB. Neki ne znaju jer su neiskusni, neki zbog velikih lista čekanja… Prije 5, 6, 7 godina je u OHBP-u bilo po 30, a sad je 100 -150 pacijenata dnevno! Broj pacijenata se konstantno povećava. Puno pacijenata zapravo uopće nije za hitni prijem već bi ih se trebalo rješavati na razini primarne zdravstvene zaštite. Trebalo bi više toga prebaciti na primarnu zdravstvenu zaštitu, međutim, i ona je preopterećena. Zato sada, konačno, imamo međusobno sastanke, ne samo s primarnom zdravstvenom zaštitom, već i sa svakim bolničkim odjelom posebno. Konačno smo došli i na razinu u kojoj nema optuživanja i može se normalno razgovarati.
Dakle, liste čekanju su drugi par rukava…
Šegović: – Nažalost, povećavaju se liste čekanja. Neke županije imaju npr. RTG pretrage u sklopu domova zdravlja, međutim u Međimurju, ako netko treba RTG šake, šalju ga u Županijsku bolnicu, ova bolnica je za sve. Jako puno je pretraga i medicina se pretvorila u obrambenu zbog sve većeg broja (pri)tužbi na medicinske djelatnike, te se nekad radi i previše nalaza da bi liječnici bili sigurni da je pacijent dobro i stabilan, kako bi ga pustili doma, posebno oni s, primjerice, pritiskom u prsnom košu.
Možete li nabrojati neke primjere medicinskih stanja s kojima bi ljudi baš trebali doći na OHPB, kao i stanja s kojima dolaze, a u principu ne bi trebali dolaziti na hitan prijem?
Šegović: – Svaki primarni liječnik bi trebao znati koja su to hitna stanja, to piše i u udžbeniku interne, hitne medicine i pedijatrije. To su, primjerice, pritisak u prsnom košu, temperatura 40 koja teško pada, iznimno visok CRP, jako otežano disanje ili gutanje, alergijske reakcije na ubode osa i sl. Međutim, ubod krpelja ne zahtijeva hitni prijem, no svakodnevno imamo po pet pacijenata koji dolaze na hitan prijem kako bi im se izvadio krpelj.
Zamislite, dođete u OHBP zbog krpelja. Sjednete, unutra je 20 ljudi. Dođe sestra, upiše vas, uzima vam puls, tlak itd. prije pregleda liječnika. Za nešto što je mogao sam riješiti, taj pacijent oduzme nekom drugome pola sata. Zamislite sad tehničara ili sestru koji rade 11 sati, gladni su i žedni i iscrpljeni i možda krivo pogledaju tog čovjeka, a on je došao jer mu je krpelj trenutno najvažnija stvar na svijetu! Naravno, postoje i određena stanja, nekoliko tjedana nakon uboda krpelja, kada pacijent dobije upalu mozga, ali to je tada… Istraživanja su pokazala da postoji i sindrom vikenda… Dolazi vikend pa ljudi najčešće dolaze petkom ili subotom.
Koliko postotak ljudi onda dolazi na OHBP, a ne bi trebao?
Šegović: – Taj postotak ljudi od 80 posto, koji su trijažna kategorija 4 ili 5, po toj teoriji ne bi trebao biti zbrinut u OHBP-u, već kod primarnog liječnika. Međutim, što ako netko od tih 80 posto pacijenata ima, primjerice, tumor trbuha? To je vrlo kompleksna situacija i nekad je teško odlučiti što je najpametnije.
Da, ponovno samo na toj problematici komunikacije/ljubaznosti, koja je pacijentima jako važna…
Šegović: – Mi razumijemo pacijente i shvaćamo to. Nesretni smo kad je netko nezadovoljan. Moj stav je da kad pacijent dođe, treba ga se dočekati s riječima „Dobar dan, kako vam mogu pomoći?“ bez ijednog komentara, posebno ne negativnog, tipa „zašto ste došli“, ili „zašto niste prije došli“ i sl. U tom smislu nastojimo i educirati naše djelatnike.
Mogu li pacijenti požaliti i kome?
Šegović: – Godinu dana sam tu, a od prvog dana, svaku pritužbu moj tim rješava u zakonskom roku od osam dana. Nije bilo pritužbe na koju nismo odgovorili i riješili je. Vidim da ljudi baš nemaju povjerenja, ali oni kojima smo riješili su zadovoljni i iznenađeni. Sve pritužbe mogu se poslati našoj Jedinici za osiguranje i unapređenje kvalitete zdravstvene zaštite, na e-mail [email protected]
Želim da ljudi izgube taj strah, da će imati kasnije problema ako se požale. Ukoliko netko doživi neugodnosti nakon što se požalio ili je i dalje nezadovoljan, može doći k meni osobno i požaliti se! Ili se javiti Povjerenstvu za zaštitu prava pacijenata u Međimurskoj županiji (telefon: 099 813 8883 ili na adresu: Ruđera Boškovića 2, Čakovec).
Što je s ventilacijom i klimom na odjelu OHBP-a?
Šegović: – S obzirom da Međimurska županija sada provodi projekt energetske obnove zgrade, morali smo, prema njihovom zahtjevu, skinuti sve klime koje ne hlade neke uređaje. Međutim, poslali smo upit svim šefovima i glavnim sestrama koliko im ventilatora treba da se oni postave kako bi se pacijentima olakšala situacija. Na OHBP-u je doduše i specifična situacija i mnogi pacijenti niti ne žele ventilatore tamo jer se boje da im drugi pacijenti ne prenesu nekakvu infekciju. Energetska obnova trebala bi biti gotova do jeseni, a ona obuhvaća cijelu klimatizaciju bolnice i nadamo se da će to riješiti svu problematiku.
Korent: – Pacijenti imaju i različite potrebe, nekoga boli glava ili uho i ne želi da mu ventilatori pušu u glavu.
Osmero ljudi potpisalo je jučer, 30. lipnja 2022. godine u prostorijama Općine Sveta Marija ugovore o dodjeli poticaja za rekonstrukciju nekretnine na području općine Sveta Marija, svaki u iznosu od 30.000 kuna. Poticaje su dobili: Ivana Matjačić, Antonia Erdelji, Mario Mustač, Milan Goričanec, Brigita Štrok i Josipa Brljak iz Svete Marije, te Martina Horvat iz Cirkovljana i Katarina Mušlek iz Ivanca Križevačkog.
Općina Sveta Marija bila je među prvim međimurskim općinama koja je uvela ove poticaje, još 2017. godine, a tijekom šest godina dodjele ovih poticaja sklopljeno je 40 ugovora te se za uređenje nekretnina dosad izdvojilo 1.200.000 kuna.
– Smatram da je ulaganje u mlade dugoročna investicija i najbolji projekt koji jedna općina može napraviti – rekla nam je načelnica Općine Sveta Marija Đurđica Slamek, koja je prije šest godina i uvela ove poticaje.
Natječaj za dodjelu potpora za rekontrukciju/novogradnju nekretnina na području općine Sveta Marija koje su kupljene/nasljeđene/darovane u 2021. godini, Općina je raspisala krajem travnja, a na njega su se mogli javiti supružnici ili samci, uz uvjet da vlasništvo stekli u godini prije, da ne posjeduju nikakav stan, kuću, kuću za odmor ili sličan objekt za stanovanje, da nemaju više od 45 godina te da je jedan od supružnika ili samac tri godine neprekidno zaposlen.
Opetovano je Općina Donji Vidovec dobitnica najviše ocjene (5) za razinu proračunske transparentnosti koju dodjeljuje Institut za javne financije čime se svrstava među najtransparentnije JLS u Hrvatskoj.
Institut za javne financije predstavio je 29. lipnja 2022. rezultate najnovijeg ciklusa istraživanja transparentnosti 576 proračuna županija, gradova i općina. Transparentnost je mjerena brojem objavljenih proračunskih dokumenata na službenim internetskim stanicama županija, gradova i općina.
– Čestitke na osvojenom priznanju, čestitke mladoj načelnici Bojani Petrić i njezinim suradnicima.
Od ponedjeljka 27. lipnja pa sve do 2. rujna osnovnoškolci s područja Čakovca i Međimurja imaju mogućnost uključiti se u 18. zaredom serijal ljetnih sportskih kampova „Svaki tjedan sport jedan“. Zajednica sportskih udruga Čakovca uz pokroviteljstvo Grada Čakovca organizira ljetne sportske aktivnosti za djecu, te ih očekuju 23 kampa iz 18 različitih sportova.
Prvog tjedna najposjećeniji je bio kamp plivanja koji je na unutarnjim i vanjskim bazenima “Marija Ružić” u Čakovcu okupio više od 150 djece. Uz vodstvo čak 13 stručnih trenera na čelu s predsjednikom Čakovečkog plivačkog kluba Goranom Kolarićem, radili su podijeljeni u skupine, od plivača početnika do vrsnih plivača, a posljednjeg dana kampa, uz učenje kroz druženje i igru, odmjerili su snage te dokazali svoje plivačke vještine.
Pritom ih je pozdravila i gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini, čestitala im na uspješno odrađenom kampu i pozvala da se pridruže svim sportskim aktivnostima koje su za njih organizirane tijekom ljetnih mjeseci.
Spomenimo kako su cijene kampova nepromijenjene, pa tako djeca s područja Čakovca plaćaju 100 kuna, a iz drugih dijelova Međimurja 150 kuna. Uplate su moguće na recepciji čakovečkih gradskih bazena tijekom cijelog ljeta. Za to dobivaju mogućnost neograničenog broja dolazaka na sportske kampove, osvježenje, bočicu za piće i majicu. Posebne nagrade osigurane su za najsportaše – one koji će imati najveći broj dolazaka na kampove.
Drugog tjedna sportskih kampova u Čakovcu osnovnoškolci se mogu uključiti u kickboxing, odbojku na pijesku i nogomet.
Tegra d.o.o. za niskogradnju i hidrogradnju traži odgovorne i motivirane osobe za sljedeća radna mjesta:
Potrebno obrazovanje i ostali uvjeti:
Radno iskustvo:
Kontakt:
Čakovečki mlinovi d.d. Čakovec obavještavaju poljoprivredne proizvođače da će od ponedjeljka 4. srpnja 2022. godine u silosu u Čakovcu primati na prodaju i polog pšenicu i raž roda 2022.
Pšenica se prima svakim danom od 6:00 do 21:00 sati. Raž se prima od ponedjeljka do petka od 7:00 do 14:00 sati, uz posebnu napomenu da ista treba biti suha – raž s vlagom iznad 13,5% neće se primati.
Otkup će trajati do popunjenja silosnih kapaciteta, a najkasnije do 15. kolovoza 2022. Otkup će se obavljati sukladno uvjetima otkupa koji su javno objavljeni na otkupnom mjestu u silosu Čakovec (mjesto isporuke) i na web stranicama Čakovečkih mlinova, a koji se temelje na Pravilniku o ugovornim odnosima pri otkupu pšenice Ministarstva poljoprivrede od 26. lipnja 2019.
Cijena za Premium klasu je 2,30 kn, za 1. klasu 2,20 kn, za 2. klasu 2,14 kn, za 3. klasu 2,08 kn i za 4. klasu 2,02 kn dok je cijena za raž 2,08 kn uz odbitak 1% ulaznog kala. U cijenu je uračunat i prijevoz do silosa Čakovec.
Neće se primati pšenica s proteinom manjim od 9,0%, vlagom iznad 21%, hektolitarskom masom manjom od 70 kg/hl, niti s primjesama iznad 6%. Također se ne primaju tritikal (pšenoraž), ječam i zob. Pšenica ili raž koja se prima mora biti zdrava, mikrobiološki ispravna, nezaražena biljnim bolestima ili štetnicima, podobna za uporabu u mlinskoj industriji za proizvodnju ljudske hrane.
Isplata za prodanu pšenicu i raž je u roku od 2 radna dana po predaji žitarica u silos (odnosno 2 radna dana od dana izdavanja otkupnog bloka ili primitka fakture Vlasnika žitarica).
Gore navedeni uvjeti otkupa su važeći za sve vlasnike žitarica – trgovačka društva, obrte i zadruge registrirane za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, te seljačka ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva.
Vlasnici žitarica prilikom predaje žitarica obavezni su dati na uvid:
Za vrijeme prihvata pšenice privremeno će se regulirati i promet oko mlina u Čakovcu. Dostavni traktori i kamioni dolaze ulicom Žrtava fašizma (od strane Elektre) prema Mlinskoj ulici te će na parkiralištu uzduž navedene ulice formirati kolona. Iz Gajeve i Novakove ulice neće se moći ulaziti u kolonu niti na istovar pšenice. U mlinu će se za vrijeme žetve moći besplatno dobiti vlažna pljeva.
Predsjednik Uprave
Nino Varga
