I ove godine “Dobravski goričanci“ će proslaviti Bartolovo koje nagovješćuje početak zrenja grožđa. Tih se dana postavljaju klopoci za rastjerivanje nebeskih štetočina, a klopotec u većini vinograda i služi kao njegov ukras. Proslava će se održati u subotu 27. kolovoza u Mrtvički u vinogradu Vlade Hajdinjaka Hajkija. Svečano postavljanje klopoca planirano je za 15 sati. Poslije je organizirano druženje uz dravsku ribu i vino „Dobravskih goričanaca“.
Tko su „Dobravski goričanci“?
Vlasnici vinograda u ravnom dijelu najistočnijeg međimurskog kutka i prekodravlja, oni su se oformili kako ne bi bili prikraćeni običaja našeg vinorodnog područja.
Što se to događa s toalet papirom? Nema tko nije primijetio da paket koji je donedavno koštao 20 kuna danas stoji 35. Nema tko nije primijetio da su role manje, papiri sve tanji i nekvalitetniji, da smo došli na korak od onih tvrdih rozih papirića kojih se sjećamo iz nekih drugih vremena. Uzrok ili jedan od uzroka je rat u Ukrajini. Dakle, wc papir se proizvodi od celuloze, za to je potrebno puno energije, a plin je skup, pa je poskupjelo sve od papira. I tako je klozet papir još jednom postao simbol krize koju proživljavamo, prije dvije i pol godine, sjećate se, kad je počela epidemija papir je bio najtraženija namirnica, a danas je ogledni primjerak toga kako je rat ušao u naše domove, prenosi RTL.
– Tvornice sirovine su upogonjene plinom, a primjerice prije ove krize cijena plina po megavat satu iznosila je 16 eura dok na današnji dan iznosi preko 270 eura – tvrdi Jelena Barbir, marketing menadžerica tvrtke za proizvodnju toaletnog papira.
U sklopu manifestacije „Stari zanati u Donjem Vidovcu” otvoreno je pet etno kućica od kojih su u jednu od njih svoje lovačke trofeje uselili članovi Lovačkog društva „Patka” Donji Vidovec/Sveta Marija. Ukusno izloženi trofeji sadrže i detaljne opise njihovog porijekla. Interes za njih je bio ogroman, a u kućici su dežurali Donjovidovčani Zvonimir Nestić i Tihomir Dominić (s lijeva). Jedni od prvih posjetitelja su bili općinska načelnica Svete Marije Đurđica Slamek i zamjenik načelnice Općine Donji Vidovec Vladimr Kučan.
Trenutak za poziranje među „životinjskim carstvom” iskoristili su još neki članovi općinskih udruga.
Športska ribolovna društva „Mrena” Donji Vidovec i „Štuka” Donja Dubrava organiziraju zajedničku Malu školu ribolova u cilju njegove popularizacije. Stoga pozivaju sve zainteresirane dječake i djevojčice, učenike od 1. do 8. razreda OŠ D. Dubrava, da se zajedno sa svojim roditeljima uključe u tu vrstu ribolovne edukacije. Suradnik u tom projektu im je OŠ Donja Dubrava. Škola će biti organizirana u četvrtak, 25. kolovoza i u petak, 26. kolovoza 2022. godine od 9 do 12 sati.
Iz društava poručuju: ”Okupljanje polaznika je u 9 sati ispred Ribičkog doma ŠRD „Štuka“ Donja Dubrava. Molimo da polaznici sa sobom ponesu ribolovnu opremu za lov malih ribica (kedera, strelmana). Ukoliko netko nema potrebnu opremu, istu će osigurati članovi ŠRD-a.
Pridružite se našoj maloj školi ribolova, boravite na svježem zraku i razveselite se, posebno kad „riba zagrize“. Bistro!”.
Ana Nestić rođena Vojvoda iz Donjeg Vidovca 70-godišnjakinja je koju mještani opisuju kao veliku humanitarku, osobu koja je uvijek spremna pomoći i bez koje Donji Vidovec ne bi bio to što je. Svi parkovi u Donjem Vidovcu blistaju zahvaljujući njoj. Čim smo je posjetili u Župnom dvoru u Donjem Vidovcu, kojeg dobrovoljno održava, čisti, sadi cvijeće i brine oko svega, shvatili smo da je riječ o nevjerojatno bistroj osobi snažna i vedra duha i nepresušne energije, snalažljivoj i upornoj superženi, koja nema što ne zna – od kućanskih i poljodjelskih poslova do muških poslova i građevinskih radova.
Ana je žena zaslužna za ljepotu i čistoću Donjeg Vidovca
– Sa 32 godine ostala sam udovica, muž mi je stradao od udara struje u kovačnici. Ostala sam samohrana majka sa troje djece, od kojih mi je najmlađe bilo beba od 6 mjeseci. Taman smo si napravili i uređivali kuću, sve je bilo obećavajuće, a onda se to dogodilo – priča nam Ana svoju životnu priču i nastavlja:
– Morala sam dovršiti poslove od muža u kovačnici. Tako sam se svaki dan budila u 5 sati, hodala na posao, na polje, u kovačnicu… Svekrva mi je uskočila oko djece. Kad u kući nemate muškarca, morate sve sami. Popravljala sam i muškarcima kvarove na traktorima… Radila sam s pilom, čekićem, … Sve sam znala, osim švasati.
ŽIVOT JE NIJE MAZIO
– Po struci sam trgovkinja i radila sam cijeli život u raznim trgovinama, uključujući Dravu, Čakovečki magazin, Stari drum, te, 35 godina – Trgocentar. Svake godine naporno sam radila i u polju i prodavala kukuruz u zrnu da si financijski pomognem. Nekad ljudima nije bilo teško fizički raditi, to je jednostavno bila nužnost. Nisam imala vremena premišljavati je l’ mi naporno! A što sam sve prošla, o tome bih mogla napisati roman! – rekla nam je Ana.
Ana Nestić danas ima troje odrasle djece: Tomu (51), Bibu (48) i Valentinu (38). Udovica je dakle već 38 godina, a živi sa sinom, snahom i dvoje unuka. O svojem iskustvu majčinstva kaže:
– Moja djeca su imala svakodnevne zadatke i obveze, znali su što moraju napraviti taj dan. Slagali su drva, pomagali u kuhinji, kopali rupe itd. Svi su se uspješno školovali i danas su uspješni i odgovorni ljudi. Ne znam kakve će biti nove generacije, s obzirom na to da su djeca puno za mobitelima i sve manje u dodiru s praktičnim stvarima.
Ana Nestić
PRVO UDOVICA, ZATIM BORBA ZA VLASTITI ŽIVOT
Otkad je otišla u mirovinu prije 16 godina, tu počinje prava priča o za Donji Vidovec nezamjenjivoj ‘teti Ani’. Tada se njezinom životu ponovno dogodio preokret: rak, mnogobrojne kemoterapije, 4 operacije i neizvjesnost hoće li ostati živa.
– Bolest mi je dala poticaj, odlučila sam da, ako ostanem živa, želim biti korisna na ovom svijetu – rekla je, a njezin karakter i nemogućnost da doma besposleno sjedi tome su značajno pripomogli.
– Nikad ne odustajem i smatram da nema toga što se ne da napraviti, samo je potrebna dobra volja. Pri meni nema ‘nem’ i ‘nam’. Sve se može! Ako svi skupimo glave, nešto ćemo napraviti! Također, smatram da, ako si pravi Vidovčan, napravi si i doma i pred svojo kućom – priča nam Ana, koja se s odlaskom u mirovinu izrazito se posvetila zajednici.
Već 15 godina voditeljica je Caritasa župe Donji Vidovec. U sklopu toga pazi da se sav višak dijeli siromašnima, potrebitima kupuju pokloni, a zajedno s drugim članicama peče im i kolače za blagdane. Dala je obnoviti oronule kupe u crkvi, za što je sama sakupila novac, brine o župnom dvoru i njegovo okolišu, obnovila je pilove (kapelice), a daje i zadatke Romima učeći ih da u životu treba i raditi.
Na njezine aktivnosti osvrnula se i načelnica Donjeg Vidovca Bojana Petrić:
Ana Nestić s načelnicom Donjeg Vidovca Bojanom Petrić
– Teta Ana je dobra duša Donjeg Vidovca! Velika je humanitarka koja svima nesebično pomaže, uporna i ustrajna u zacrtanom, uvijek vidi gdje treba posaditi cvijeće, pokositi travu, počistiti, obnoviti nešto… Redovito organizira čišćenje Donjeg Vidovca od smeća, čisti centar… Često ju zovem i kažem joj: ‘Teta Ana, hodite, ne znam kaj bih s ovime…’ – rekla je.
Također, Ana organizira izlete na hodočašća, u sklopu čega je vidjela svijeta (Međugorje, Rim, Poljska, Austrija, Švicarska, Njemačka i dr.), što joj je još jedan poticaj i izvor energije i želje za ljepšim Donjim Vidovcem:
– Kad vidite kako su druga mjesta lijepo uređena, pomislite: ‘Zašto i nama ne bi bilo lijepo?! Pa ja živim u Donjem Vidovcu, idem nešto učiniti za taj Vidovec!
Za bogatu etno zbriku u Župi D. Vidovec zaslužna je također Ana Nestić
Ono što je posebno fascinantno, Ana je prije 10 godina postavila ogromnu etno izložbu na dva kata u župnom dvoru, jednu od najvećih u Međimurju! Zanimljivo je da je puno predmeta za tu izložbu sama izvukla penjajući se na tavane starih, ruševnih kuća! Kako to izgleda pogledajte u našoj fotogaleriji!
Kao i većina naselja u sklopu grada Mursko Središće i naselje Križovec ponosi se svojom prirodom i suživotom s rijekom Muru. Tako je u naselju smještena javna ustanova za zaštitu prirode „Međimurska priroda“ koja je odnedavno obogaćena centrom za posjetitelje „Med dvemi vodami“. Grad Mursko Središće kroz godine ulagao je u naselje te je tako uređeni društveni dom, opremljeni DVD, obnavljale su se ulice, pomagalo se Nogometnom klubu “Torpedo” i Sportsko ribolovnom društvu “Verk” tekućim i kapitalnim donacijama. Isto tako, Grad Mursko Središće svake godine u skladu s proračunskim sredstvima ulaže u obnovu i održavanje skele „Križovec“.
Gradonačelnik Dražen Srpak, danas je održao sastanak s predsjednikom Mjesnog odbora Križovec Markom Strojko, predsjednikom NK Torpedo Kristijanom Munđarom i predsjednikom ŠRD Verk Ivanom Zadravcom na temu potrebnih ulaganja u naselju i ulaganja u klub i društvo.
Tako je dogovoreno da će se ŠRD-u “Verk” osigurati sredstva za kupnju hladnjaka i štednjaka kako bi te prostorije bile kompletno opremljene. Također, Nogometnom klubu “Torpedo” osigurat će se novčana sredstva u iznosu od 85.000,00 kuna za postavljanje rasvjete odnosno reflektora na nogometnom igralištu te za kompletno uređenje svlačionica. U društvenom domu Križovec također će se, u narednim godinama, urediti i opremiti kuhinja.
Zbog greške u komunikaciji, potpisnik ovih redaka je prije nekoliko dana najavio kako će u srijedu 24. kolovoza u prostorima vatrogasnog doma u Murskom Središću biti akcija dobrovoljnog darivanja krvi. Ona neće biti održana pa molimo eventualno zainteresirane da uvaže ovu ispriku. Isto tako isprika i GDCK Čakovec koje se spominje u informaciji.
Prva akcija je na redu 29. kolovoza u čakovečkom Centru PrlnOs.
Miroslav Oreški (57), Jadranka Sermek (50) i Branimir Grabar (36) izvrsni su i poznati vatrogasni suci Vatrogasne zajednice Međimurske županije. Ističemo ih iz razloga što godinama u istom sastavu sude na tradicionalnom natjecanju sa zaprežnim špricama u Svetoj Mariji.
Ove godine već 26. put natjecanje su organizirali i proveli članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva Sveta Marija, a ovaj trojac kaže, ne znajući točan broj, da su na tim natjecanjima sudili sigurno svaki više od desetak puta. Krasi ih stručnost, uhodanost i odanost prema preuzetim obvezama, a to je ono što je DVD-u trebalo u organizaciji ovako velike manifestacije, pa su upravo zbog toga zamoljeni da sude.
I ove godine, ne treba posebno isticati, svoj su posao odradili odlično!
Dogodine?
– Ako budemo živi i zdravi, ako nas budu domaćini zvali – rekli su uglas.
Dali smo si truda i izvadili iz naše foto-arhive njihove sudačke nastupe 2016., 2017., 2018., 2021. i 2022. godine. Na vama je da procijenite, da li se je taj trojac fizički promijenio. Po nama malo, a promijenio se u stručnosti jer se vatrogasni suci godinama stručno usavršavaju.
Miroslav i Jadranka su vatrogasni suci od 1998. godine, a Branimir od 2009. godine.
U Međimurskoj županiji u tijeku su pripreme za proglašenje elementarne nepogode uzrokovane velikom sušom koja je ovog ljeta, osim te županije, pogodila gotovo cijelu Hrvatsku, prenosi Hina.
U tijeku su pripreme i prikupljanje podataka s terena, potvrdio je Hini župan Matija Posavec ističući kako je već sada na području Međimurja evidentan pad prinosa kukuruza, ječma, pšenice i suncokreta.
– Zadužio sam općinska i gradska povjerenstva diljem Međimurja da u dogovoru s poljoprivrednicima utvrde potencijalne štete koje će se prijaviti županijskom povjerenstvu, temeljem čega se proglašava prirodna nepogoda – kaže Posavec.
Sredstva za sanaciju štete od suše
Traju razgovori i s Ministarstvom poljoprivrede o rješavanju problema, a u srijedu će se u Varaždinu održati sjednica Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija, na kojoj će to biti jedna od tema.
– Vjerujem da su sve brojke takve da će trebati proglasiti prirodnu nepogodu od suše. Nakon toga očekujemo obeštećenje poljoprivrednika, a temeljem prijavljenih šteta vidjet će se hoće li to biti iz Europskog fonda solidarnosti ili nacionalnih fondova – rekao je Posavec.
U vezi nedavnih najava da će Hrvatskoj biti na raspolaganju dvjestotinjak milijuna kuna za sanaciju šteta u poljoprivredi od suše, Posavec vjeruje da će taj iznos biti puno veći.
– Zbog globalne situacije, a ne samo zbog prirodnih nepogoda, mislim da je fer i korektno poljoprivrednika obeštetiti u što većoj mjeri – kazao je.
Međimurska županija zatražila je od općinskih i gradskih povjerenstva za procjenu štete od prirodnih nepogoda da na svojem području utvrde stanje pojedinih vrsta usjeva i nasada.
Od njih se traži da dostave popis svih oštećenih kultura te da se za svaku kulturu navede koliko iznosi oštećena površina i stupanj oštećenja.
