Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je 33-godišnjak s područja općine Pribislavec, počinio kazneno djelo krađe, javljaju iz Policijske uprave međimurske.
– Naime, sumnja se kako je u petak, 30. kolovoza ove godine nešto poslije ponoći u Pribislavcu, Ulici braće Radić, sa zida crkve skinuo i ukrao bakrene žljebove, vlasništvo lokalne župe. Materijalna šteta procijenjena je na oko 2.500 kuna – stoji u priopćenju.
Protiv 33-godišnjeg osumnjičenika podnijet će se posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu, kao dopuna prethodno dostavljenoj kaznenoj prijavi protiv nepoznatog počinitelja.
Kako nam je rekao profesor Nikola Matulin, predsjednik KUD „Donji Vidovec“ njihovom društvu je u subotu bila čast gostovati u Ljubljani na 10. Saboru hrvatske kulture u organizaciji HKDM-a Ljubljana.
To je manifestacija koji okuplja sva hrvatska društva na području Slovenije, a Donjovidovčani tamo dolaze kao svojevrsni učitelji i prezentatori dijela onoga što skriva međimursko narodno blago.
Zdravstvena ispravnost ribe – kalifornijske pastrve i klena – koju ribiči iz raznih krajeva Hrvatske love na drenažnom kanalu uz HE Dubrava (u Prelogu, Svetoj Mariji i okolici) ponovno je bila jedna od tema Aktualnog sata sjednice Gradskog vijeća Grada Preloga, održane 22. rujna 2022. Tada je vijećnik Mario Horvat rekao gradonačelniku Ljubomiru Kolareku:
– Još na 3. sjednici 30. rujna 2021. pokrenuo sam pitanje o kvaliteti vode i zdravstvene ispravnosti ribe u drenažnom kanalu HE Dubrave u Prelogu. Prethodno sam od Hrvatskih voda dobio odgovor da stanje vode na predmetnom ispusnom drenažnom kanalu nije u skladu sa stanjem koje bi voda trebala zadovoljavati prema uredbi o standardu kakvoće vode. Tada sam dao prijedlog da se u laboratoriju učini analiza riba koje onda obitavaju. Obećali ste, u dogovoru sa ŠRD Glavatica iz Preloga, uloviti ribu i dati je na analizu. Moj prijedlog bio je da se tkivo ribe istražina prisutnost teških metala te učini mikrobiološka analiza tkiva.
Vijećnik Mario Horvat
KVALITETA VODE JE NEZADOVOLJAVAJUĆA
Također je naglasio i:
– Budući da sam po drugi pod dobio odgovor od Hrvatskih voda, Vodnogospodarskog odjela za Muru i gornju Dravu, da je stanje vode na ispustu u drenažni kanal nezadovoljavajuće, zanima me što je učinjeno po tom pitanju. Je li riba koja se lovi i konzumira na području oko ispusta i nizvodno od ispusta zdravstveno ispravna?
Gradonačelnik Kolarek mu je kratko odgovorio kako se takve analize ribljeg tkiva rade u Sloveniji i riječ je o jako skupoj pretrazi, te kako tu ribu ribiči ne bi ni lovili ni jeli da je zdravstveno neispravna.
Gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek
PRIČA IMA I NASTAVAK I PRE-SEQUEL!
U međuvremenu, vijećnik Horvat uputio je dopis HZZJ-u Zagrebu može li se kod njih napraviti analiza ribe, te dobio odgovor da se to može napraviti te da cijena mikrobiologije i teških metala (olovo, kadmij i ukupna živa) iznosi 1100 kn + PDV.
Ponovno smo kontaktirali Grad Prelog i upitali zašto nisu proveli tu pretragu. Gradonačelnik Kolarek je rekao da voda, kao i analiza ribe, u drenažnom kanalu HE Dubrava nije u ingerenciji Grada Preloga te da Grad Prelog ne može u svom proračunu opravdati takav postupak i trošak.
TKO BRINE O KAKVOĆI VODE U TOM KANALU NA KONCU?!
No, odgovor Hrvatskih voda koji nam je ustupio vijećnik Horvat ukazuje na jedan potencijalno veliki ekološki problem, koji se naime ne rješava već godinama.
Ispust u drenažni kanal iz Preloga
Naime, HE Dubrava je u vlasništvu HEP-a, no voda u drenažnom kanalu trebala bi biti u nadležnosti Hrvatskih voda, koje, bi, logično, trebale imati situaciju pod kontrolom. No, kad je Mario Horvat još prije godinu dana poslao upit Hrvatskim vodama koja je razina selekcije odvodnje kanalizacijekoja se ispušta u taj kanal, dobio je „vrlo zanimljiv“ odgovor.
– Kanalizacijski kolektor s ispustom u drenažni kanal HE Dubrava je dio mješovitog sustava odvodnje grada Preloga kojim se sakupljaju otpadne i oborinske vode s užeg područja grada. Sustav je u vlasništvu i pod upravljanjem Grada Preloga, dok je drenažni kanal javno dobro vode i u vlasništvu RH pod upravljanjem Hrvatske elektroprivrede. Komunalne otpadne vode bi se trebale skupljati u vodonepropusnim septičkim jamama zatvorenog tipa (bez ispusta i preljeva)i redovito prazniti od strane ovlaštene pravne osobe. Međutim, očito tomu nije tako, pa dio otpadne vode nakon predtretmana u septičkim jamama ipak završi u drenažnom kanalu. Hrvatske vode na toj lokaciji, odnosno ispustu u drenažni kanal, provode ispitivanja stanja vode u sklopu Programa monitoringa stanja površinskih voda u Hrvatskoj. Stanje vode na predmetnom ispustu je umjereno (nije dobro) prema fizikalno-kemijskim elementima kakvoće vode, čime i ekološko stanje ispada umjereno – napisali su tada iz Hrvatskih voda.
U pitanju je čitav eko-sustav Donjem Međimurja
NE MOŽEMO JEDNOSTAVNO RIJEŠITI TAJ PROBLEM, PA NEK’ SE RIJEŠI ZA NEKOLIKO GODINA!
Iz Hrvatskih voda tada su napisali i sljedeće:
– Gotovo je nemoguće ući u trag ilegalnim priključcima industrijskih i kućanskih otpadnih voda na sustav oborinske odvodnje Preloga zbog zacijevljenosti sustava i velikog broja kućanstava i industrijskih objekata koje bi bilo potrebno provjeriti inspekcijskim nadzorom, ali u tijeku je izgradnja sustava javne odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije u koju spada i Grad Prelog, čime će se trajno riješiti problem na koji upozoravate.
Na proljeće 2022. vijećnik Horvat se ponovno dopisivao s Hrvatskim vodama, iskazujući svoju bojazan da, zbog sve većeg broja industrijskih poduzeća i drugih onečišćivača u Prelogu čije otpadne vode imaju drugačiji sastav od onih iz kućanstava i zbog nemogućnosti da se zbog zatvorenosti sustava oborinske odvodnje uđe u trag onečišćivačima oborinske kanalizacije, ljudi koji jedu ulovljenu ribu iz kanala možda konzumiraju ribu opterećenu opasnim tvarima koje štete njihovom zdravlju. Zanimljivo je da su se Hrvatske vode ogradile za ikakvu odgovornost i tada sljedećom izjavom:
– Napominjemo da redoviti monitoring stanja vode na ispustu oborinske odvodnje Preloga u lijevi drenažni kanal akumulacijske HE Dubrava ne uključuje specifične onečišćujuće tvari ni kemijske pokazatelje iz čijih bi se rezultata moglo procijeniti postoji li vjerojatnost da riba iz kanala u sebi sadrži opasne i štetne tvari u koncentracijama koje predstavljaju opasnost za zdravlje ljudi koji je konzumiraju.
Dodali su i da, ukoliko bude potrebno, Grad Prelog u tom slučaju treba u suradnji s nadležnim institucijama i tijelima (op. a. kojim?!) putem odgovarajuće odluke spriječiti konzumaciju ribe iz kanala do izgradnje i osposobljavanja aglomeracije.
Hrvatske vode su u svom posljednjem dopisu također istaknule da podržavaju inicijativu da Grad Prelog napravi analizu ribe, bez da su se same ponudile napraviti tu analizu ili učiniti detaljnije analize vode u vlastitoj režiji!
Podsjetimo, drenažni kanal HE Dubrava putuje 10-ak kilometara, s njim i pastrve i klenovi i svi potencijalni onečišćivači, do derivacijskog kanala HE Dubrava, uz Svetu Mariju prema Donjem Vidovcu te do Donje Dubrave, gdje se on ulijeva u rijeku Dravu. U pitanju nije dakle samo Grad Prelog, već čitav ekosustav Donjeg Međimurja, s rijekom Dravom kao jednom od tri rijeke hrvatske Amazone, kojom se Međimurje ponosi.
A Aglomeracija Podbrest, koja bi trebala omogućiti kanalizaciju svima kojima ona nedostaje na području Grada Preloga te riješiti problem otpadnih voda koje se ulijevaju u taj drenažni kanal, još je nažalost godinama daleko!
Hoće li vijećnici Grada Preloga na sljedećoj sjednici ipak donijeti većinsku Odluku da Grad Prelog napravi analizu ribe, koja bi smirila sumnje u opasnost za zdravlje ne samo onih koji konzumiraju tu ribu, već i za zdravlje čitavog jednog ekosustava, s obzirom na to da Hrvatske vode to ne planiraju učiniti, ili će se problem ilegalnih ispusta septičkih jama u drenažni kanal ignorirati kao da ne postoji!?
Pretežno vedro je jutros diljem zemlje, temperature su niske, tek su 3 stupnja jutros u Bednji, a 4 u Gospiću. U unutrašnjosti lokalno ima pojave magle, vidljivost je smanjena. Vozače se, stoga, poziva na oprez, piše N1.
U nastavku dana pretežno sunčano i posvuda razmjerno toplo, temperature će biti većinom od 20 do 25, pravo bablje ljeto.
Stabilne će biti prilike i u nastavku tjedna, tako da se bablje ljeto nastavlja. Kako će biti mirno, na kopnu to znači pojavu magle, koja onda utječe na rast temperatura, ukoliko se dulje zadrži.
Što se Jadrana tiče, tamo će sunca biti u izobilju, stoga će biti posve ugodno za još koje kupanje, barem u najtoplijem dijelu dana. Temperature mora su uglavnom od 20 do 22.
Nakon što je sindikalnim referendumom prije tri godine osujećen Vladin pokušaj obveznog produljenja radnog vijeka do 67. godine, vladajući pokušavaju uvođenjem različitih poticaja motivirati radnike na dulji ostanak u svijetu rada. Uz već postojeću mogućnost rada do pola radnog vremena s isplatom mirovine, zakonskim izmjenama otvara se mogućnost dobrovoljnog produljenja rada do 68. godine s pravom na stimulativnu mirovinu, piše Tportal.
Prema prijedlogu Zakona o radu, koji je prošloga tjedna Vlada uputila u saborsku proceduru, zaposlenicima će biti omogućen dobrovoljan ostanak u radnom odnosu do 68. godine.
Prema postojećim pravilima, poslodavac je imao pravo otkazati ugovor o radu zaposleniku s navršenih 65 godina. Ubuduće neće moći otkazati radni odnos radniku koji stekne uvjete za starosnu mirovinu ako to sam radnik ne želi.
Drugim riječima, radnik koji navrši 65 godina i 15 godina staža ima pravo birati hoće li ići u mirovinu ili će nastaviti raditi.
Oni koji se odluče za ostanak u svijetu rada imat će pravo na uvećanu mirovinu. Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, zaposlenim osobama starijima od 65 godina polazni faktor za određivanje starosne mirovine povećat će se s 0,34 posto za svaki mjesec rada na 0,45 posto.
Dakle radnici koji nastave raditi do 68. godine mogu računati na mirovinsku povišicu od 16,2 posto, a ako u dogovoru s poslodavcem nastave raditi do 70. godine, moći će podebljati mirovinu za čak 27 posto.
S druge strane radnici stariji od 65 godina gube pravo na otpremninu u slučaju otkaza, što će mnoge odvratiti od donošenja odluke o produljenju radnog vijeka, javlja Tportal.
Danas je 5. listopada 2022. godine Dan je učitelja, ali i dan kada međimurski župan Matija Posavec obilježava svoj 42. rođendan. Mnogi ga se sjećaju kao golobradog mladića dok je vodio emisije tamburaške glazbe na Radiju 1 u Nedelišću daleke 1996. godine. Kasnije preuzima i druge emisije, ali politika je bila uvijek glavna tema. Pisao je i u lokalnim tjednicima, a usput i završio Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu, potom i stručno usavršavcanje za odnose s javnošću i politički marketing.
Godine 2000. zapošljava se u obiteljskoj tvrtci “Auto-stop” Čakovec, gdje radi kao predavač i stručni voditelj u auto-školama u Čakovcu i Prelogu. Ipak politika je bila jača od svega. Od 2005. do 2006. godine radi kao glasnogovornik Međimurske županije, kada je župan bio Josip Posavec, a od 2009. do 2013. godine bio je zamjenik županu Ivici Perhoču.
Ostalo je poznato. Godine 2013. kandidira se za župana i pobjeđuje, 2017. također, a na trećim izborima u svibnju 20021. osvaja najbolji rezultat već u prvom krugu s potporom od blizu 65 posto glasova. No, treći mandat trajao je samo 3 mjeseca, jer je 10. rujna 2021. uhićen pod čudnim okolnostima i još čudnijim otpužbama, i tada podnosi ostavku. No, dva mjeseca kasnije, uz veliku podršku građana Međimurja, hrabro kreće na ponovljene izbore i trijumfira s oko 80 posto osvojenih glasova. Sudski proces oko hapšenja i sumnjičenja, ako ga uopće i bude, još nije započeo.
Za Matiju Posavca zna cijela Hrvatska kao najmlađeg župana, najuspješnijeg župana, najboljeg govornika među županima… pa i najljepšeg, kažu njegove glasačice. Ovdje bi se moglo doista nabrojiti puno toga što je učinio i učini za Međimurje: od zdravstvenih ustanova, škola, turizma, obrazovanja, informiranja… Usporedite samo kako je izgledala čakovečka bolnica prije deset godina, a kako sada?
Tu su i besplatni prijevozi učenika i druge pogodnosti… No, da ne duljimo…
Omiljenom, najmlađem i najdugovječnijem međimurskom županu, kojemu su mnogi podmetali noge (i još puno gorih stvari) želimo hrabrost i zdravlje, svako dobro u privatnom životu i još puno uspjeha u daljnjem radu. Živjeli!
Damir Novak, član Društva hrvatskih karikaturista iz Malog Mihaljevca, je ovih dana boravio sa svojim kolegama na 41. Internacionalnom festivalu karikature u Saint-Just-le-Marte (Francuska).
– Bilo je lijepo i nezaboravno, a nadave edukativno – rekao je Damir i dodao kako takvi boravci na internacionalnim druženjima među karikaturistima produbljuju međusobnu suradnju i prijateljstvo pogotovo s onima s drugih kontinenata.
Ustupio nam je fotografije iz Francuske za koju je rekao da će je teško zaboraviti.
Lijepo vrijeme poslužilo je 7. kolo Kros lige Globetka, koje se, u organizaciji AK Međimurja, održalo 4. listopada 2022. godine u Čakovcu, okupivši ukupno 163 trkača te 8 hodača.
Na stazi od 7,8 km prvo mjesto zauzeo je Jurica Tomac (AK Međimurje), dok je drugo mjesto pripalo Goranu Markoviću (AK Varaždin), a treće Darku Baliću (AK Međimurje). U ženskoj konukurenciji na 7,8 metara najbolje su bile Anja Jambrešić (AK MURSKO SREDIŠĆE), a iza nje Alenka Horvat (AK Varaždin) te Dubravka Horvat (individ.).
Na stazi od 3,6 km najbolji su bili Hrvoje Vugrinec (indiv.), Saša Horvat (AK Međimurje) te Darko Okreša (individ.). Od ženskih natjecateljica, tu je prva bila Ana Dobša (AK Međimurje), a iza nje Mateja Golenja (AK Fit) i Jana Blažeka (AK Međimurje).
Kod hodača, već gotovo tradicionalno, najbolji su bili Boris Lacković i Ljiljana Škrobar. S time da je Boris Lacković već drugi put ove sezone oborio rekord staze kod hodača.
Posljednje, 8. kolo održat će se u subotu, 12. studenoga 2022. godine u 14 sati. Kako je bilo pogledajte u našoj fotogaleriji!
Protekli vikend mladi filmaši iz Međimurja sudjelovali su na 60. Reviji filmskog stvaralaštva djece.
Hrvatski filmski savez svake godine na drugom mjestu okuplja i motivira učenike osnovnih škola na kreativnost u filmskom svijetu.
Ove godine Revija se održala u Malom Lošinju od 29. rujna do 2. listopada 2022. godine, prikazano je 86 filmova u šest kategorija (animirani, dokumentarni, TV reportaža, igrani, radionički i slobodan stil).
Naše Međimurje predstavljali su učenici i njihovi mentori iz sljedećih škola: OŠ Gornji Mihaljevec, OŠ dr. Ivana Novaka Macinec, OŠ Strahoninec, OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica, Foto kino klub Ivanovec i Škola animiranog filma Čakovec. Njihovi filmovi prošli su strogi selekcijski odabir i zaslužili put na Lošinj.
Međimurski filmaši jako su vrijedni i nikad se s Revije ne vraćaju bez nagrade, ove godine s čak četiri. Film Mozak na paši iz ŠAF-a osvojio je dvije nagrade, drugu nagradu stručnog žirija i drugu nagradu dječjeg žirija u kategoriji animiranog filma. U kategoriji dokumentarnog filma druga nagrada stručnog žirija otišla je u OŠ dr. Ivana Novaka Macinec za film U Nadi je spas, a druga nagrada dječjeg žirija u OŠ Strahoninec za film Nije baš dobar osjećaj.
Velike čestitke svim mladim filmašima i njihovim mentorima.
