Inicijativa za osnivanjem udruge koja će njegovati i promicati povijesnu, kulturnu i vojnu ostavštinu hrvatske plemićke i banske obitelji Zrinski pokrenuta je krajem devedesetih godina u rukovodstvu čakovečkog Ogranka Matice hrvatske. Naime, upravo su članovi čakovečkog Ogranka, predvođeni prof. dr. sc. Zvonimirom Bartolićem, niz godina – i onda kada je to zbog sustava državnog uređenja bilo zabranjeno i opasno – neumorno širili svijest o obitelji Zrinski, koja je u Čakovcu stolovala od 1546. do 1670./1691. godine, o njezinoj važnosti i značaju za hrvatsku povijest, upozoravali na potrebu očuvanja i promocije materijalne baštine obitelji Zrinski, ali i ukazivali na njihov doprinos na kulturnom, društvenom, povijesnom i gospodarskom planu u razvoju hrvatskih krajeva, posebno Međimurja.
Nakon osnivanja Inicijativnog odbora u kojem su bili mnogi poznati građani iz različitih društvenih struktura, Osnivačka skupština Udruge građana „Zrinska garda Čakovec“ održana je 30. travnja 2001. godine u Čakovcu, a kao dio Udruge posebnom je odlukom na Skupštini ustrojena i istoimena povijesna postrojba. Za prvog predsjednika Udruge izabran je Zlatko Bacinger, za dopredsjednika Tihomir Benčić, a za tajnika Bojan Kocijan, koji još i danas obavlja tu dužnost. Nakon prvog, na dužnost predsjednika Udruge u proteklih dvadeset i pet godina od Skupštine, kao najvišeg tijela upravljanja, birani su Mihael Štebih, Alojzije Sobočanec i Đuro Bel. Mihael Štebih kao akademski je kipar doprinio tome da je Zrinska garda i u zemlji i u inozemstvu postala poznata kao čuvarica kulturne i povijesne baštine obitelji Zrinski. Alojzije Sobočanec Zrinsku je gardu učinio poznatom, jer je organizirala pet znanstvenih skupova o životu i djelovanju članova obitelji Zrinski, kao i izdavanje zbornika radova poslije svakog znanstvenog skupa. U njegovo vrijeme postavljeno je nekoliko spomenika u Čakovcu, Sigetu i Zagrebu. Dolaskom Đure Bela na čelo Udruge aktivnosti oko postavljanja spomenika su nastavljene, pa su postavljeni spomenici u Međimurju, Bečkom Novigradu, Zagrebu, a posebno je znakovito da su postavljena i tri spomenika prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu. Za vrijeme predsjedavanja Đure Bela izdano je i nekoliko knjiga vezanih za obitelj Zrinski preko kojih su građani Međimurja, kao Županije Zrinskih, saznali puno toga što im nije bilo poznato o dugogodišnjim vladarima Međimurja. Posebno je proširena suradnja sa srednjim školama. Svi su oni marljivo radili i na omasovljenju članstva, tako da Zrinska garda danas broji preko tristo što redovnih članova, što članova podupiratelja i počasnih članova.
Rad Udruge bio je usmjeren na tri područja. Prvo je bilo osnivanje i opremanje povijesne postrojbe, koja će kao dio Udruge sudjelovati u različitim manifestacijama, a posebno u onima kada se obilježavaju pojedini nadnevci vezani uz obitelj Zrinski. U sklopu Udruge povijesna postrojba svoj je rad započela prvim nastupom 24. travnja 2003. godine u Prelogu u odorama sličnim onima iz doba Zrinskih koje su izradile kostimografkinje Hrvatskog narodnog kazališta Ika Škomrlj i Dijana Bourek, a gardisti su opremljeni sabljama, prigodnim kapama i čizmama. Prvu odoru odjenuo je prvi gardist i kasnije prvi i dugogodišnji zapovjednik, i još uvijek vrlo aktivan u Zrinskoj gardi, velemožni gospodin Mladen Obadić iz Čakovca. Za nadzapovjednika postrojbe izabran je jedan od prvih donatora Alojzije Šestan iz Preloga, a za kumu zastave velika podupirateljica rada Zrinske garde Bernarda Cecelja. Potrebno je naglasiti kako velemožni gospodin Alojzije Šestan i velemožna gospođa Bernarda Cecelja još i danas obavljaju svoje funkcije, na čemu im od srca zahvaljujemo. U sklopu postrojbe od tridesetak gardista djeluju topnik, konjanik i bubnjarski orkestar. Garda ima i svojeg duhovnika. Geslo i pozdrav Udruge riječi su koje vrijede za svakoga u svim životnim (ne)prilikama, preuzete iz pjesme Frana Krste Frankopana – „Navik on živi ki zgine pošteno!“U ove 23 godine rada i djelovanja postrojba Zrinska garda Čakovec imala je više od dvije tisuće nastupa u Hrvatskoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Poljskoj, Austriji, Njemačkoj, Francuskoj, Belgiji, Italiji, Švicarskoj, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Vatikanu i drugdje, a sudjeluje i u mnogobrojnim lokalnim i državnim protokolarnim, kulturnim i drugim svečanostima. Gardisti su u prošloj 2025. godini imali 130 nastupa i za svoje aktivnosti „utrošili“ preko 3000 dragovoljnih sati.
Drugo područje rada bilo je poticanje istraživanja povijesti Zrinskih, pa je tako Zrinska garda organizirala pet međunarodnih znanstvenih skupova (2010., 2012., 2014., 2016. i 2018. godine) i izdala zbornike radova. Izdane su i knjige posvećene pojedinim članovima obitelji Zrinski ili događajima vezanim uz njih. U Gardi su posebno ponosni na knjigu „Novi Zrin – utvrda na Muri“, koju je 1661. godine izgradio Nikola Zrinski Čakovečki, kao i na knjigu „Tko je tko u obitelji Zrinski“, autora prof. Markusa Pilića, člana Garde, koja je namijenjena školskoj djeci za bolje upoznavanje članova obitelji Zrinski. Knjiga dr. sc. Hrvoja Petrića, redovnog profesora povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, „Nikola VII. Zrinski Čakovečki“, a riječ je o životopisu najpoznatijega Zrinskog, koji je stradao u Kuršanečkom lugu, bit će predstavljena kroz tjedan dana. Uz navedeno, pokrenute su i brojne aktivnosti oko očuvanja i promocije vrednota Domovinskog rata.
Treći dio rada Udruge bilo je postavljanje spomenika Zrinskima, da bi se na vidljiv način javnosti prikazali pojedini važniji članovi ove hrvatske velikaške obitelji. Spomenici su tako postavljeni u Čakovcu (Oproštaj, Nikola Šubić Zrinski, Nikola Zrinski Čakovečki, Petar Zrinski), Sigetu (Nikola Šubić Zrinski), Zagrebu (Petar Zrinski), Šenkovcu (Nikola Šubić Zrinski), Gornjem Kuršancu (Nikola Zrinski Čakovečki) i Bečkom Novigradu (Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan). Postavljena su i tri poprsja prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu – u Murskom Središću, Prelogu i Zagrebu.
Ove mnogobrojne aktivnosti doprinijele su da je na poticaj Zrinske garde Hrvatski sabor u listopadu 2011. godine 30. travnja proglasio Spomendanom Zrinskih i Frankopana u Republici Hrvatskoj,da bi se dan pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana primjereno i dostojanstveno obilježavao kao simbol žrtve za slobodu i pravicu hrvatskog naroda i hrvatske domovine. Zrinska garda također je dala poticaj da se obnovi suđenje hrvatskim mučenicima Petru Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu i da se s njih skine ljaga urotnika, budući da oni nisu bili urotnici nego ustanici. Garda je također dala poticaj Hrvatskom saboru da se rijeka Mura uključi u himnu, tako da bi stih himne glasio: „Muro, Dravo, Savo teci…“ Prijedlog čeka na uvrštenje u dnevni red Sabora.
Svega toga ne bi bilo bez agilnih članova Zrinske garde, kao i mnogobrojnih podupiratelja koji su Gardi vjerni od njezinih početaka, te bez suradnje s mnogim ustanovama i institucijama, potpore pojedinih ministarstava, Međimurske županije, međimurskih gradova i općina i brojnih sugrađana koji se s pravom „štimaju“ sa Zrinskom gardom Čakovec, a posebno s gardistima u najljepšim odorama na svijetu.
Svečano otvorenje izložbe održat će se 22. travnja s početkom u 18 sati u zgradi Scheier. Fotografije je odabrala Miroslava Novak Hranjec.
