Svečano polaganje kamena temeljca za izgradnju novog proizvodnog kompleksa od dvije zgrade tvrtke Teracom d.o.o. u Općini Goričan, održano je u ponedjeljak, 10. listopada 2022, na prostoru izgradnje na postojećoj k.č.br. 4312/31, k.o. GORIČAN u Gospodarskoj ulici.
Kamen temeljac položili su načelnik općine Goričan Emanuel Sinković i Melita Matjačić, direktorica tvrtke Teracom d.o.o. čime je obilježen početak izgradnje proizvodnog kompleksa koji će se sastojati od dvije zgrade –proizvodne zgrade – proizvodnja proizvoda od metala i sunčana elektrana snage 39,6 kW na krovu zgrade te dodatne proizvodne zgrade – skladište metalnih sirovina i strugotina. Spomenute dvije hale biti će međusobno povezane u proizvodni kompleks.
Tvrtka Teracom d.o.o. provodi projekt u industrijskoj zoni Goričan, a cilj je osnaživanje na putu zelene i digitalne tranzicije kao preduvjet povećanja konkurentnosti tvrtke na domaćem i inozemnim tržištima i stvaranja 12 novih radnih mjesta. Ukupna vrijednost investicije je 10.800.393,55 kn od čega se sufinancira 3.253.661,11 kn iz instrumenta Pomoć za oporavak za koheziju i europska područja „REACT-EU”. Izvođač radova je tvrtka Megrad 3b d.o.o. Predviđeni završetak provedbe projekta je do 15.08.2023. godine.
-Općina Goričan postaje vodeća moderno uređena sredina sa snažnim gospodarstvom, unaprijeđenom infrastrukturom koja je prepoznata kao poželjno mjesto za kvalitetan život i rad te ono što je najbitnije – snažno gospodarstvo je pokretač razvoja općine, istaknuo je Emanuel Sinković, načelnik općine Goričan.
Ovom investicijom tvrtka Teracom d.o.o. ulaže u gospodarski rast i razvoj na području općine Goričan čime će se osigurati održivi rast gospodarstva Goričana, otvoriti nova kvalitetna radna mjesta, jačati infrastruktura i poduzetništvo. Općina će i u budućem razdoblju poticati aktivnosti vezane za poticanje daljnjeg razvoja poduzetništva i jačati poduzetničku infrastrukturu.
I. osnovna škola Čakovec aktivno je uključena u natjecanje World Robot Olympiad na kojoj se učenici natječu u sastavljanju i programiranju Lego robota, što ni ne čudi kako se radi o školi koja je jedna od tek tri škole u zemlji koja nosi titulu Digitalno zrele škole, ali i ima statuse Škole budućnosti i AI škole.
Svako ulaganje i rad s mladima u Čakovcu itekako daju rezultate, kako su pobjednici državne razine natjecanja u kategoriji Junior upravo učenici čakovečke I. OŠ – Teo Doring, Martin Krištofić i Dominik Dukić. Ta će tri učenika kao ekipa stoga i braniti hrvatske boje na World Robot Olympiad (Svjetskoj robotičkoj olimpijadi) u Dortmundu.
Tim se kod gradonačelnice pohvalio da od malih nogu vole “legiće” i programiranje
Čestitku i podršku njima, ali i njihovim mentorima Ivani Ružić i ravnatelju Siniši Stričaku, uputila je prigodnim prijemom gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini. Pobjednički tim pritom joj je dao informaciju kako je sudjelovao na desetodnevnom međunarodnom robotičkom kampu koji je organiziralo Sveučilište Edutus u gradu Balatonfuredu. Nakon kampa, organizirano je i prijateljsko natjecanje World Robot Olympiad 2022. za pobjedničke timove iz 14 država: Španjolske, Njemačke, Turske, Danske, Ukrajine, Poljske, Slovačke, Slovenije, Rumunjske, Mađarske, Crne Gore, BiH, Srbije i Hrvatske. Na natjecanju je ekipa iz I. OŠ Čakovec osvojila visoko 5. mjesto. Teo, Martin i Dominik objasnili su gradonačelnici kako se od malih nogu bave “legićima”, robotima i programiranjem, a uživaju u natjecanju koje obuhvaća izradu robota gdje su zadani zadaci i dimenzije 25×25×25 cm. No ono što ih najviše veseli je da unatoč zadanim parametrima nijedan robot na kraju natjecanja nije isti, što pokazuje njihovu inovativnost.
Svjetska robotička olimpijada održat će se u Dortmundu od 16. do 20. studenoga
Ravnatelj i gradonačelnica istakli su ponos svim dosadašnjim rezultatima čakovečke škole i vrijednim učenicima koji su posebne talente i znanje pokazali u digitalnom svijetu, a ravnatelj je iskoristio priliku da zahvali na inicijativi da se to dodatno potakne i nagradi nabavkom novih školskih računala. Uz niz projekata koje I. OŠ provodi redom sa srednjim školama i fakultetima, na prijemu je pokrenuta i ideja o novim aktivnostima u okviru Zelene i digitalne tranzicije. Sve kako bi se kod učenika potaknula inovativnost i kreativnost te nastavili ovakvi vrhunski rezultati.
Svako dosadašnje natjecanje i svo svoje slobodno vrijeme, mladi robotičari koriste kao pripremu za Svjetsku robotičku olimpijadu koja će se od 16. do 20. studenoga održati u Dortmundu, na kojem im je i gradonačelnica zaželjela puno sreće uz punu podršku Grada Čakovca.
U cilju realizalizacije programa djelovanja VZG Čakovca i I. operativnog područja Centar jučer u 16,58 sati je na objektima TD PIB EXTRA d.o.o. održano taktičko-pokazana vježba koja je imala zadatak i cilj obaviti gašenje na objektima trgovačkog društva PIB EXTRA d.o.o. i evakuaciju unesrećenih osoba-djelatnika, sprječavanje daljnjeg širenje požara koordiniranim djelovanjem vatrogasnih postrojbi dobrovoljnih vatrogasnih društava sa i operativnog područja – CENTAR, te provjera sustava dojave i alarmiranja preko UVI aplikacije, zapovijedanja na intervenciji, korištenja radio stanica, upoznavanje i provjera vatrogasne opreme. Svi učesnici vježbe sa svojim vozilima su krenuli iz svojih sjedišta i spremišta svakog DVD-a, a prije vježbe određen je plan pozivanja vatrogasnih postrojbi prema redoslijedu nastupa: JVP Čakovec, DVD Štefanec, DVD Ivanovec, DVD Gornji Vidovec, DVD P-B-P i DVD Čakovec.
U trgovačkom društvu PIB EXTRA d.o.o. bio uobičajen je radni dan za sve djelatnike poslijepodnevne smjene. Inače, za tvrtku je to bila jedna od zadaća o brizi za djelatnike u takvim i sličnim situacijama, a što smo čuli os Mladena Škvorca, stručnjaka za ovu vrstu djelatnosti.
Po završetku vježbe svi učesnici, vozila i ostala tehnika bili su postrojeni na parkiralištu ispred društvenog doma u Štefancu gdje su se učesnicima obratili Mario Medved, predsjednik VZG Čakovca, koji je čestitao sudionicima naglasivši kako je ovoga puta kod njih došla do izražaja dobra uvježbanost u korištenju svih vrsta sredstava za pružanje pomoći kao i njihovo znanje pri uporabi nove vatrogasne tehnike. Nikola Besedić, zapovjednik VZG Čakovca je u analizi rekao kako je vježba uspjela pogotovo jer sudionici nisu zanali scenarij vježbe već su isti dobili u „stvarnosti“.
Kraj vježbe je iskorišten da zaposlenici, koji su bili izvan prostora tvrtke, gase improvizirani mini-požar kako bi se pobliže upoznali vatrogasnom opremom.
U vježbu je bio uključen 31 učesnik, promatrači su bili čelni ljudi VZG Čakovca, a predsjednik Medved je za ovu godinu najavio još jednu vježbu širih razmjera.
Danas, u četvrtak 20. listopada 2022. u svijetu se obilježava kao Svjetski dan jabuke i on je vrlo svečano, radosno, edukativno i zabavno obilježen i proslavljen u Brezovcu u Voćnjaku starinskih sorti jabuka, a organizirala ga je Udruga voćara, vinogradara i povrćara Općine Sveti Martin na Muri na čelu sa svojim predsjednikom Mladenom Dobranićem koji je na samom početku rekao nekoliko rečenica o povijesti ovoga dana i jabuci kao kraljici voća, te pozdravio sve one koji su došli na ovaj jedinstven ili jedini ovakav događaj u Međimurju.
A došli su općinski načelnik Martin Srša pročelnica općinskog Jedinstvenog upravnog odjela Vlatka Županec, direktor Ureda domaće turističke zajednice DavidNovinščak, Franjo Belović i Dragutin Barlek Oldtimer kluba Međimurje i mnogi drugi.
Najviše je bilo osnovnoškolaca i to je bio i najljepši i najradosnji dio događaja, a u cjelini nikada toliko ljudi na ovoj priredbi u Brezovcu nije bilo.
Sa svojim učiteljima i mentorima na danu jabuke bili su učenici Osnovne škole Sveti Martin na Muri i Osnovne škole Kuršannec, škola koje imaju vlastite voćnjake. Svatko tko je htio mogao si je ubrati starinske jabuke ili kupiti novije sorte lokalni voćara, a bilo je i pečenih kestena, Vinkovog meda, jabučnice, sokova, džemova, marmelada i mnogih drugih proizvoda od jabuka i ostalog voća.
U zabavno djelu programa zasvirali i zapjevali su Augustin Dvanajščak i Dragutin Brežnjak,a u stručnom dijelu priredbe govorio je mr.sc. MiloradŠubić iz ministarstva poljoprivrede, dok je nešto više govorio općinski načelnik Martin Srša, koji je priredbu s 5. izložbom starinskih i modernijih sorti jabuka proglasio otvorenom. Najveće zanimanje svih posjetitelja privukao je Petar Vuković čuvar i uzgojitelj starinskih sorti jabuka, za koje je imao spremnu i priču koju su nazočnici upijali, poput jabučnice koju su točili Mladen Oletić i Mijo Flac. Bilježimo riječi Martina Srše koji je po zanimanju agronom, a sada i općinski načelnik.
– Svakodnevno osjećamo potrebu vraćati se starinskim sortama jabuka zato jer su one otporne na mnoge bolesti i nametnike i u biti su prepune kvalitetnih sastojaka. Hvala Bogu, u Međimurju, točnije međimurskoj zemljici sve što se posadi i posije, rod obilat daje i zato je Međimurje raj na zemlji. Jabukama pripada posebna pozornost i mogu vam reći kako je svaka jabuka zdravija od banane.
Naravno za ove riječi dobio je snažan pljesak kao i Mladen Dobranić, najzaslužnija osoba što se u Međimurju obilježava Svjetski dan jabuke, što je vjeran tradiciji, što modernizira proizvodnju, ali i daje važnost starinskom način uzgoja i držanja voća, posebice jabuka, koja danas u cijelom svijetu ima svoj veliki dan. Da, i lijepo je bilo vidjeti ljude koji godinama dolaze na ovaj svetomartinski i u stvarnosti svjetski događaj i naravno mnogo, mnogo učenika, što je svojevrsno jamstvo kako će jabuka i dalje krasiti i hraniti ovdašnji puk, ma što i kako svijet globalni govorio i izgledao.
Općina Orehovica, na čelu s načelnicom Dijanom Novak, jučer je imala razloga za slavlje. Njihov projekt za izgradnju vrtića u naselju Orehovica pokraj Osnovne škole Orehovica, dobio je zeleno svjetlo na natječaju Ministarstva znanosti i obrazovanja u sklopu Poziva za dodjelu bespovratnih sredstva u kategoriji „Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova“ Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Načelnica Orehovice Dijana Novak
Projekt izgradnje vrtića u Orehovici osvojio je ukupno 93 bodova te mu se dodjeljuje maksimalan iznos bespovratnih sredstava, odnosno 7.200.000 kuna, koji su potrebni za njegovu izgradnju.
Mjesto pokraj OŠ Orehovica na kojem će se graditi vrtić
– Čeka se Odluka o financiranju te zatim postupak javne nabave i potpisivanje ugovor u kojem će biti definirani rokovi završetka izgradnje i opremanja vrtića. Objekt će imati četiri skupine dječjeg vrtića po 20 djece i dvije skupine dječjih jaslica za 12 djece, dakle kapacitet će mu biti ukupno 104 djece predškolske dobi – rekla je načelnica Općine Orehovica Dijana Novak.
Na području općine Orehovica trenutačno djeluje samo privatni vrtić Područni vrtić „Medo“ u sklopu Dječjeg vrtića „Loptica“ iz Čakovca.
Projekt PRŠI, koji predviđa uvođenje širokopojasnog interneta s brzinom od najmanje 100 Mbit/s na području Grada Mursko Središće te općina Gornji Mihaljevec, Nedelišće, Selnica, Strahoninec, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, Šenkovec i Štrigova, trebao bi u potpunosti biti završen do kraja 2023. godine.
Tada bi bio posve spreman za uvođenje optike na svih 9.890 tzv. bijelih adresa obuhvaćenih ovim projektom, iako se interes za izvedbu priključka može iskazati već sada. Sam projekt danas su, na konferenciji za novinare u Centru za kulturu Rudar Mursko Središće, detaljnije predstavili stručnjaci Hrvatskog Telekoma d.d. (HT), partneri na projektu te međimurski župan Matija Posavec i gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak, uz prisustvo nekoliko načelnika iz općina koje sudjeluju u projektu.
Milan Meden, direktor Sektora za implementaciju i operacije u pristupnoj mreži u Hrvatskom Telekomu, podsjetio je da su prvi razgovori započeli još 2014.godine, a posebno se intenzivirali nakon što je od sedamdesetak takvih projekata iz cijele Hrvatske u dva različita modela odabrano njih 21, među kojima i ovaj za devet međimurskih jedinica lokalne samouprave kao jedini na sjeveru zemlje.
– Nakon javnih nabava znat ćemo točne podatke, ali ovaj 21 projekt trebao bi koštati oko 1,4 milijarde kuna, pri čemu bi bilo angažirano oko 687 milijuna kuna privatnog kapitala. O kakvoj se investiciji radi govori i pretpostavka Hrvatskog ekonomskog instituta da će se na ovim projektima zaposliti oko 9.000 ljudi te će njihova realizacija doprinijeti povećanju domaćeg BDP-a za 1,5 posto, naglasio je Meden pozvavši predstavnike lokalne samouprave koji se još nisu uključili u ovaj projekt da mu se pridruže, jer će u predstojećem periodu kroz Fond za oporavak i otpornost predviđeno 103 milijuna eura državnih potpora za tu namjenu.
Međimurski župan Matija Posavec posebno je istaknuo ulogu brzog interneta kao strateškog preduvjeta za veću dostupnost usluga, bolji protok informacija, bržu digitalizaciju, smanjenje birokracije, a samim time i rast standarda.
– Optički, odnosno širokopojasni Internet ne samo da je naša budućnost, nego standard koji je potrebno što prije realizirati da bismo ostvarili sve benefite koji iz toga proizlaze. Drago mi je što ovaj projekt obuhvaća gotovo pola Međimurja, pa uz neke naše sredine koje optički Internet imaju od ranije time smo već napravili značajan iskorak u postizanju tog standarda u odnosu na neke druge županije, ocijenio je Posavec založivši se za daljnje partnerstvo i suradnju u realizaciji sličnih programa.
Saborski zastupnik i gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak spomenuo je i određene poteškoće koje su se javljale u realizaciji, pa i nesuglasice s konzultantima koji su pokušali „minirati“ projekt.
– Bilo je trenutaka kada sam i osobno mislio da će sve ovo završiti u košu, ali zahvaljujući našoj ustrajnosti i teških pregovora uspjeli smo doći do ove faze u kojoj se vidi da se sav taj trud isplatio. Brzi Internet, pokazala je to i situacija tijekom nedavne pandemije, postaje jako važan, pa sam posebno zadovoljan time što će građani dobiti optiku brzine od najmanje 100 Mbit/s bez da nas to išta košta. Naime, ukupna vrijednost našeg dijela projekta iznosi 59 milijuna kuna od čega su iz EU fondova osigurana 24 milijuna kuna, a HT je uložio 35 milijuna kuna, rekao je Srpak izrazivši žaljenje što i ostale međimurske jedinice lokalne samouprave nisu bile dovoljno odlučne da slične projekte provedu do kraja.
Radovi na mreži, koje izvode Ericsson NT d.o.o. i Ericsson NT Servisi d.o.o. uz stručni nadzor tvrtke Trames d.o.o. trebali bi u potpunosti biti završeni do kraja 2023.godine. Njima je obuhvaćena izgradnja i sanacija segmenata kabelske kanalizacije, ugradnja novih stupova, postavljanje vanjskih samostojećih kabineta, uvlačenje, upuhivanje mikrocijevi i podzemnih kabela, polaganje zračnih kabela te izgradnja priključaka.
Zahtjev za izvedbu priključka možete podnijeti već sada na adresu: [email protected]uz navođenje svojih osobnih podataka (ime i prezime, adresa, kontakt) te informacije o broju stambenih ili poslovnih jedinica na adresi. Prvi priključci bit će mogući početkom iduće godine, a tijekom 2023. predviđa se mogućnost realizacije do 2.230 priključaka, a nakon toga i svih ostalih do ukupno 9.890 mogućih. Mrežu će moći koristiti svi operateri, a cijena usluga zavisit će o programskom paketu koji vam ponudi vaš operater, ali će odsada, uz korištenje optike, ta ponuda biti mnogo šira nego ranije.
Državna uprava otvorit će prostor zaposlenima u poreznoj ili carinskoj upravi, raznim inspekcijama i ostalim državnim institucijama da nastave raditi i nakon što navrše 65 godina života, javlja Večernji list.
Na to ih je natjerao sve lošiji odaziv radnika na natječaje za zapošljavanje, zbog čega se boje da im neće imati tko raditi! Značajan je to pomak u odnosu države prema zapošljavanju starije populacije, iznuđen lošim demografskim trendovima i masovnim iseljavanjem. Zanimljivo je da najavljena promjena u režimu zapošljavanja u državnoj upravi teče usporedo s izmjenom Zakona o radu kod kojega je, kad je posrijedi zapošljavanje starijih, napravljen korak naprijed, dva koraka natrag.
Zašto je dob važna?
Država u tom zakonu neće mijenjati postojeću dob za prestanak radnog odnosa po sili zakona (i ona ostaje navršenih 65 godina), ali će propisati da oni koji se dogovore s poslodavcem da ostanu raditi nemaju pravo na otkazni rok i otpremninu. Teoretski, ako se radnik i poslodavac dogovore, radnik u privatnom sektoru može raditi do stote i naglasak je na dogovoru. Dob za odlazak u mirovinu regulira se, inače, mirovinskim propisima, a ne radnim propisima, i ona je 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, neovisno o tome što piše u Zakonu o radu. Zašto je onda toliko bitno što piše u radnom zakonodavstvu? – Ako je dob unesena i u zakone koji reguliraju radni status zaposlenih, taj jedan dan kad čovjek navrši propisanu dob čini prekid radnog odnosa jednostavnim i u konačnici jeftinim za poslodavca – objašnjava Viktor Gotovac, profesor na Katedri za radno pravo Pravnog fakulteta Zagreb.
Postojeći službenički zakon ne dopušta da se uopće radi nakon 65. godine, a u Ministarstvu pravosuđa i uprave ističu da potkraj ove godine u mirovinu odlazi veći broj službenika koji rade na najsloženijim poslovima te će njihova radna mjesta ostati prazna jer je slab interes za rad u državnoj službi. Iz Ministarstva tvrde da su obustavili veći broj javnih natječaja jer im se nije prijavio nijedan kandidat ili je izabrani kandidat naknadno odustao od zapošljavanja u državnoj službi, piše Večernji list.
Članovi Udruge umirovljenika podružnice Sveti Juraj na Bregu imaju se čemu veseliti. Čak četrdeset članova uz pomoć je sredstava općine Sveti Juraj na Bregu pod vodstvom načelnika Anđelka Nagrajsalovića dobilo nove trenirke.
Članovi Udruge umirovljenika unatoč svom umirovljenju ne staju. Druže se, putuju diljem Hrvatske, gostuju na kulturnim i sportskim događanjima, a posjećuju i u susjedne zemlje. Često sudjeluju na sportskim natjecanjima između podružnica i državnoj i na županijskoj razini.
Udruga trenutno broji oko petstotinjak članova iz devet sela Općine, a trenutno ih vodi zamjenik predsjednika Petar Juretić iz Lopatinca.
Sportska ekipa udruge umirovljenika Sveti Juraj na Bregu broji četrdesetak članova, a ove su godine odlučili da im je potrebna nova oprema. Obratili su se Općini kojoj ovom prilikom žele javno zahvaliti na financijskom pomaganju, ali i podršci u njihovom radu.
Sindikat biciklista uputio je dopis MUP-u u kojem se zalažu za promjenu prakse u radu policije čime bi se uštedio proračunski novac.
Izdvojili su i konkretne primjere ukazujući na besmislenost kažnjavanja u slučajevima beznačajnog prekršaja:
Slučaj prvi: Na jednoj strani policija ispisuje kaznu biciklistima za vožnju biciklističkom stazom u suprotnom smjeru od označenoga, a istovremeno na suprotnoj strani automobili nekažnjeno stoje parkirani i na pločniku i na biciklističkoj stazi kojom bi kažnjeni biciklisti trebali voziti.
Slučaj drugi: Vozači bicikla često ostanu zatečeni i prilično neugodno iznenađeni kad u slučajevima u kojima su sami skrivili pad s bicikla i ozlijedili se dobiju još i kaznu za izazivanje prometne nesreće, a nitko drugi nije stradao niti je došlo do materijalne štete.
Slučaj treći: Neosvijetljeni biciklisti ili oni koji izlijeću na kolnik u krivim smjerovima prolaze često bez kazne
Sindikat biciklista je uputio dopis MUP-u u kojem se zalažu za promjenu prakse u radu policije što bi uštedjelo i novac u proračunu koji se troši na pokrivanje troškova prekršajnog postupka, piše Tportal.
Zatražili su primjenu članka 24.a Prekršajnog zakona (beznačajan prekršaj) u slučajevima kada se radi o padu vozača bicikla prilikom kojeg nije došlo do materijalne štete ili ozljeda drugih sudionika u prometu te kada vozač bicikla krši članak 112. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a pritom ne ugrožava druge sudionike u prometu. Također, od policije traže da usmjere represivno djelovanje na prekršaje vozača bicikala koji nisu propisno osvijetljeni noću i u uvjetima smanjene vidljivosti.
Iz Sindikata biciklista navode primjere podnošenja optužnih prijedloga protiv biciklista koji padnu s bicikla i ozlijede se, a da pri tom ne ugroze druge sudionike u prometu:
‘Vozači bicikla često ostanu zatečeni i neugodno iznenađeni kada u ovakvim slučajevima dobiju još i kaznu za izazivanje prometne nesreće. S gledišta zakonodavca, to se smatra prometnom nesrećom, bez obzira je li netko sletio autom ili biciklom s ceste, čak i ako je samo nastala materijalna šteta, a posebice ako se pri tome još i ozlijedio’.
