Negativne posljedice poput novih uhljebljivanja mogu doći nakon spajanja jedinica lokalne samouprave, navodi Večernji list.
Kako bi potaknula dobrovoljna spajanja, Vlada je odlučila to financijski stimulirati iz državnog proračuna, što su pozdravile i udruge gradova i općina. No iz analize, koju je objavio Ekonomski institut Zagreb, a potpisuje njihova znanstvena suradnica, bivša ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović, dade se iščitati upozorenje kako bi ova odluka, zbog niza nedorečenosti i pitanja koja nisu rješavana godinama, mogla ostati mrtvo slovo na papiru, a dijelom čak i proizvesti negativne posljedice, poput novih ekonomski neutemeljenih zapošljavanja, jednom riječju uhljebljivanja.
Za stvarno i funkcionalno spajanje ovogodišnji je proračun osigurao 100 milijuna kuna, a Vladina odluka predviđa da će Ministarstvo financija u roku od 60 dana objaviti javni poziv na temelju kojega bi oni koji se odluče spojiti trebali ostvariti pomoć iz proračuna.
Međutim, Jurlina Alibegović podsjeća da o spajanju pojedinih općina odlučuju općinska vijeća, i to na temelju prethodno pribavljenog mišljenja građana i Skupštine županije na čijem se teritoriju nalaze općine koje se namjeravaju spojiti. Upozorava kako od kraja rujna na lokalnim razinama počinje razdoblje planiranja proračuna za iduću godinu, zbog čega općine i gradovi neće imati dovoljno vremena da provedu savjetovanje sa svojim građanima, čak ni da uopće otvore javnu raspravu o spajanju s drugim jedinicama. Stoga upozorava da postoji velika vjerojatnost da će planiranih 100 milijuna kuna ostati netaknuti i da će se rebalansom preliti u financiranje nekih drugih potreba.
Što se tiče funkcionalnog spajanja općina, koje podrazumijeva sklapanje sporazuma o zajedničkom obavljanju pojedinih poslova, podsjeća da se ono može provesti na dva načina – putem zajedničkog službenika ili putem čitavog zajedničkog upravnog odjela koji će obavljati poslove za obje općine. Općinama koje se na to odluče država će prvih godina financirati plaće i ostale troškove za najviše pet službenika.
“Može se očekivati da će općine/gradovi potencijalno zainteresirani za povezivanje osnivanjem zajedničkog upravnog odjela ili službe, zbog očekivanih financijskih pomoći, zaposliti upravo maksimalan broj službenika u zajedničkom upravnom odjelu ili službi, bez obzira na to ima li za to ekonomskih i drugih opravdanja”, upozorava Jurlina Alibegović, a prenosi novinarka Večernjeg lista Iva Boban Valečić.
