Općina Orehovica, na čelu s načelnicom Dijanom Novak, jučer je imala razloga za slavlje. Njihov projekt za izgradnju vrtića u naselju Orehovica pokraj Osnovne škole Orehovica, dobio je zeleno svjetlo na natječaju Ministarstva znanosti i obrazovanja u sklopu Poziva za dodjelu bespovratnih sredstva u kategoriji „Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova“ Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Načelnica Orehovice Dijana Novak
Projekt izgradnje vrtića u Orehovici osvojio je ukupno 93 bodova te mu se dodjeljuje maksimalan iznos bespovratnih sredstava, odnosno 7.200.000 kuna, koji su potrebni za njegovu izgradnju.
Mjesto pokraj OŠ Orehovica na kojem će se graditi vrtić
– Čeka se Odluka o financiranju te zatim postupak javne nabave i potpisivanje ugovor u kojem će biti definirani rokovi završetka izgradnje i opremanja vrtića. Objekt će imati četiri skupine dječjeg vrtića po 20 djece i dvije skupine dječjih jaslica za 12 djece, dakle kapacitet će mu biti ukupno 104 djece predškolske dobi – rekla je načelnica Općine Orehovica Dijana Novak.
Na području općine Orehovica trenutačno djeluje samo privatni vrtić Područni vrtić „Medo“ u sklopu Dječjeg vrtića „Loptica“ iz Čakovca.
Projekt PRŠI, koji predviđa uvođenje širokopojasnog interneta s brzinom od najmanje 100 Mbit/s na području Grada Mursko Središće te općina Gornji Mihaljevec, Nedelišće, Selnica, Strahoninec, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, Šenkovec i Štrigova, trebao bi u potpunosti biti završen do kraja 2023. godine.
Tada bi bio posve spreman za uvođenje optike na svih 9.890 tzv. bijelih adresa obuhvaćenih ovim projektom, iako se interes za izvedbu priključka može iskazati već sada. Sam projekt danas su, na konferenciji za novinare u Centru za kulturu Rudar Mursko Središće, detaljnije predstavili stručnjaci Hrvatskog Telekoma d.d. (HT), partneri na projektu te međimurski župan Matija Posavec i gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak, uz prisustvo nekoliko načelnika iz općina koje sudjeluju u projektu.
Milan Meden, direktor Sektora za implementaciju i operacije u pristupnoj mreži u Hrvatskom Telekomu, podsjetio je da su prvi razgovori započeli još 2014.godine, a posebno se intenzivirali nakon što je od sedamdesetak takvih projekata iz cijele Hrvatske u dva različita modela odabrano njih 21, među kojima i ovaj za devet međimurskih jedinica lokalne samouprave kao jedini na sjeveru zemlje.
– Nakon javnih nabava znat ćemo točne podatke, ali ovaj 21 projekt trebao bi koštati oko 1,4 milijarde kuna, pri čemu bi bilo angažirano oko 687 milijuna kuna privatnog kapitala. O kakvoj se investiciji radi govori i pretpostavka Hrvatskog ekonomskog instituta da će se na ovim projektima zaposliti oko 9.000 ljudi te će njihova realizacija doprinijeti povećanju domaćeg BDP-a za 1,5 posto, naglasio je Meden pozvavši predstavnike lokalne samouprave koji se još nisu uključili u ovaj projekt da mu se pridruže, jer će u predstojećem periodu kroz Fond za oporavak i otpornost predviđeno 103 milijuna eura državnih potpora za tu namjenu.
Međimurski župan Matija Posavec posebno je istaknuo ulogu brzog interneta kao strateškog preduvjeta za veću dostupnost usluga, bolji protok informacija, bržu digitalizaciju, smanjenje birokracije, a samim time i rast standarda.
– Optički, odnosno širokopojasni Internet ne samo da je naša budućnost, nego standard koji je potrebno što prije realizirati da bismo ostvarili sve benefite koji iz toga proizlaze. Drago mi je što ovaj projekt obuhvaća gotovo pola Međimurja, pa uz neke naše sredine koje optički Internet imaju od ranije time smo već napravili značajan iskorak u postizanju tog standarda u odnosu na neke druge županije, ocijenio je Posavec založivši se za daljnje partnerstvo i suradnju u realizaciji sličnih programa.
Saborski zastupnik i gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak spomenuo je i određene poteškoće koje su se javljale u realizaciji, pa i nesuglasice s konzultantima koji su pokušali „minirati“ projekt.
– Bilo je trenutaka kada sam i osobno mislio da će sve ovo završiti u košu, ali zahvaljujući našoj ustrajnosti i teških pregovora uspjeli smo doći do ove faze u kojoj se vidi da se sav taj trud isplatio. Brzi Internet, pokazala je to i situacija tijekom nedavne pandemije, postaje jako važan, pa sam posebno zadovoljan time što će građani dobiti optiku brzine od najmanje 100 Mbit/s bez da nas to išta košta. Naime, ukupna vrijednost našeg dijela projekta iznosi 59 milijuna kuna od čega su iz EU fondova osigurana 24 milijuna kuna, a HT je uložio 35 milijuna kuna, rekao je Srpak izrazivši žaljenje što i ostale međimurske jedinice lokalne samouprave nisu bile dovoljno odlučne da slične projekte provedu do kraja.
Radovi na mreži, koje izvode Ericsson NT d.o.o. i Ericsson NT Servisi d.o.o. uz stručni nadzor tvrtke Trames d.o.o. trebali bi u potpunosti biti završeni do kraja 2023.godine. Njima je obuhvaćena izgradnja i sanacija segmenata kabelske kanalizacije, ugradnja novih stupova, postavljanje vanjskih samostojećih kabineta, uvlačenje, upuhivanje mikrocijevi i podzemnih kabela, polaganje zračnih kabela te izgradnja priključaka.
Zahtjev za izvedbu priključka možete podnijeti već sada na adresu: [email protected]uz navođenje svojih osobnih podataka (ime i prezime, adresa, kontakt) te informacije o broju stambenih ili poslovnih jedinica na adresi. Prvi priključci bit će mogući početkom iduće godine, a tijekom 2023. predviđa se mogućnost realizacije do 2.230 priključaka, a nakon toga i svih ostalih do ukupno 9.890 mogućih. Mrežu će moći koristiti svi operateri, a cijena usluga zavisit će o programskom paketu koji vam ponudi vaš operater, ali će odsada, uz korištenje optike, ta ponuda biti mnogo šira nego ranije.
Državna uprava otvorit će prostor zaposlenima u poreznoj ili carinskoj upravi, raznim inspekcijama i ostalim državnim institucijama da nastave raditi i nakon što navrše 65 godina života, javlja Večernji list.
Na to ih je natjerao sve lošiji odaziv radnika na natječaje za zapošljavanje, zbog čega se boje da im neće imati tko raditi! Značajan je to pomak u odnosu države prema zapošljavanju starije populacije, iznuđen lošim demografskim trendovima i masovnim iseljavanjem. Zanimljivo je da najavljena promjena u režimu zapošljavanja u državnoj upravi teče usporedo s izmjenom Zakona o radu kod kojega je, kad je posrijedi zapošljavanje starijih, napravljen korak naprijed, dva koraka natrag.
Zašto je dob važna?
Država u tom zakonu neće mijenjati postojeću dob za prestanak radnog odnosa po sili zakona (i ona ostaje navršenih 65 godina), ali će propisati da oni koji se dogovore s poslodavcem da ostanu raditi nemaju pravo na otkazni rok i otpremninu. Teoretski, ako se radnik i poslodavac dogovore, radnik u privatnom sektoru može raditi do stote i naglasak je na dogovoru. Dob za odlazak u mirovinu regulira se, inače, mirovinskim propisima, a ne radnim propisima, i ona je 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, neovisno o tome što piše u Zakonu o radu. Zašto je onda toliko bitno što piše u radnom zakonodavstvu? – Ako je dob unesena i u zakone koji reguliraju radni status zaposlenih, taj jedan dan kad čovjek navrši propisanu dob čini prekid radnog odnosa jednostavnim i u konačnici jeftinim za poslodavca – objašnjava Viktor Gotovac, profesor na Katedri za radno pravo Pravnog fakulteta Zagreb.
Postojeći službenički zakon ne dopušta da se uopće radi nakon 65. godine, a u Ministarstvu pravosuđa i uprave ističu da potkraj ove godine u mirovinu odlazi veći broj službenika koji rade na najsloženijim poslovima te će njihova radna mjesta ostati prazna jer je slab interes za rad u državnoj službi. Iz Ministarstva tvrde da su obustavili veći broj javnih natječaja jer im se nije prijavio nijedan kandidat ili je izabrani kandidat naknadno odustao od zapošljavanja u državnoj službi, piše Večernji list.
Članovi Udruge umirovljenika podružnice Sveti Juraj na Bregu imaju se čemu veseliti. Čak četrdeset članova uz pomoć je sredstava općine Sveti Juraj na Bregu pod vodstvom načelnika Anđelka Nagrajsalovića dobilo nove trenirke.
Članovi Udruge umirovljenika unatoč svom umirovljenju ne staju. Druže se, putuju diljem Hrvatske, gostuju na kulturnim i sportskim događanjima, a posjećuju i u susjedne zemlje. Često sudjeluju na sportskim natjecanjima između podružnica i državnoj i na županijskoj razini.
Udruga trenutno broji oko petstotinjak članova iz devet sela Općine, a trenutno ih vodi zamjenik predsjednika Petar Juretić iz Lopatinca.
Sportska ekipa udruge umirovljenika Sveti Juraj na Bregu broji četrdesetak članova, a ove su godine odlučili da im je potrebna nova oprema. Obratili su se Općini kojoj ovom prilikom žele javno zahvaliti na financijskom pomaganju, ali i podršci u njihovom radu.
Sindikat biciklista uputio je dopis MUP-u u kojem se zalažu za promjenu prakse u radu policije čime bi se uštedio proračunski novac.
Izdvojili su i konkretne primjere ukazujući na besmislenost kažnjavanja u slučajevima beznačajnog prekršaja:
Slučaj prvi: Na jednoj strani policija ispisuje kaznu biciklistima za vožnju biciklističkom stazom u suprotnom smjeru od označenoga, a istovremeno na suprotnoj strani automobili nekažnjeno stoje parkirani i na pločniku i na biciklističkoj stazi kojom bi kažnjeni biciklisti trebali voziti.
Slučaj drugi: Vozači bicikla često ostanu zatečeni i prilično neugodno iznenađeni kad u slučajevima u kojima su sami skrivili pad s bicikla i ozlijedili se dobiju još i kaznu za izazivanje prometne nesreće, a nitko drugi nije stradao niti je došlo do materijalne štete.
Slučaj treći: Neosvijetljeni biciklisti ili oni koji izlijeću na kolnik u krivim smjerovima prolaze često bez kazne
Sindikat biciklista je uputio dopis MUP-u u kojem se zalažu za promjenu prakse u radu policije što bi uštedjelo i novac u proračunu koji se troši na pokrivanje troškova prekršajnog postupka, piše Tportal.
Zatražili su primjenu članka 24.a Prekršajnog zakona (beznačajan prekršaj) u slučajevima kada se radi o padu vozača bicikla prilikom kojeg nije došlo do materijalne štete ili ozljeda drugih sudionika u prometu te kada vozač bicikla krši članak 112. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a pritom ne ugrožava druge sudionike u prometu. Također, od policije traže da usmjere represivno djelovanje na prekršaje vozača bicikala koji nisu propisno osvijetljeni noću i u uvjetima smanjene vidljivosti.
Iz Sindikata biciklista navode primjere podnošenja optužnih prijedloga protiv biciklista koji padnu s bicikla i ozlijede se, a da pri tom ne ugroze druge sudionike u prometu:
‘Vozači bicikla često ostanu zatečeni i neugodno iznenađeni kada u ovakvim slučajevima dobiju još i kaznu za izazivanje prometne nesreće. S gledišta zakonodavca, to se smatra prometnom nesrećom, bez obzira je li netko sletio autom ili biciklom s ceste, čak i ako je samo nastala materijalna šteta, a posebice ako se pri tome još i ozlijedio’.
Irena Rešeta iz Dragoslavca dugi se niz godina bavi izradom cvijeća od papira, a svoju je starost željela dočekati na djedovini, u Hrvatskoj. Napustila je zato Sloveniju i vratila se u Međimurje
– Sve do mirovine, gotovo 35 godina, živjela sam u Sloveniji gdje sam radila kao policajka. Nakon što sam se vratila u Hrvatsku, gdje su mi majka i otac ostavili zemlju. Majka mi je rekla: „Irena, i ti i muž ste dosta teško radili, evo vam zemlja, započnite život u Međimurju.“ I tako je i bilo, govori nam Irena.
Veoma aktivna i sklona umjetnosti bila je Irena i u Sloveniji.
– Vodila sam tamo Kulturno umjetničko društvo u koje su bila uključena djeca. Nisu ona samo pjevala, nego sam vidjela da u djeci postoji još puno više kreativnosti i volje, pa samo ubrzo počeli i plesati, glumiti i izrađivati različite rukotvorine. Jednom nam je prilikom jedna gospođa došla pokazati izradu cvijeća od papira i tako sam ja počela s tim hobijem. Bila sam i glazbenica. Sviram violinu, gitaru i klavijature. Sve su mi to dala djeca, ona su me poticala. Tako je i u meni ostalo ono nešto „dječje“, emotivna je naša sugovornica.
Nakon što je stigla u Međimurje, nije dugo mirovala. Ubrzo se vratila „starim stazama“.
– Kad sam stigla u Međimurje, uključila sam se u jednu udrugu gdje mi je u Macincu jedna gospođa nadogradila to znanje o izradi cvijeća. Uključena sam i u pjevački zbor u Lopatincu gdje sam izuzetno aktivna. Cijeli dan mi je pun obaveza. Nemam vremena ići po kavama, rađe izrađujem dok još mogu.
Izrada od papira veoma je delikatan i precizan posao, no za njega ne treba mnogo ulaganja. Ono je idealan hobi za kreativce i djecu. Pokazala nam je zato izradu narcise, dok smo mi bilježili sve korake.
Za izradu su vam potrebni papiri u boji, drveni štapići za ražnjiće, malo tinte ili vodenih boja i ljepilo. Korake izrade donosimo vam u nastavku.
Rotary club Prelog poziva na svoju tradicionalnu Kestenijadu, koja će se ove godine održati u subotu 29. listopada.
Članovi i prijatelji Rotary cluba Preloga pripremati će slasne, pečene kestene u originalnoj, rotarijanskoj pečenjari, u pravom ugodnom jesenskom ugođaju. Kestenijada će se održati u subotu, 29. listopada 2022. godine, od 9 do 13 sati, na Trgu Slobode, ispred Doma kulture u Prelogu.
Uz predstavnike prijateljskih klubova, organizatori najavljuju i zanimljivo glazbeno iznenađenje.
Sva skupljena sredstva iz ove tradicionalne akcije, članovi Rotary cluba Prelog poklonit će u dobrotovorne svrhe.
Danas, u četvrtak, 20. listopada, održana je 111. sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća Međimurske županije, kojom je predsjedao predsjednik Ivan Senčar. On je u uvodu istaknuo da se i u otežanoj situaciji, koja je jednim dijelom nastala zbog korone, a drugim zbog rata u Ukrajini, u Međimurju još uvijek u gospodarstvu ostvaruju odlični rezultati.
No, iluzija je da trenutni rast inflacije može pratiti i povećanje plaća radnika. Posljedica toga je da najbolji radnici odlaze u druge države, gdje su već ranije shvatili da bi do ovakvih problema moglo doći. I mi smo još prije desetak godina upozoravali na mogućnost odlaska naših ljudi, a pogotovo nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji.
O tome smo vrlo argumentirano razgovarali i s ondašnjim ministrom gospodarstva Gordanom Marasom, ali ništa nije učinjeno. Pogotovo ne na smanjivanju davanja na plaću. Naši trenutni gospodarski rezultati jesu fascinantni, uglavnom velikim zalaganjem i ulaganjem gospodarstvenika, ali to neće i ne može dugo trajati ako im se ne pomogne. Nešto je trulo u državni Hrvatskoj od samog početka, kazao je zabrinuto Ivan Senčar.
Pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo MŽ, Darko Radanović, iznio je statističke pokazatelje o gospodarskim kretanjima i utjecaju gospodarske politike na život i standard građana. Naglasio je da je značajno povećan izvoz, a smanjen uvoz u Međimurje te da su osjetno porasle kapitalne investicije. Iako je ranije padao, sada raste broj obrtnika. U odnosu na 2017. godinu sada ih je 288 više.
Nikola Hren, direktor čakovečke Ispostave Zavoda za zapošljavanje, iznio je detaljne podatke o kretanju zaposlenosti. Prosječno je prošle godine u Međimurju bila nezaposlena 2.151 osoba, a 2013. godine 7.923 osobe. Od onda broj nezaposlenih pada, a zaposlenih raste. U Međimurje je krajem rujna bilo nezaposleno 1.924 osobe, što znači da je stopa nezaposlenosti 4,3 posto najniža dosad, kazao je Hren.
Bilo je pitanja i oko broja stranih radnika u Međimurju. Teško je utvrditi točan broj, ali procjenjuje se da ih je oko 3 tisuće.
Župan Matija Posavec u raspravi je istaknuo da se i kod nas, kao i u cijeloj Hrvatskoj, teško živi. No, tko hoće raditi, može raditi. Posla ima! Međimursko gospodarstvo je lokomotiva koja vuče cijelu Hrvatsku. I to dvostrukom snagom u odnosu na druge županije.
Kao i prije, kada su u pitanju zdravstveno-edukativne akcije, na čakovečkom glavnom trgu s realizatorima akcije mogli ste u vidjeti i njih.
Bili su to učenici Srednje škole Čakovec, 4. c i 5. c. razreda, medicinske sestre i tehničari. Oni su ovoga puta prolaznicima dijeli edukativne letke vezane uz bolesti prostate.
S njima je bila i njihova profesorica Jelena Novinščak koja je bila u društvu s Antoniom Plešnarem, dr. med,, stručnim suradnikom Kluba. Razgovarali su o tome kako mladi mogu pomoći klubu, kako se uključivati u njihove akcije.
