Učenje o životu svojih predaka učenici petog razreda Osnovne škole Goričan sa svojom su učiteljicom povijesti Melitom Sečan Hrastić realizirali u najljepšem mogućem okruženju – Etno kući u Goričanu. Ulaskom u ovaj novouređeni prostor na Šuderici osjećali su se kao da su zakoračili u prošlost. Bogata zbirka starih predmeta koje su vrijedno izložile članice Kulturno umjetničkog društva Goričan – kolovrat, tkalački stol i sve potrebno za izradu lana, međimurska narodna nošnja, kredenci puni suđa, pegla na žar, ručno šivana posteljina, ormari puni odjeće, nikoga nisu ostavili ravnodušnim. Također, razgledali su izložene fotografije „Ljudi, kultura i tradicija u podneblju rijeka Mure i Drave“ koje prikazuju kulturu i znamenitosti Goričana i našeg Međimurja.
U tom ugodnom okruženju učenici su sa zanimanjem slušali priče o životu njihovih predaka te su aktivno sudjelovali u raspravama i zadacima. Predviđeno vrijeme za ovaj posjet bilo je prekratko da učenici saznaju sve činjenice iz života svojih predaka te su zaključili da bi voljeli više puta doći ovamo u posjet. U tom pogledu Općina Goričan uvijek će otvoriti vrata Etno kuće za ovakve edukativne i istraživačke potrebe.
Nakon što je na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća Selnice, načelnik općine Ervin Vičević oprao selničku mladež što nije sposobna oformiti savjet mladih Općine Selnica što je zakonska obveza, Vičević je pogled upro prema Klaudiji Bistrović, predsjednici Mjesnog odbora Bukovec, premda je nije osobno prozvao, lekcija je bila dobro sročena i dobro primljena, ali bez protu odgovora bukovske prve dame.
– Radovi na novom Društvenom domu u Zaveščaku dobro napreduju i vjerujem kako će za ovogodišnji Božić biti predan na korištenje žiteljima i svim korisnicima koji imaju potrebe okupljati se. I sada sva naselja osim Bukovca imaju svoje Društvene domove, kakve takve, ali imaju se gdje okupljati i izbore održavati. Nije mi jasno kako se u Bukovcu ne može okupiti desetak ljudi koji će doći kod mene da pronađemo način i model i to pitanje riješimo.
Evo, već osam-sedam godina nemate nogometni klub, a općina vam kosi igralište i održava klupske prostorije. Zar niste u mogućnosti uz pomoć općine te prostore preurediti u Društveni dom jer koliko vidim nogometa u Bukovcu neće biti tako skoro ili nikada. Samo nešto čekate, a ništa ne činite, to tako ne ide i molim vas pokrenite se, izgovorio je Vičević ne kriveći direktno Bistrovićevu, ali ju je očima dobro držao na nišanu.
Ona je samo malo zarumenjela u obrazima i pogledala u pokraj nje sjedećeg Antuna Škvorca predsjednika VMO Praporačan gdje postoji mali i moderan Društveni dom za čiju izgradnju su upravo mještani dali najveći doprinos, a općina samo dogradila i dovršila. Nije se teško složiti s Vičevićem, koji usput rečeno izrasta u političara od ugleda i mjere, kada želi da Bukovec dobije Društveni dom, jer resursi i tradicija postoje, te je istina kako samo nekoliko ljudi treba stvari uzeti u ruke i problem bi se riješio.
Jer, u protivnom i objekta uz stadion u Bukovcu mogao bi završiti kao velebna zgrada Područne škole Bukovec, kao sramota, užas i jad kako za mještane tako za sve koji prolaze Bukovcem, koji je upravo Vičevićevim zalaganjem dobio suvremene prometnice, najkvalitetnije u općini. Dok je škola imala krov i vrata u njoj je svoje sastanke održavala Mjesna zajednica Bukovec, a nakon uspostave samostalne i nezavisne domovine Hrvatske sve je počelo propadati i danas je škola, koju su sami Praporčanci gradili rukama, nogama, umom i samodoprinosom ne samo sramota i ruglo nego i opća opasnost za mimo hodajuće, izletnike i djecu. Uz Klaudiju Bistrović, članovi VMO Bukovec još su i: Mišel Stojko, Simona Šimunić, Matija Oletić i Željko Jurinić.
NK Naprijed i NK Mladost (SM) ovog vikenda odigrali su vrlo zanimljivu utakmicu. S 2:0 bolji je bio NK Naprijed, a Tomislav Borković zabilježio je najupečatljivije trenutke. Pogledajte ih u nastavku.
U Dječjem vrtiću “Pčelice” Ivanovec su prigodnim aktivnostima obilježili Dani kruha i zahvalnosti za plodove Zemlje. Cilj obilježavanja Dana kruha bio je upoznavanje djece procesom nastanka kruha, upoznavanje s plodovima jeseni te promicanje zdrave prehrane.
U petak 7. listopada, u vrtiću je svečani stol bio bogat pekarskim proizvodima koje su djeca izradila zajedno s roditeljima u svojim domovima. Sve proizvode i plodove blagoslovio je svećenik Alojzije Pakrac, nakon čega je slijedila zajednička molitva, blagovanje kruha i drugih proizvoda, pjevanje pjesama te zajednička igra.
Hrvatsko planinarsko društvo Međimurje je u nedjelju, 9. listopada 2022. godine organiziralo planinarsko-turistički-foto izlet u Mađarsku. Bio je to jedan od izleta za koji se tražilo mjesto više, a bilo je toliko zainteresiranih članova da se na put išlo s dva (puna) autobusa.
Izlet je osmislio planinarski vodič Željko Poljak, koji je 70-ak planinara prvo odveo do mađarskog mjesta Szigliget te istoimene tvrđave iznad jezera Balaton, s prekrasnim pogledom na Balaton i okolna raštrkana brda, a zatim do mjesta Szentbekkalla, gdje su šetali nevjerojatnim, zaštićenim područjem prirode „Kameno more“ te poučnom stazom Theodora-Kekko.
Željko Poljak
Nakon nekoliko sati hodanja i odmora uz sladoled u lokalnoj slastičarnici, šlag na torti bio je posjet Malom Balatonu i pogled na zalazak sunca na tom jezeru.
Sve više ljudi traži bijeg od stresna svakodnevnice u kretanju prirodom, a ovo planinarsko društvo privlači sve više članova i iz razloga što ima vrhunske planinarske vodiče, odličnu organizaciju te izlete prilagođene svima, od onih koji zahtijevaju odličnu fizičku kondiciju i spretnost do onih pogodnih za osobe koje nisu u top formi, imaju laganiji tempo i odgovaraju im fizički manje zahtjevne planinarske rute.
Kako im je bilo u Mađarskoj pogledajte u fotogaleriji. Možda se i sami odlučite za sličnu avanturu!
Generalni konzulat Republike Hrvatske u Zürichu na čelu s generalnim konzulom mr sc. Slobodanom Mikacom organizirao je, u subotu i nedjelju, 8. i 9.listopada 2022., svečanosti povodom 30.obljetnice uspostave diplomatskih odnosa između Republike Hrvatske i Švicarske konfederacije, a čije je partnerstvo prihvatila Međimurska županija koja je na taj način dobila priliku za predstavljanje svojih gospodarskih i turističkih potencijala, te promociju međimurskih proizvoda.
U gradovima Spreitenbach i Olten održana je promocija video filma glazbeno dramske predstave o Zrinskima i Frankopanima „Bečka urota“ u izvedbi Hrvatskog kazališta u Švicarskoj. Na svečanosti obilježavanja je nastupila Zrinska garda Čakovec, a u glazbenom programu sopranistica Blanka Tkalčić uz klavirsku pratnju Danijela Ota.
Međimursku županiju predstavljao je župan Matija Posavec koji je u svom govoru istaknuo kako je Međimurje prepoznato kao jedna od najpoželjnijih regija za gospodarske aktivnosti, a nosi titulu Europske regije sporta, Europske destinacije izvrsnosti, najuspješnije destinacije održivog i inovativnog turizma, dok je međimurska popevka na svjetskoj listi UNESCO-ve nematerijalne baštine.
„Svaki narod mora čuvati svoj jezik, kulturu, tradiciju i povijest jer kad toga nema tada pada u ocean nesvjesnosti i gubi svoj identitet. Međimurje je regija koja u svakom društvenom segmentu snažno čuva i promiče svoje vrijednosti i na njima gradi regiju budućnosti. Naši potencijali u gospodarstvu, turizmu, kulturnoj i povijesnoj baštini, prirodnim ljepotama, zaštiti okoliša, gastronomiji, poljoprivredi su utemeljeni na konkretnim rezultatima i brojkama, a brojna ulaganja u komunalnu i prometnu infrastrukturu, obrazovanje i kvalitetnu zdravstvenu skrb pozicioniraju Međimurje na visokom stupnju razvijenosti. Nastojimo graditi dobre odnose sa državama i regijama u kojima žive naši iseljenici, i potaknuti ih da kroz Zavičajna društva, okupljanja i druženja ne izgube vezu sa svojim rodnim zavičajem“ – naglasio je župan.
Župan Posavec susreo se i sa bračnim parom Kedmenec, Marijom i Andrijanom, koji su uspostavili online prodaju međimurskih proizvoda na tržištu Švicarske, te distribuciju međimurskih vina u restoranima i bučinog ulja u delikatesnim trgovinama. Održan je i radni sastanak sa predsjednikom Hrvatskog svjetskog kongresa Vinkom Sabljom s kojim je dogovoreno partnerstvo u organizaciji velikog okupljanja naših iseljenika iduće godine u Hrvatskoj.
Župan Posavec posjetio je i sjedište Hrvatske katoličke misije Solothurn gdje je upriličen susret s našim iseljenicima, a služena je i sveta misa koju je predvodio predsjednik misije fra Šimun Šito Čorić. „Hrvatska katolička misija izuzetno cijeni doprinos velikaških obitelji značajnih za hrvatsku ali i europsku povijest i snažno promičemo ostavštinu obitelji Zrinskih i Frankopana. Cijenimo što se u Bečkom Novom Mjestu, gdje su pogubljeni, postavio spomenik njima u čast, a mi ćemo kroz filmsko i umjetničko stvaralaštvo iskoristiti grad Čakovec i Međimurje kao mjesto gdje su stolovali“
Svečanosti u Oltenu nazočila je i veleposlanica Republike Hrvatske u Švicarskoj gđa Andreja Bekić čestitavši na suradnji i podržavši povezivanje hrvatskih regija i švicarskih kantona. Župan Posavec predložio je suradnju Centra dr. Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu s istoimenim Centrom u švicarskom Dornachu, mjestu gdje se nalazi Goetheanum, svjetsko središte antropozofskog pokreta kojeg je utemeljio Rudolf Steiner, koji je zgradu i projektirao, a ime je dobio po Johannu Wolfgangu von Goetheu. Predložena je i suradnja Centra sa FIBL institutom koji je jedan od najjačih u svijetu što se tiče istraživanja poljoprivrede te ekološke proizvodnje. Rudolf Steiner je izuzetno snažni brend u cijeloj Švicarskoj te Hrvatska mora iskoristiti činjenicu njegovog rođenja u Donjem Kraljevcu.
Generalni konzul RH u Zurichu Slobodan Mikac upriličio je prijem i radni sastanak u prostorijama generalnog konzulata u Zurichu gdje je dogovorena daljnja suradnja na povezivanju međimurskih i švicarskih poduzetnika, daljnji angažman na uključivanju u zajedničke gospodarske inicijative dviju zemalja, te skoro održavanje poslovnog foruma na kojem će se za naše građane koji žive u Švicarskoj ili švicarske građane predstaviti gospodarski potencijali sjevera Hrvatske. Upravo se generalni konzul Mikac ponudio za povezivanje poduzeća jer savršeno poznaje gospodarske potencijale sjevera Hrvatske.
Uhodanom tradicijom juče su u crkvi Sv.Vida uz molitvu i zahvalu Bogu na svim plodovima, vjernici obilježili Dane zahvalnosti za plodove zemlje i Dane kruha.
Uz žitarice, voće i povrće, tu su se našli i fini domaći kolači njihovih dragih mještanki koje su uvijek spremne pomoći.
– Hvala svima na divnoj organizaciji i finim kolačićima-poručuju iz crkve.
U organizaciji Kulturno umjetničkog – društva „Katruže“ Ivanovec održana je 16. smotra izvornog pjevanja starih međimurskih pjesama i sakralnih napjeva „Pesmarica naših mamica.”
Ove godine nastupilo je ukupno 16 kud-ova i pojedinaca izvođača iz cijelog Međimurja, uz goste iz Mađarske i Slovenije. Uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture RH, Međimurske županije, Grada Čakovca i VMO Ivanovec te organizaciju Zajednice hrvatskih kulturno umjetničkih udruga Međimurske županije i KUD-a iz Ivanovca, ljepote kulturne baštine svog kraja predstavili su redom Mješovita vokalna skupina KUD-a „Katruže“ Ivanovec, Ženska pjevačka skupina KUD-a Goričan, Mješovita vokalna skupina KUD-a „Mura“ Novakovec, Ženska vokalna skupina KUD-a Podturen, Nadica Patafta i Katarina Sabol, Pjevački zbor Strahoninec, Jelena Bašek, Ženska vokalna skupina „Petribske ružice“ iz Petribe (Mađarska), Pjevački zbor umirovljenika Čakovec, Cecilija Merkač – Hudopisk, Ženska pjevačka skupina Udruge žena Sivica, Ženska vokalna skupina KUU „Društvo žena G. Kraljevec“, KUD Šandorovec – Ivan Mađarić, Mješovita vokalna skupina Zbora matice umirovljenika Međimurske županije – Podružnice Nedelišće, Ženska vokalna skupina KUD-a Žiškovec i Pjevačka skupina Fijolice, Međimurskog kulturno umjetničkog društva Ivan Car iz Ljubljane.
Grad Čakovec već dugi niz godina financijski podupire ovu manifestaciju, ali i mnoštvo programa kako samog KUD-a Katruže, tako i ostalih udruga s područja Ivanovca, pa je smotru svečano otvorila gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini. „Ivanovec je najveće naselje nakon Čakovca u sastavu grada, a posebno se ističe po bogatom javnom životu i njegovanju naše kulture i tradicije. S druge strane međimurska pjesma, jedna je od posebitosti našeg kraja, na koju smo s razlogom ponosi. Ona je svjetska nematerijalna baština, uvrštena na Unescovu listu, no s druge strane ona je dio nas, jer govori o nama, našim usponima i padovima, životnim stremljenjima. Sjeta, ljubav, žudnja česta su tema međimurskih pjesama, a ponajbolje ih interpretiraju upravo oni koji su ih čuli od svojih baka i djedova, koji su živjeli u vremenima kad su se međimurske pjesme pjevale u svim prigodama, od veselih do tužnih. Hvala ivanovečkim Katružama što nam neumorno iz godine u godinu omogućuju ovako lijep povratak u prošlost, ali i što na ovaj način od zaborava čuvaju poznate i manje poznate međimurske napjeve. Uvjerena sam da Pesmaricu nadgleda Stjepan Mesarić, koji nas je nedavno napustio. Mi koji smo ga poznavali zvali smo ga striček Štef, a upravo je on svojim neumornim radom u KUD-u postao sinonim za Pjesmaricu. Hvala ti Štef što si nam u nasljeđe ostavio ovu manifestaciju“, rekla je čakovečka gradonačelnica, otvorila smotru i zahvalila svima koji rade na očuvanju međimurske pjesme koja će u budućnosti biti inspiracija našim nasljednicima.
Prikaz starih običaja u organizaciji i aranžmanu KUD-a Katruže, omogućuje starijima da se zakratko vrate u svoju djetinjstvo i mladost, a mlađima da nauče nešto o našoj prebogatoj folklornoj baštini. A priča o „Pesmarici naših mamica“ krenula je 2005. godine kada je, prema riječima Đure Horvata, glavni motivi bili su ljubav i želja da stare međimurske narodne pjesme zapjevaju osobe treće životne dobi te da pjesme koje oživljavaju prošla vremena okupljaju sve ljubitelje kulturne baštine na smotri ovakvog tipa.
Slavica Petković, predsjednica KUD-a „Katruže“ rekla je da je izuzetno ponosna što su nakon godine stanke ponovo uspjeli okupiti međimurske kud-ove, ali i njihove tradicionalne goste koji su Ivanovčane svojim pjesmama vratili u prošlost. “Ovogodišnja smotra je najbolji pokazatelj da će se ovakvi naši susreti uspješno organizirati i u budućnosti”, zaključila je i pozvala sve prijatelje međimurske kulturne baštine na novo druženje i “Pesmaricu” u 2023. godini.
Na stručnom kolegiju gradonačelnika Grada Mursko Središće održanom 5. rujna 2022. Upravni odjel za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove bio je zadužen napraviti analizu vremena rada javne rasvjete te mogućnost smanjenja i zbog uštede na električnoj energiji.
Grad Mursko Središće zatražio je od Elektre Čakovec promjenu režima paljenja i gašenja polunoćne javne rasvjete na području grada Mursko Središće i to tako da se javna rasvjeta pali u sumrak, a gasi se u 23 sati te se ponovo pali u 04:30 sati i gasi se u svanuće.
Paljenje javne rasvjete u sumrak i njeno gašenje u svanuće regulirano je djelovanjem foto osjetljive sonde priključene u centru upravljanja Čakovec, dok je večernje gašenje i jutarnje paljenje regulirano putem vremenskog releja. Centar grada, Šetnica sv. Barbare i ulica Josipa Broza Tita ostaje na režimu cijelo noćne rasvjete zbog aspekta sigurnosti građana i imovine.
U čakovečkom Centru za kulturu svečano je otvoren 25. susret profesionalnih kazališta za djecu i mlade Hrvatskog centra Assitej, jedna od vodećih kazališnih manifestacija u Hrvatskoj.
Prilika je to u kojoj publika na raspolaganju ima selektirane ponajbolje kazališne i lutkarske predstave za djecu i mlade koje su ove godine nastale u Hrvatskoj.
Djeca dijelila pozornicu s glumcima, susret sa školarcima otvorila čakovečka gradonačelnica
Ove će godine publika ukupno vidjeti 12 predstava kazališta iz cijele zemlje i inozemstva (Njemačka). Predstava koja je otvorila susret bila je „Carevo novo ruho“ Gradskog kazališta mladih Split, dok će čast da zatvori imati čakovečka Kazališna družina „Pinklec“ predstavom „Plavo sunce na žutom nebu“ u petak, 14. listopada. Svečanost otvorenja održana je uz predstavu „I Cyrano i djevojčica“ Riječkog kazališta mladih Kamov i teatra Poco Loco, a u izvedbi su uživali učenici međimurskih osnovnih škola, oduševljeni što su kao i glumci bili dio glavne pozornice CZK-a.
Assitej je otvorila gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini zajedno s djecom i pritom im poželjela produbljivanje njihove ljubavi prema kazalištu.
„Kazalište je prozor u svijet, ali i način na koji se djeca i mladi uče kreativnosti i toleranciji te pripremaju za život. Mi smo grad prijatelj djece, a ova smotra važan je kotačić u cijelom tom mehanizmu koji našoj djeci omoguće sadržaje i aktivnosti zbog kojih će sutra biti uspješni članovi ovog društva.“
Assitej dosad posjetilo više od 100 tisuća djece i mladih, a o nagradi ove godine odlučuje i dječji žiri
Kako je u uvodu naglasio Romano Bogdan, predsjednik Hrvatskog centra Assitej, centar je dio udruga profesionalnih kazališta za djecu i mlade Assitej International, a koje djeluje u 80-ak zemalja cijelog svijeta. „Posebno je važno i indikativno da se nakon Opatije i Zagreba prve tri godine, Assitej već 22. godinu zaredom održava u Čakovcu. Kako je u tom razdoblju više od 100 tisuća djece vidjelo za njih pripremljene predstave, nadam se da ćete i vi uživati te da se vidimo i sljedeće godine. Mi ćemo se potruditi i ove godine biti dobri domaćini, radovati se svakom početku predstave te uživati u kazališnoj umjetnosti koju u naš grad donose naši kazališni prijatelji iz cijele Hrvatske“, dodao je.
U Čakovcu su tako generacije odrasle uz ovaj susret, a u 2022. godini u šest dana donosi 12 predstava uz 35 međunarodnih gostiju u okviru projekta Creative Europe. Prosudbena komisija u sastavu Vanja Jovanović, Anđela Ćurković-Petković i Dina Vukelić, dodijelit će nagrade najuspješnijim predstavama u više kategorija, a ove godine po prvi puta je formiran i dječji žiri u sastavu Naomi, Matija, Lana, Jakov, Elena, Aleksandra i Magdalena koji će također pratiti sve predstave i odlučiti o jednoj od nagrada.
Otvorenju je prisustvovala i ravnateljica Uprave za razvoj kulture i umjetnosti u Ministarstvu kulture i medija RH Nevena Tudor Perković koja je posebno naglasila kako je kazalište iznimno važno mjesto susreta za djecu i mlade.
„Ovdje ćete naći neke situacije i stvari koje nećete vidjeti nigdje drugdje, eventualno pročitati u knjigama ili vidjeti na filmovima, pa se nadam da ćete uživati. Ujedno bi voljela kada bi stručni i dječji žiri slično razmišljali i istu predstavu na kraju ocijenili najboljom“, rekla je.
Spomenimo kako je predstave za smotru selektirala Katarina Kolega, radijska urednica i kazališna kritičarka koja je u najavi Assiteja naglasila kako su najvažnija pitanja na koja se ovakvim manifestacijama traži odgovor – koje su potrebe mladih u kulturi, na koji ih način zainteresirati za kulturne manifestacije i kako privući mlade u kazalište.
„Mnoge predstave na ovogodišnjem festivalu povezuje tema usamljenosti – jedni su usamljeni jer su se doselili u novu sredinu, drugi jer su im se prijatelji odselili, treći su drugačiji od ostalih pa se moraju nositi i s teretom nerazumijevanja, osuđivanja i odbacivanja, a četvrti se teško nose s traumom gubitka. O tome govore autorski tekstovi, ali i klasici u čijim se inscenacijama dodiruju nekadašnja vremena i suvremenost, s time se podjednako bave institucionalna i nezavisna kazališta“, objasnila je.
