Danas, 22. travnja 2026., radionicu „Povijest na tanjuru – okusi dvora Zrinskih“ osim učenika 7. i 8. razreda II. OŠ Čakovec posjetile su i gospođa Iva Novak, ravnateljica Uprave za strateško planiranje i koordinaciju fondova EU-a u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te gospođa Zrinka Ujević, voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, u pratnji župana Međimurske županije, gospodina Matije Posavca. Prezentaciju hrane i pića održali su stručni učitelji Srednje škole Prelog Anica Naranđa i Robert Režek te prof. povijesti Tajana Štefok.
Uvaženi gosti odslušali su zanimljivo predavanje o hrani, kuhinji i običajima blagovanja u vrijeme obitelji Zrinski, nakon čega su uživali u kušanju različitih namaza, hladnih salata te tradicionalnih napitaka poput soka od bazge, jabuke i mente.
Radionice se održavaju od ponedjeljka do petka u sklopu projekta Living Castles 2.0, INTERREG Slovenija-Hrvatska, a okupljaju učenike osnovnih i srednjih škola koji kroz praktičan rad upoznaju gastronomiju dvora Zrinskih, uče o kulturi stola i aktivno sudjeluju u očuvanju kulinarske baštine.
Posjet visokih uzvanica i župana dodatno potvrđuje važnost projekta u očuvanju kulturne baštine i uspješnom korištenju europskih fondova.
U utorak, 14. travnja 2026. godine, u Žalcu (Slovenija) održan je početni („kick-off“) sastanak partnera projekta „ODPORNI“, kojim je službeno započela provedba ovog značajnog prekograničnog projekta usmjerenog na povećanje otpornosti na poplave.
Na sastanku su sudjelovali predstavnici svih osam projektnih partnera iz Hrvatske i Slovenije, među kojima i Međimurska županija. Istaknuta je važnost zajedničkog djelovanja u suočavanju s izazovima klimatskih promjena i sve učestalijih poplava, kao i potreba za jačanjem pripravnosti i otpornosti lokalnih zajednica.
Projekt će se provoditi tijekom 30 mjeseci, a obuhvaća izradu zajedničkog prekograničnog akcijskog plana, razvoj tehničkih rješenja temeljenih na prirodi, nabavu opreme te provedbu edukacija i osposobljavanja. Poseban naglasak stavljen je na unapređenje sustava civilne zaštite i jačanje svijesti stanovništva o samozaštitnom djelovanju u kriznim situacijama.
Na sastanku su definirani ključni koraci provedbe projekta, uključujući aktivnosti upravljanja, komunikacije i izvještavanja, uz naglašenu važnost međusobne suradnje i poštivanja programskih pravila.
Projekt „ODPORNI“ sufinanciran je sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Interreg programa Slovenija – Hrvatska, a predstavlja važan doprinos sigurnosti i otpornosti pograničnog područja.
Svijet viđen kroz objektiv fotoaparata nosi posebnu čaroliju, a polaznici programa obrazovanja snimanje i obrada digitalnih fotografija u POU Čakovec uspjeli su tu čaroliju pretočiti u vrhunska vizualna djela. Pod stručnim vodstvom poznatog fotografa Silvija Benča, polaznici su prošli intenzivan i sveobuhvatan put – od povijesnog razvoja fotografije do najsuvremenijih tehnika digitalne obrade. Kruna njihovog truda je izložba fotografija postavljena na 1. katu Učilišta, koja će za sve posjetitelje biti otvorena do daljnjega.
Od teorije do divljine: Kako nastaje savršena fotografija?
Kako bi došli do stupnja u kojem mogu samostalno odgovoriti na zahtjeve bilo kojeg medijskog projekta, polaznici su morali savladati opsežna teorijska i praktična znanja. Program je obuhvatio detaljno proučavanje vrsta i dijelova digitalnih fotoaparata, razumijevanje rada senzora, kao i optičkih svojstava objektiva. Polaznici su naučili kako gospodariti ekspozicijom, svjetlom te kako primijeniti kompozicijske elemente, planove i kutove snimanja.
No, prava magija nastala je na terenu. Teorijska znanja testirana su u praksi na raznolikim i izazovnim lokacijama. Polaznici su hvatali kadrove u planinskim predjelima, istraživali igru svjetla i vode uz rijeke Muru i Dravu, snimali dinamičnu sportsku fotografiju u punom pokretu te radili na preciznom bilježenju emocija kroz portrete i minijaturnih detalja kroz makro snimanje.
Digitalna magija i visoka medijska pismenost
Suvremena fotografija ne staje onog trenutka kada pritisnemo okidač. Velika pažnja u ovom programu posvećena je pohranjivanju i kompresiji podataka te izradi sigurnosnih kopija. Kroz specijalizirane programe za obradu fotografija, polaznici su svladali napredne alate za selekciju, tonsko ugađanje i retuširanje fotografija, kao i rad sa slojevima i kanalima.
Kroz praktične vježbe naučili su kako izrađivati materijale prema zadanom predlošku, raditi atraktivne fotomontaže te kako kreirati i prezentirati cjeloviti foto esej koji priča priču bez ijedne izgovorene riječi.
Koje su kompetencije polaznici stekli?
Ovaj obrazovni program osmišljen je prema najvišim standardima struke, a polaznici koji su ga završili sada su spremni za tržište rada i samostalan rad na medijskim projektima. Među ključnim kompetencijama koje su usvojili ističu se:
Sudjelovanje u izradi operacijskog plana medijskog proizvoda.
Istraživanje i prilagodba prostornih, svjetlosnih i zvučnih uvjeta na lokacijama snimanja.
Primjena teorijskih i praktičnih znanja u području audiovizualnih i ICT tehnologija.
Planiranje raspoloživosti sklopovske i programske potpore prema specifikacijama projekta.
Samostalno snimanje, sigurna pohrana i obrada fotografija prema zahtjevima naručitelja.
Prilagodba kvalitete i formata fotografije za različite medijske platforme (web, tisak, društvene mreže).
Učilište s ponosom poziva sve ljubitelje vizualne umjetnosti, medijske profesionalce, ali i sve građane da posjete izložbu na 1. katu Učilišta svakim danom od 8 do 18 sati i uvjere se u talent nove generacije fotografa. Radovi nastali pod mentorstvom Silvija Benča najbolji su dokaz kako se uz stručno vodstvo amaterski entuzijazam brzo pretvara u profesionalnu vještinu. Zahvaljujemo Fotoklubu Čakovec i Davoru Žerjavu na ustupljenoj opremi kod provođenja programa, kao i stručnim komentarima na završnoj prezentaciji.
Izložba je postavljena i ostaje otvorena do daljnjega.
Svi zainteresirani mogu se uključiti u sljedeću grupu koja počinje u svibnju, a program je besplatan, odnosno financiran putem vaučera. Prijave i upisi na [email protected].
Matija Kranjec (92) najstariji je živući željezničar iz Kotoribe koji je najljepše godine svog života proveo radeći za Hrvatske željeznice – postaju u Kotoribi, a na svečanoj obljetnici prve željezničke pruge u Kotoribi, koja će se održati 24. travnja 2026. godine na kolodvoru u Kotoribi, imat će čast svečano prerezati vrpcu na otvorenju izložbe „V Kotoribi zug mašina fučnula“.
Matija Kranjec sa Danijelom Sabol, jednom od organizatorica izložbe, i svojim psom Benom
Matija Kranjec, rođen 11. veljače 1934. godine u Svetoj Mariji, koji od mladosti stanuje u Kotoribi, danas slabije čuje i teže hoda, no pamćenje mu je izvrsno, pa nam je kao iz topa rekao:
– Po zanimanju sam željezničar, završio sam Željezničku školu u Varaždinu. Školovao sam se uz rad, nikad nisam gubio vrijeme. Od 1. kolovoza 1958. godine do odlaska u mirovinu, 10. kolovoza 1988. godine, radio sam kao ložač na parnoj lokomotivi te kao asistent (vozač) na dizel lokomotivi. Domicilna stanica mi je prvo bila u Varaždinu, a 1963. godine prebacili su me u Kotoribu.
POSAO ŽELJEZNIČARA DANAS JE „GOSPODĐIJA“ U ODNOSU NA „PRIJE“
Iako posao nije bio lagan, bio je to posao koji je Matija jednostavno volio.
Matija Kranjec
– Posao baš nije bio lijep, no ja sam bio zadovoljan, htio sam raditi u državnoj, stalnoj službi. Raditi kao ložač parne lokomotive je fizički dosta naporan posao, a imam i zdravstvene posljedice, oslabljena pluća i astmu – otkrio je.
S parnjačom je išao, kaže, svugdje gdje je trebalo, do Zagreba, Splita, Zrenjanina, Gračaca, Lendave itd. Kad uspoređuje današnji posao željezničara s onim u njegovo vrijeme, kaže da je danas željezničarima „gospođija“ u odnosu na prije.
– „Dizelku“ možeš samo ostaviti, a parnu lokomotivu je trebalo, nakon radnog vremena još „namiriti“, podmazati, očistiti i sl. Danas vozači idu u hotele i restorane, a ja sam si nosio hranu u torbi, nekad mi se i pokvarila pa sam cijeli dan bio gladan i jeo tek kad samo došao doma. Nekad smo vozili 12 sati, pa 12 sati bili slobodni, no u tih 12 sati slobodnih sam dosta vremena izgubio na prijevoz do doma – opisao je.
Matija Kranjec i Micika
NA ŽELJEZNIČKOM KOLODVORU PRONAŠAO I LJUBAV
Dok je još radio za domicilnu stanicu Varaždin, Matija je jednom prilikom na željezničkom kolodvoru u Kotoribi pronašao i ljubav. Uskoro je počeo zaista lijep život za tad mladog Matiju.
– Svoju danas pokojnu supruguVeroniku (umrla je 1991. godine) upoznao sam na kolodvoru u Kotoribi. Ona je tu radila kao čistačica. Vjenčali smo se 1962. godine i živjeli u Kotoribi. Uživao sam u putovanjima, ali supruga i ja se nažalost nismo puno viđali jer sam dosta putovao – priča Matija i dodaje:
– Mučilo me to putovanje na posao iz Kotoribe do Varaždina. Morao sam biti na kolodvoru u Varaždinu u 5 sati, pa sam išao zadnjim večernjim vlakom za Varaždin dan prije pa smo Veronika i ja razmišljali o preseljenju u Varaždin. Srećom, prebacili su me u Kotoribu te smo nakon toga izgradili kuću u Kotoribi i bilo je puno lakše te sam bio presretan – priča nam Matija.
Za vrijeme velike poplave u Kotoribi putnike su do vlaka vozili čamcem
ZA VRIJEME POPLAVE U KOTORIBI POSTAO MORNAR
Na upit je li ikada doživio da mu se netko bacio pod vlak i što mu je posebno ostalo u sjećanju, Matija kaže:
– Nije, tada nije bilo toliko samoubojstava. Nažalost, sjećam se da je jednom kolegi pod vlak naletio, nesretnim slučajem, jedan bračni par kod Svete Marije i poginuli su.
Prisjetio se kako je za vrijeme velike poplave u Kotoribi 1965. godine, prevozio putnike vlaka od vahte (kućice u kojoj je stanovao sa suprugom tada) do željezničkog kolodvora u Kotoribi – čamcem!.
– Vlak iz Zagreba dalje nije mogao jer je poplava uništila prugu, pa sam s čamcem vozio putnike do kolodvora u Kogtoribi. Sjećam se kako sam po kolosjecima vozio ljude čamcem umjesto s vlakom! – prisjeća se Matija tih uzbudljivih trenutaka.
SIN I UNUCI U DUBAIJU I ZAGREBU
Matija danas ima sina Franju, snahu Natali i dvoje unuka: Filipa i Vinju, a kroz dva tjedna očekuje praunučicu. Obitelj mu uglavnom živi u Dubaiju, Zagrebu i Dubrovniku.
Umirovljeničke dane provodi, kaže, mirno i lijepo – obrađuje vrt, kuha si, hrani kokoši i brine za svoja dva psa, Bena i Miciku. Oni mu, ističe, liječe dušu i bez njih bi bio usamljen.
Matija je od 1962. pa sve do nedavno, sa 92 godine, imao i vozačku dozvolu.
– Sve sam si sam obavljao, a moto u vožnji mi je bio „Polako i sigurno“. No, mislim da danas ne bih prošao liječnički zbog vida – kaže Matija.
DANI U ŽELJEZNICI ZAUVIJEK SU MU U SRCU
Iako je u mirovini (beneficirani radni staž) već gotovo 38 godina, Matija tvrdi da nije i nikad neće zaboraviti na vremena dok je radio za željeznicu.
– To sam zavolio i još mi je u srcu, nekad još sanjam kako vozim lokomotivu… Da sam opet mlad, opet bih to radio! Volio sam taj posao i nije mi bilo teško raditi ga – kaže Matija.
Matija Kranjec kao mladi ložač parne lokomotive
Istaknuo je i kako mu je drago što će prerezati vrpcu na otvorenju izložbe na željezničkom kolodvoru u Kotoribi, uz nadu da će možda vidjeti i nekog od svojeg društva. Na izložbi se nalazi i stara fotografija na kojoj je Matija bio ložač parne lokomotive.
Matiji želimo još puno lijepih godina u zdravlju i sreći!
Javna ustanova za razvoj REDEA s Međimurskom županijom i Europe Direct Čakovec organizirala je danas, 22. travnja, prvu konferenciju Projektovo – de smo? Kaj smo?, sadržaj koji se izvrsno uklopio u program proslave Dana Međimurske županije jer govori o njezinoj projektnoj snazi, efikasnosti i iskustvu u čemu je nacionalni predvodnik.
U svjetlu te činjenice, Međimurska županija je ponovo postala učionica o temama u kojima se ističe kao primjer dobre prakse, ali i vrelo inicijativa koje mogu pridonijeti još višoj razini projektne efikasnosti.
Konferencija je okupila 80-ak sudionika, uglavnom predstavnika javnog i civilnog sektora, koji su razgovarali o budućnosti financiranja iz fondova Europske unije, novim tehnologijama, te ulozi umjetne inteligencije kao alata za pojednostavljenje zahtjevnih priprema i provedbi projekata.
Ravnateljica REDEA-e Sandra Polanec Marinović pozdravila je sudionike te naglasila da je skup posvećen kreativnim i predanim ljudima koji sudjeluju u pripremi i realizaciji projekata: „Ono što javnost vidi u jednom projektu je konačan rezultat, poput kakve nove zgrade, a kako svaki projekt mora služiti ljudima, tako i ljudi stoje iza njega. Projekti nisu samo administracija, već znanje i kreativnost ljudi i njihova ljubav prema kraju u kojem živimo“, rekla je ravnateljica Polanec Marinović.
Župan Matija Posavec otvorio je konferenciju istaknuvši da skup nudi inovativan pristup jer u fokus stavlja ljude koji svih 365 dana u godini rade na dobrobit zajednice: „Prije gotovo 13 godina, kada je Republika Hrvatska postala članica Europske unije, jasno smo odredili da to nije cilj, već sredstvo. Međimurska županija je ranijim osnivanjem razvojnih agencija, prvenstveno REDEA-e, vizionarski ušla u to povijesno razdoblje, te od samog početka koristila svaku šansu da privuče sredstva iz EU fondova, koristeći ih za niz kapitalnih projekata, da bi proračun oslobodila za potpore građanima. Učili smo u hodu, upornim radom i upornim prijavljivanjem projekata i nismo pokleknuli ni pred najvećim izazovom kakav je sufinanciranje velikog broja investicija“, rekao je župan dodavši: „Za efikasnu projektnu aktivnost nije dovoljno otvoriti vrata ministarstva u Zagrebu, već EU fondovi otvaraju perspektive razvoja, dajući pravednu šansu svakome – zato što je ključni kriterij kvalitetan projekt. Koliko je Međimurska županija efikasna, dokazuje više od 60 kapitalnih projekata u ovom trenutku koji se naslanjaju na županijske stručne službe i županijske ustanove. Među njima gradimo ili dograđujemo 17 škola, podižemo 5 sportskih dvorana i još uvijek se nismo zadužili, a interpretacijske centre u Feštetićevu dvorcu u Pribislavcu i Palači međimurske popevke u Donjoj Dubravi, koje dovršavamo, resorna inspekcija Ministarstva predstavlja kao ogledne primjere besprijekorne izvedbe. Taj trud treba osvijestiti i zato je ova konferencija važna“, naglasio je župan Posavec, zahvalivši projektnim stručnjacima na entuzijazmu i predanosti.
Sudionicima se obratila i voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Zrinka Ujević pohvalivši naše rezultate te u kratkom izlaganju pojasnila naglaske novoga višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije nakon 2027. godine. To je budućnost, a Međimurska županija tu budućnost dočekuje pripremljena.
Danas, 22. travnja u Srednjoj školi Prelog policijski službenici Policijske uprave međimurske proveli su aktivnosti u sklopu kampanje „Hrabrost, ponos, čast – Postani policajac/policajka!“ kojom prilikom je stotinjak učenika upoznato s policijskim pozivom i mogućnošću daljnjeg obrazovanja za zanimanje policajac/policajka.
Na nekoliko informativnih punktova policijskim službenicima Policijske postaje Prelog pridružili su se policijski službenici Interventne jedinice policije, kriminalističke policije, Postaje prometne policije Čakovec, policijski preventivci iz Ureda načelnike Policijske uprave međimurske te pravosudni policajci Uprave za zatvorski sustav i probaciju, Kaznionice u Lepoglavi.
Srednjoškolcima su predstavljeni razni rodovi policije uz mogućnost razgledavanja razne opreme i tehničkih sredstava koja policijski službenici koriste u svom svakodnevnom radu.
Ujedno, na informativnim punktovima učenici su mogli saznati sve informacije o policijskom zanimanju te su im pritom podijeljeni raznih edukativno-preventivni materijali. Predstavljeni su im Programi za srednjoškolsko obrazovanje za zanimanje policajac/policajka upisom u treći razred te srednjoškolsko obrazovanje odraslih za zanimanje policajac/policajka. Prilikom predstavljanja spomenutih Programa obrazovanja učenici su mogli saznati uvjete i kriterije koje moraju zadovoljiti te kako se prijaviti na natječaje.
Na nadvožnjaku kod Letine u Čakovcu došlo je do zastoja u prometu, zbog čega se stvaraju kolone vozila. Vozačima se savjetuje dodatan oprez i strpljenje te, ako je moguće, korištenje alternativnih pravaca.
Razlozi zastoja zasad nisu službeno potvrđeni, no preporučuje se povećan oprez pri prolasku tom dionicom.
Grad Čakovec početkom godine proveo je Javni poziv za organizaciju događanja i provedbu programa na području grada u 2026. godini, pri čemu su evaluirani projekti koji svojim sadržajem i aktivnostima obogaćuju javni i društveni život lokalne zajednice.
Četvrti u nizu javnih poziva, za koji su danas, u srijedu, 22. travnja 2026. u čakovečkoj Gradskoj vijećnici potpisani ugovori, odnosi se na manifestacije i programe od posebnog interesa za Grad Čakovec, bilo da se odvijaju na njegovu području ili pridonose njegovoj promociji na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Na natječaj je pristiglo ukupno 25 prijava, od kojih su 24 odabrane za sufinanciranje, što je više nego dvostruko u odnosu na prošlu godinu kada je podržano 10 projekata.
Za ovu je svrhu u gradskom proračunu osigurano 122.100 eura, što također predstavlja značajno povećanje u odnosu na 2025. godinu, kada je za projekte i programe izdvojeno 86.000 eura.
Gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini tom je prigodom istaknula kako očekuje da će građani i ove godine uživati u raznolikim sadržajima,
Dvojica od potpisnika ugovora Mario Dobša iz AK Međimurje Čakovec i Matija Moharić iz Platforme za društveni centar Čakovec zahvalili su na dodijeljenim sredstvima, istaknuvši važnost kontinuirane podrške za realizaciju projekata koji doprinose zajednici.
Grad Čakovec, kako je naglašeno, već godinama njeguje bogat društveni život, koji je rezultat angažmana pojedinaca, udruga, ustanova i poduzeća koji ulažu svoje znanje, vrijeme i resurse u sadržaje koji podižu kvalitetu života svih građana.
Ugovore su danas potpisali predstavnici organizacija i projekata i to: Fest press – 21. dječji međunarodni festival „Mali MEF“ i 24. međimurski festival „Ljubo Kuntarić“ , Udruga 3FF – 3FF festival 2026. (10. obljetnica) , Streljački klub „Mihovil“ – Kup Grada Čakovca , Karate klub „Globus“ – 30. međunarodni karate turnir „Međimurje Open Čakovec 2026.“, Platforma za društveni centarČakovec – Taste Fest 2026. i „Čakovečki menu kulture“ , Classic auto klub Međimurje – Croatia Classic Tourist Trophy Rally 2026. , Atletski klub Međimurje – proljetni i jesenski kros te utrka Grada Čakovca,Gastro Riznica – Festival međimurske kuhinje, Udruga Stripoblačak – 13. međunarodni festival stripa , Centar za kulturu Čakovec – 53. Majski muzički memorijal „Josip Štolcer Slavenski“ i 32. Jazz Fair i ŽRK „Škola rukometa“ – međunarodni turnir „Međimurje Handball Mini Cup 2026.“
Danas je bilo prohladno, ali je čakovečki sajam srijedom bio dobro posjećen. No, cijene su i dalje poprilično paprene.
Jagode su bile po 6 eura kg, vezica mladog luka po 1 euro, a zelena salata 2,5 eura kg. Domaća jaja su prodavana su po 2,5 i 3 eura 10 komada.
Uz to, dobro su se tržile voćne i sadnice vinove loze, ukrasno grmlje, presadnice i lukovice cvijeća, presadnice povrća…
Za 25 kg zobi trebalo je platiti 8 eura, pšenice 9, kukuruza 8 eura šrota 12 eura! Sjemenke suncokreta bile po 1,5 eura po kilogramu.
Evo još nekih cijena. Šampinjoni bijeli i smeđi bili su po 4 eura kilogram. Litra domaćeg crnog ulja od bundevskih koštica prodavana je po 10, ali i po 15 eura. Korijen domaćeg ludbreškoghrena bio je po 7 eura kilogram. Krumpir je nuđen po 0,50 i po 1 euro kg. Kilogram peršina prodavan je od 3 do 6 eura kg, mrkve po 1,5 i 2, dok je batat nuđen po 2 eura kg. Celer je bio po 1 euro komad.
Sve vrste graha, od bijelog tetovca do trešnjevca mogle su se kupiti po 5 eura kg. No, ima jedan štand gdje se cijene graha penju i do 20 eura kilogram! Poriluk je nuđen po 3 i 4 eura kg, kelj po 2 eura i bijelo zelje po 1 euro kg. Cikla je prodavana po 1,5 i 2 eura kg, brokula po 5, a cvjetača po 2 eura kg.
Dimljeni špekbio je po 15 eura kg, sušene kosti 3 eura, slavonske kobasice po 12 i sušeni kare po 15 eura kg. Domaći kuhani sir nuđen je po 8 eura kg, a slaki sir po 5 eura komad. Prosena kaša nuđena je po 4 eura kg, a hajdinska po 5 eura kg.
Domaći češnjak je prodavan po 4 i 6 eura kilogram, a luk po 1 euro kg.
Jabuke su dominirale cijelim sajmom, a cijena im je bila od 0,80 do 1,50 eura po kilogramu. Mandarine i klementine su po 1,5 eura kg, a limun 3 eura kg.
Očišćeni orasi nuđeni su od 10 do 15 eura kilogram, a lješnjaci po 16.
Med od akacije prodavan je po 9, a cvjetni po 6 eura kilogram.
Bilježimo i dobru ponudu žive peradi: kokoši, pilića i patkica, kao i odraslih kunića.
Na prostoru gdje se prodaje rabljena roba i danas je bila velika je potražnja za alatima za proljetnu obradu vrta i okućnica.
Na današnjem sajmu i naš fotoreporter Stjepan Štef Hranilović se nazimio, ali je snimio brojne štandove, posjetitelje i prodavače. Pogledajte u nastavku!
