Načelnik Općine Goričan Emanuel Sinković priredio je prijem za Mihaela Pongraca iz Goričana, svjetskog prvaka u ribolovu te mu čestitao na tako velikom uspjehu!
U organizaciji Svjetske ribolovne federacije za slatkovodni ribolov FIPS i Zajednice športskih ribolovnih udruga Baranje, od 5. do 11. rujna 2022. godine na Staroj Dravi u Bilju, održalo se 68. Svjetsko prvenstvo u ribolovu, disciplina ‘lov ribe udicom na plovak’.
U vrlo jakoj međunarodnoj konkurenciji naš Mihael Pongrac pobjedio je sve profesionalce iz cijelog svijeta i postao prvakom svijeta.
Načelnik Emanuel Sinković uručio je prigodan poklon paket svjetskom prvaku Mihaelu Pongracu te poklon bon trgovine sa ribičkom opremom DB Expert.
-Iznimno sam ponosan na Mihaela, ostvario mu se san, na najljepši mogući način je promovirao sport i Goričan. Svi trebamo biti ponosni na Mihaela i uvijek mi je drago poticati izvrsnost među mladima! Mihael ima punu podršku- izjavio je načelnik Općine Goričan Emanuel Sinković.
U foto- galeriji naše povremene suradnice fotografkinje Katarine Frančić iz Donje Dubrave, donosimo fotografije bivših učenika OŠ Donja Dubrava.
Našli su se oni u gostionici „Mlin”, a koji su osmoškolske klupe napustili prije 5, 10, 15 i 20 godina. Bilo je to u subotu 10.09.2022. kada su se opet na trenutak vratili na staze najranije mladosti.
Članovi SRK-a Klen iz Svete Marije su večeras, 12. rujna 2022. godine, srdačno dočekali svog člana – Mihu – Mihaela Pongraca (28) iz Goričana, koji je jučer, 11. rujna, postao drugi Hrvat u povijesti ribolova koji je postao svjetski prvak na Svjetskom prvenstvu u ribolovu u disciplini „lov ribe udicom na plovak“, koje se od 5. do 11. rujna 2022. godine održalo na Staroj Dravi u Bilju.
U veselom raspoloženju, uz bengalke, glazbu, šampanjac te puno čestitki, zagrljaja i suzica, superuspješan Miha dočekan je na prostoru SRK-a Klen u Svetoj Mariji.
Osim mlađih i starijih članova SRK-a Klen, dočekali su ga i dožupan Međimurske županije Josip Grivec, član Nacionalnog vijeća za sport Mario Vukoja, predsjednik Saveza sportskih ribolovnih društava MŽ Zoran Pfeifer, stručni suradnik za sport MŽ Nenad Ujlaki, načelnica Svete Marije Đurđica Slamek, kao i članovi susjednih ribolovnih društava, simpatizeri i prijatelji, a naravno i Mihaelova djevojka Simona Vlašić iz Male Subotice te njegov otac Stjepan Pongrac, koji mu je i najveća podrška u bavljenju ribolovom.
Mihael s ocem Stjepanom
– Miha je odmalena u ribolovu. Ovo mu je kruna uspjeha. Bio je odličan natjecatelj, jako se trudio i zavrijedio je to! – rekao je dopredsjednik (i bivši dugogodišnji predsjednik) SRK-a Klen Dragutin Peter, ponosan na svog Mihu, koji je i završio školu za ribičkog trenera te je velika potpora mladeži na natjecanjima, a bio je i kapetan mladeži na natjecanju Kupa Hrvatske za kadete i kadetkinje u lovu ribe udicom na plovak, koja se održala od 15. do 17. srpnja 2022. godine u Rokovcima – Andrijaševcima, kada su kadeti SRK-a Klen osvojili uspješno treće mjesto, te dva pojedinačna zlata (Lana Kranjec i Dino Slaviček).
Evo što je o svojem uspjehu rekao sam Miha:
– Dokazao sam da nije najskuplji pribor onaj koji pobjeđuje! Do mene su bili svjetski prvaci i viceprvaci, s priborom koji je bio daleko bolji od mojega, ali moja riba se lovila, srca su se lomila, i dobio sam dvije lijepe kante, jednu moram vratiti, a druga je moja, i medalju! – rekao je Mihael Pongrac.
– Miha odlično radi s djecom, smiren je i lijepo im sve objašnjava – rekao nam je Mario Fundak, tajnik SRK-a Klen iz Svete Marije.
– Međimurski i Hrvatski ribolovni savez i svi ostali smo izuzetno ponosni, a jako smo zahvalni Mihaelovim roditeljima, jer njegova obitelj dala je dvije svjetske medalje. Njegova sestra Paula Pongrac je viceprvak svijeta kod žena. Sjećam se kad sam prvi put vodio Mihu u Nizozemsku kao rezervu, drugi dan je lovio na kanalu i ulovio je 5 malih ribica. Od 2014. do danas on je svjetski prvak! Čestitke i zahvala i roditeljima, i klubu, i ribolovni savezima! Ne znam ni jednu državu svijeta koja je unutar tri godine imala tako mlada dva svjetska prvaka – rekao je Zoran Pfeifer.
Istaknuo je i kako su na tamnom peharu uklesana imena svjetskih pobjednika od 1954. godine, a sad će biti i Mihino ime.
– Dva hrvatska imena na tom peharu su nešto fenomenalno, a isto tako, u Međimurju ima više mladih ribiča nego cijela Hrvatska i ovo je ogroman uspjeh! – dodao je Pfeifer.
Mihi su prigodne poklone uručili dožupan Grivec i načelnica Svete Marije Đurđica Slamek, koja je rekla:
– Čestitam Mihaelu i zaista sam ponosna jer ovo je veliki uspjeh i za Hrvatsku i za Svetu Mariju, male općine koja svim srcem pomaže ribičke klubove. Naravno, bitno je loviti srcem, i imati malo sreće, jer dok nema srca nikakav pribor ne može pomoći!
Party još traje, a Medjimurski.hr također čestita Mihaelu na ovom velikom uspjehu!
15.10.2013., Cakovec - Dvorac Zrinskih i Frankopana u jesenskom ruhu. r"nPhoto: Vjeran Zganec-Rogulja/PIXSELL
Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode predstavlja četrnaesto izdanje glasila Perivoj Zrinski news. Glasilo se objavljuje u digitalnom PDF obliku i besplatno je svim zainteresiranim čitateljima.
Novo izdanje glasila donosi prilog o novom atraktivnom hotelu za kukce postavljenom u Perivoju Zrinski, zatim 47. obljetnici zaštite Perivoja Zrinski te prilog o bioraznolikosti.
Perivoj Zrinski news dio je redovne misije Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode i nije dio bilo kojeg projekta. Uz glavnu urednicu Saru Srša glasilo uređuju Velimir Bašek, Mihaela Mesarić, Zoran Šardi i Monika Cindrić. Dizajner i novinar je Roberta Radović.
Dosadašnja izdanja glasila možete potražiti na poveznici:
O Ivanu Lackoviću Croati – slikaru, crtaču i grafičaru, ispisani su mnogobrojni tekstovi, članci, monografije, knjige… a njegova se djela nalaze u brojnim europskim muzejima, galerijama, nacionalnim bibliotekama, kabinetima grafike.
Rođen je 1.1.1932. u mjestu Batinske, a umire 29. 8. 2004. u Zagrebu; ove godine obilježava se 90. godina njegova rođenja; organizacijom izložbe u Hlebinama u mjesecu lipnju, te Stručnog skupa u Galeriji Ivan Lacković Croata u rodnim mu Batinskama te manje studijske izložbe u Osnovnoj školi u Kalinovcu, a od petka, 9. rujna 2022. godine u Prelogu. Izložba donosi presjek stvaralaštva iz Zbirke naivne umjetnosti Muzeja grada Koprivnice, Muzeja Croata insulanus Grada Preloga te privatnih i obiteljskih kolekcija kroz crteže, slike na staklu, grafike, bibliofilska izdanja u suradnji sa Zbirkom Biškupić, oslikane plakate i vaze.
Ivan Lacković odrastao je u obitelji koja je njegovala likovni izričaj, majka Terezija izrađivala je ukrase od papira; otac Vid crtao je crteže po bilježnicama, a sestrična Lambertina Ivanu iz Zagreba šalje drvene bojice na čemu on zahvaljuje slanjem crteža. Od 1939. do 1943. pohađa osnovnu školu u Kalinovcu, a zatim se zapošljava u šumskom gospodarstvu na poslovima pošumljavanja. Sa ženom Anom Feregom seli u Kloštar Podravski (dobiva sina Ivana i kćer Ivanu); gdje oslikava trijemove i kuće; u to vrijeme primjećuje ga učitelj Dragutin Ančić iz Pitomače koji ga potiče na slikanje motiva podravskog života.
Dragutin Ančić u Pitomači je držao školu nalik onoj u Hlebinama. Najraniji crteži potječu iz 1952. godine, a slike iz 1956. godine. Krajem 1957. dolazi u Zagreb gdje se zapošljava kao poštar; godine 1962. upoznaje Krstu Hegedušića s kojim se povremeno druži u njegovoj slikarskoj Majstorskoj radionici. Iste godine po prvi puta sudjeluje na skupnim izložbama, prvu samostalnu izložbu ostvaruje 1964. u Kabinetu grafike JAZU. Godine 1963. u svom zagrebačkom stanu okuplja naivne umjetnike s kojima formira Društvo naivnih umjetnika Hrvatske; Nedugo za tim prestaje raditi u pošti i ostvaruje se kao profesionalni umjetnik.
Od 1964. godine preuzima atribut Croata. Od 1970-ih godina započinje suradnju sa Zbirkom Biškupić u kojoj ostvaruje niz značajnih bibliofilskih izdanja i grafičkih mapa te knjiga poezije u suradnji s brojnim umjetnicima. Za Prelog je vrlo značajno to što je u Ediciji Biškupić objavljena pjesničko-grafička mapa Teror s pjesmama preloškog književnika Milivoja Slavičeka, s 12 grafičkih listova Ivana Lackovića, 1981. godine.
Batinske, selo u kojem se rodio, bilo mu je »prva i jedina inspiracija«. Vođen ritmom življenja koji prenosi na raznovrsnu podlogu, podravski kraj koji se gotovo stoljećima nije mijenjao, cikličnost prirode i godišnjih običaja, sajmova, procesija, svadbi i sprovoda, upućuje nas na to da je čovjek uvijek vezan uz vrijeme i zemlju. Od 1960-ih u svoj izričaj uvodi mnoštvo alegorija i simbola; a od 80-ih se bavi istraživanjem apstraktnih formi.
Prepoznat je kao jedan od najvećih crtača naivne umjetnosti, a svoje umijeće kasnije uspješno prenosi na predmete svakodnevne uporabe, vaze, šalice, tanjure, poštanske markice, etikete. Tijekom života, a i posthumno, ostvario je iznimno velik broj samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu te je ime hrvatske naivne umjetnosti pronio širom svijeta. U Međimurju je njegova prva izložba ostvarena vrlo rano, već 1969.
U Čakovcu, u Muzeju Međimurja, a u Prelogu je priređeno nekoliko izložbi, ponajprije u Pastoralnom centru bl. Alojzija Stepinca u Prelogu, i to: prilikom blagoslova Pastoralnog centra, 2007. godine, 2012. u istom prostoru otvorena izložba Lacković u knjigama, prilikom osamdesete obljetnice rođenja; te nekoliko skupnih izložbi u Knjižnici i čitaonici Stjepan Mlinarić od 1997. godine.
08.11.2014., Zagreb - Ilustracija na temu obiteljskog nasilja.
Photo: Davor Puklavec/PIXSELL
Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 7. rujna, donijelo rješenje o provođenju istrage protiv državljanina Kosova (1976.) zbog osnovane sumnje da je počinio kaznena djela nasilja u obitelji.
– Postoji osnovana sumnja da je okrivljeni 46-godišnjak od listopada 2021. do rujna 2022. godine, u obiteljskoj kući u jednom mjestu na području Međimurske županije, učestalo grubo vrijeđao i omalovažavao svoju 54-godišnju suprugu, branio joj kontakte i fizički nasrtao na nju, kao i da je 30. kolovoza 2022. ponovio fizičko nasilje pri čemu joj je nanio tešku ozljedu – javlja DORH.
Sutkinja istrage usvojila je prijedlog državnog odvjetnika i odredila istražni zatvor osumnjičenom 46-godišnjaku zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke u postupku i opasnosti od ponavljanja kaznenih djela.
09.06.2022., Zagreb - Ilustracija potrosacka kosarica. Photo: Emica Elvedji/PIXSELL
Energetski deficit s kojim se suočava Europa zbog ovisnosti o ruskom plinu i nafti mogao bi promijeniti prehrambene navike Europljana, piše Jutarnji list.
Već desetljećima navikli smo da u svakom dijelu godine, pa i zimi, na stolovima uživamo u rajčicama, paprikama, krastavcima, zelenoj salati, rikoli, matovilcu, mladom svježem špinatu, mladom luku… Jedan dio tog povrća dolazi iz negrijanih staklenika, ali veliki dio proizvodnje u Europi nije moguć bez dodatnog grijanja prostora za uzgoj.
Uzgoj povrća u grijanim staklenicima pak, zbog ekstremnog rasta troškova energije, postat će neisplativ, što će značajno utjecati na opskrbu europskog tržišta te uzrokovati nestašice i, posljedično, dodatni snažni rast cijena.
Iako grijani staklenici čine samo jedan dio poljoprivrednog outputa i tijekom hladnijih mjeseci kad zbog klime nije moguće isporučivati salate i povrće u količinama koje očekuje tržište, eksperti procjenjuju kako su njihovi volumeni ipak toliki da će nestašice i rast cijena biti i te kako uočljivi u europskim trgovinama. Je li doista moguće da će nas brutalna invazija Putinovog režima na Ukrajinu doista vratiti u doba kad se ne europskim trpezama uglavnom jelo što sezonski dospijeva za berbu?
Policijska uprava međimurska povodom početka nove školske godine, već tradicionalno u sklopu nacionalne kampanje „Poštujte naše znakove“ na Trgu Republike održala je preventivnu akciju „Sigurno u prometu“ na temu sigurnog kretanja prometnicama u svojstvu pješaka i vozača bicikla.
Na vježbalištu sa semaforima, zebrama te prometnim znakovima učenici prvih razreda čakovečkih osnovnih škola mogli su naučiti kako biti siguran sudionik u prometu, a pozdravili su ih župan Međimurske županije Matija Posavec, gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini, predstavnica Auto-kluba Čakovec Darinka Tompoš te djelatnici PU međimurske i Auto-kluba Čakovec.
Akcija „Sigurno u školu s HAK-om“ od 6. do 15. rujna provodi se u svim osnovnim školama Međimurske županije, a Međimurska županija i Savjet za sigurnost prometa na cestama Međimurske županije osigurali su svakom prvašiću reflektirajuće ruksake i sigurnosne oznake.
Nada Kvakan (66) ponosna je vlasnica svakako jednog od najljepših vrtova u Draškovcu. U svom lijepo uređenom dvorištu ima razno prekrasno cvijeće bogate cvatnje i boja, od egzotičnih bugenvilije i plavog jasmina, do limuna, pelaragonija, kaktusa, ukrasne djeteline itd.
Posebno oduševljavaju i borovi koje same šiša u željene oblike, crveni javor i bonsai drvo u kamenjaru. Ima i vrt s cvijećem i povrćem, bujan kao iz neke bajke.
Nada Kvakan
Nedavno je za Rokovo izložila svoju bugenviliju pred crkvom, ljudi su se čudili i pitali je li to pravo ili umjetno cvijeće. Bugenvilije inače rastu više u tropskim krajevima, ali eto i kod žena koje znaju s cvijećem, kao što je Nada.
– Ljubav prema cvijeću usadio mi je bivši župnik Draškovca Matija Vonić, koji je jako volio i uzgajao cvijeće. Imao je 200 bugenvilija, dao mi je pelcere. Zato redovito sređujem cvijeće i na križnom drvu u Draškovcu – rekla nam je Nada, po struci trgovkinja koja je dugo godina radila u Mini marketu u Draškovcu, a sada već 12 godina uživa u svom životu kao umirovljenica, konačno pronašavši više vremena za stvari koje posebno voli.
PUNO BRIGE, ALI NIJE JOJ ŽAO
U mirovini je danas zajedno sa svojim suprugom Vjekoslavom Kvakanom (71), a imaju sina, kći i petero unučadi koji ih redovito posjećuju. Njihovo dvorište krasi i slatki mačić Tinko.
– Nekad nije bilo svega kao sada, djeca su bila mala, ja sam radila… Imala sam puno manje cvijeća. Od odlaska u mirovinu, uz brigu o unucima, sve više sam pronalazila vremena i za cvijeće – priznala je. Jer, kaže, oko cvijeća i vrta je dosta brige, treba obrezivati suhe cvjetove, određeno cvijeće zimi premještati u kuću, zalijevati ga – ljeti svaki dan, pri čemu bugenviliju, ljepoticu ružičastih cvjetova – i po nekoliko puta dnevno za vrijeme vrućina. No, ističe – nije joj žao!
GNOJIVO ZA BUJNOST
Zamolili smo je da nam otkrije i tajnu tako lijepog cvijeća. Rekla je da se to podrazumijeva, no mi smo ipak zabilježili:
– Tajna je u konjskom gnojivu u granulama i kristalonu (univerzalno gnojivo za cvijeće i povrće). Znam ostaviti i kore od banane kroz dan u vodi za zalijevanje cvijeća.
CVIJEĆE VOLI GLAZBU I RAZGOVOR
Pitali smo je i je li istina da cvijeću treba pričati, da ono osjeća. Složila se i istaknula da je komunikacija s cvijećem vrlo važna.
– Muž me pita zašto radio u kući toliko svira. To ja ostavim radio svojim orhidejama da im svira cijeli dan, a također im i pričam. I župnik Vonić mi je rekao da cvijeće voli glazbu i razgovor, onda osjeća da nije samo. Kad zalijevam cvijeće, govorim mu i bolje raste. Cvijeće voli glazbu i razgovor – kaže Nada.
‘SVAKE GODINE SI KAŽEM: BUDEM MANJE, ALI…’
Napokon, Nada priznaje da je ljubav prema cvijeću svojevrsna ovisnost:
– Svake godine si velim: budem manje cvijeća iduće godine, no onda ga nabavim još i više. Prijateljica mi donese nešto, nešto nabavim sama i tako to ide… Posjećujem i sajmove cvijeća u Sloveniji, Italiji, Zagrebu i, naravno, Prelogu. Volim gledati cvijeće, donositi doma nove stvari sa sajma… jednostavno, volim cvijeće!
Uz molitvu i prigodan program, kod kapelice sv. Huberta u Otoku kraj Preloga, u nedjelju 11. rujna, obilježena je godišnjica jedne od najvećih europskih tragedija na rijekama. U nedjelju 13. rujna 1953. godine, na Dravi kod Preloga, dogodila se nezapamćena nesreća.
Stradalo je četrnaestero ljudi, utopivši se u rijeci Dravi prilikom havarije njihova čamca. Život su izgubili Ivan Božek (ratar, rođen 1929. godine), Štefanija Božek (domaćica, rođena 1924. godine), Magdalena Kramar (domaćica, rođena 1894. godine), Mijo Lukačić (ratar, rođen 1889. godine), Andrija Malek (ratar, rođen 1912. godine), Ana Mikec (rođena 1938. godine), Antun Možek (ratar, rođen 1908. godine), Ivan Novak (ratar, rođen 1886. godine), Stjepan Novak (ratar, rođen 1900. godine), Margareta Pavčec (domaćica, rođena 1900. godine), Ivan Sinković (ratar, rođen 1938. godine), Stjepan Šestan (ratar, rođen 1921. godine), Ivan Zvornik (učenik, rođen 1936. godine) i Đuro Zvornik (zidar, rođen 1907. godine).
Prosječna dob utopljenika bila je 36 godina. Krenuli su preko rijeke rezati šibu potrebnu za vezanje kukurozovine. Teško obučeni i s alatom u rukama nisu imali šanse protiv virova u rijeci. Rijeka Drava tada je postala grobnicom za četrnaestero ljudi, od kojih tijela dvojice nikada nisu pronađena. Vijest o katastrofalnoj nesreći munjevito se proširila Prelogom i Međimurjem i dugo ostala u pamćenju stanovnika Preloga.
Svečano euharistijsko slavlje predvodio je varaždinski biskup, monsinjor Bože Radoš, uz domaće svećenike, župnika Župe sv. Jakoba Prelog Antuna Hoblaja te župnog vikara Dominika Cestara. Nakon mise, svi su se okupljeni u procesiji uputili od kapelice do spomen-obilježja nazvanog ‘Tragedija na Dravi’ te do korita rijeke Drave, gdje je uz pjesmu i molitvu položeno cvijeće i svijeće u vodu rijeke Drave.
U obilježavanju su sudjelovali članovi Nautičkog kluba Labud, Zrinske garde Čakovec, Puhačkog orkestra Grada Preloga, Mješovitog pjevačkog zbora Župe Svetog Jakoba ap. st. iz Preloga, Vokalno instrumentalnog sastava Agnus, zatim članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva Prelog, Lovačkog društva Prepelica te Sportsko ribolovnog društva Glavatica.
Uz brojne vjernike, misnom slavlju i prigodnom programu, nazočili su i saborski zastupnik i gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek, predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina te predsjednik Gradskog vijeća Grada Preloga Đuro Ujlaki.
