U okviru njezina 1. festivala knjige, u prostorima Matice hrvatske 16. je rujna održano predstavljanje knjige Pušlek međimurskih popijevki, objavljene 2021. godine u nakladi Matičina čakovečkog ogranka. Na Glavnoj skupštini Matice hrvatske 2021. za ovo je izdanje Ogranku dodijeljeno najveće priznanje – Zlatna povelja.
Međimursku je popijevku najviše sačuvala i afirmirala Smotra međimurskih popijevki u Nedelišću na čijoj je pozornici otpjevano više od dvije tisuće pjesama. Prva je smotra održana 1971. godine, stoga je pola stoljeća Smotre bio je glavni povod objavljivanju ove knjige – antologije pedeset najljepših pjesama.
Uz tekstovne i notne zapise u knjizi se nalaze i prijevodi na engleski jezik – i pjesama i njihovih kratkih analiza, a antologiji je priložen i nosač zvuka s audiozapisima.
Predstavljanju su nazočili predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran i glavni tajnik Marijo Dominiković. O knjizi je govorio njezin priređivač prof. emer. Stjepan Hranjec, a događanje su autentičnom izvedbom popijevki uveličali Ana i Ivan Lisjak i Marija Volavšek.
Na jučerašnjoj svečanoj sjednici Općinskog vijeća Općine Kotoriba dodijeljena su javna priznanja.
Medalju Općine i javno priznanje za dugogodišnji rad u Podružnici umirovljenika Kotoriba i sportsko zalaganje dobila je članica Podružnice Đurđica Vidović.
Čestitke su joj pohrlili pružiti njezini kolege i prijatelji. Odmah po primitku vijesti, među prvim čestitarima su bili članovi Podružnice umirovljenika iz Domašinca.
– Javili nam se dečki s terena. Ovako to izgleda na postavljanju brana za obranu od poplave u okolici Karlovca – rekao nam je Mario Medved, predsjednik VZ Međimurske županije, pokazao nam je nekoliko fotografija na kojima se vidi s kakvim se nedaćama bore vatrogasci.
Sve je počelo jučer nakon što je poplavljeno nekoliko kuća u Gorskom kotaru, vodeni val Kupe krenuo je prema Karlovca kamo su noćas krenuli i međimurski vatrogasci jer vodostaj Kupe u roku od 6 sati porastao je čak četiri metra. Počele su prijetiti i podzemne vode…
Svečano i dostojanstveno, danas je obilježena 31. obljetnica oslobođenja Međimurja 1991. i Dan Međimurskih branitelja. U spomen na 17. rujna 1991. godine, kada je Međimurje bio prvi kraj u Hrvatskoj koji je oslobođen, a vojarna u Čakovcu bila je prva vojarna koja je u potpunosti oslobođena. Skupština Međimurske županije proglasila je ovaj važan dan međimurske povijesti spomendanom.
Obilježavanje je započelo polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod Spomenika poginulim i nestalim braniteljima iz Domovinskog rata u Perivoju Zrinskih u Čakovcu, a nastavljeno je svečanom akademijom u Centru za kulturu Čakovec kojoj su, uz međimurske branitelje i pripadnike braniteljskih udruga, nazočili izaslanik predsjednika Republike Hrvatske, načelnik stožera zamjenik zapovjednika Hrvatske kopnene vojske general bojnik Tihomir Kundid, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Ljubomir Kolarek, izaslanik predsjednika Vlade RH Dražen Srpak, izaslanik ministra hrvatskih branitelja general Darko Rukavina, izaslanik ministra obrane Vlado Hranjec, župan Međimurske županije Matija Posavec sa zamjenikom Josipom Grivcem, predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina sa zamjenicima Ivicom Baksa i Mariom Medvedom, gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini, saborske zastupnice Andreja Marić i Boška Ban Vlahek, predstavnici Policijske uprave Međimurske s načelnikom Ivanom Sokačem, predstavnici Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH – Podružnice Međimurske županije na čelu sa Stjepanom Horvatom, članovi Kriznog štaba Općine Čakovec na čelu s predsjednikom Antonom Jurincem, zapovjednici postrojbi koje su sudjelovale u oslobođenju Međimurja, ratni zapovjednici Međimurskih postrojbi Hrvatske vojske, obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, predstavnici institucija i političkih stranaka, a molitvu za poginule i nestale branitelje uputio je gvardijan Župe sv. Nikole biskupa fra Josip Grubišić.
Središnji događaj obilježavanja bila je svečana akademija u Centru za kulturu Čakovec. Predsjednik tadašnjeg Kriznog štaba Općine Čakovec Anton Jurinec prisjetio se razdoblja neposredno pred samo oslobađanje vojarne u Čakovcu te detaljno opisao kako je tekla velika borba međimurskih branitelja koji su oružjem prvi u Hrvatskoj preuzeli jedan vojni objekt.
„Prošlo je 31 godina kada smo preuzeli odgovornost za stvaranje Hrvatske države i uspješno realizirali zadaće koje su nam bile zadane. Tog 17. rujna 1991. godine, zavladali smo našim objektima te je to bila velika i uspješna pobjeda ne samo za Međimurje već i za Hrvatsku.Hrvatska se počela oslobađati sa sjevera, upravo iz Međimurja. Mi smo postali prvi oslobođeni teritorij u Hrvatskoj koji smo sami oslobodili, bez ičije pomoći.“, rekao je Stjepan Horvat, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH – Podružnice Međimurske županije.
Na važnu ulogu Međimuraca u Domovinskom ratu u svojim su se govorima osvrnuli izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Ljubomir Kolarek, izaslanik predsjednika Vlade RH Dražen Srpak kao izaslanik predsjednika Republike Hrvatske, načelnik stožera zamjenik zapovjednika Hrvatske kopnene vojske general bojnik Tihomir Kundid.
„Obilježavanjem ovakvih obljetnica čuvamo sjećanja na Domovinski rat, ali prije svega čuvamo sjećanja na sve one koji su dali svoje živote za mir i slobodu hrvatskog narod.“, rekao je Kundid te istaknuo kako trebamo promicati vrijednosti Domovinskog rata, jer je on ishodište naše državnosti. „Međimurski branitelji dali su neizmjeran doprinos u stvaranju Hrvatske države kao pripadnici različitih postrojbi Hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova, i trebaju biti ponosni na sebe. Danas smo položili vijence i poklonili se ispred spomenika koji simbolizira žrtvu i stradanje, ali istovremeno simbolizira veličanstvenu pobjedu u Domovinskom ratu.“ zaključio je.
U raznim postrojbama Hrvatske vojske i Zbora narodne garde tijekom Domovinskog rata sudjelovalo je preko 7 700 Međimuraca, od čega 5 892 u međimurskim postrojbama, a kroz vukovarsko ratište prošlo je oko 200 međimurskih policajaca, od kojih su 24 završila u srpskim logorima.
Gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini istaknula je kako su mnoge generacije željele slobodnu Hrvatsku državu, a upravo su branitelji to omogućili.
„Vaša odlučnost i spremnost te 1991. godine bit će upisana zlatnim slovima za sva vremena. Više od 8 000 Međimuraca dalo je svoj doprinos u Domovinskom ratu, a njih 78 nikad nije skinulo uniformu.“
„17. rujna 1991. godine bio je jedan od najsvjetlijih trenutaka ne samo međimurske već i hrvatske povijesti. Oslobađanje vojarne u Čakovcu prethodilo je oslobađanje karaule u Donjoj Dubravi i Kotoribi, a kasnije i Goričanu. Vremena nisu bila laka, ali vaša odlučnost, motiviranost, hrabrost i želja da zaštitite svoje domove, obitelji, svoj zavičaj bila je jača od bilo kojeg agresora i vrijedna je svakog divljenja. Hvala Vam na tome.“ kazao je župan Međimurske županije Matija Posavec, dodavši kako je povijest često puta sačuvana u mjeri u kojoj se vlastiti pojedinac brine o njoj.
„Ovaj dan je trenutak sjećanja, trenutak ponosa i trenutak kada se, s vjerom u vlastite snage i vlastite sposobnosti, sjećamo 17. rujna 1991.godine kada je na najjasniji i najkonkretniji način istaknut doprinos Međimuraca i Međimurja u oslobođenju Hrvatske. Tadašnja Općina Čakovec, odnosno Međimurje, prvi je u cijelosti oslobođeni kraj u Hrvatskoj. I nemojmo to nikada zaboraviti. Želim da danas na ovaj dan čestitate sebi što ste od ranih devedesetih pa narednih tridesetak godina prolazili kroz svakodnevnicu, živjeli u svijetu punom nesavršenosti, strahova, sumnji, nesigurnosti, međutim i dalje ste vjerovali u dobro, dizali se nakon padova, krčili put i onda kada ga nije bilo.“
Svečanost su prigodnim pjesmama upotpunile članice Ženskog vokalnog sastava Pučpuljike, a nakon akademije program je nastavljen druženjem branitelja. U 18:30 sati u Crkvi sv. Nikole biskupa u Čakovcu održat će se sveta misa za sve poginule i nestale branitelje u Domovinskom ratu.
Hrana i oprema za kuću u mjesec dana poskupjele su 1,7 posto, dok su na trećem mjestu restorani i hoteli s poskupljenjima od jedan posto, piše N1.
Godišnja stopa inflacije tako se i u drugom ljetnom mjesecu zadržala na visokoj dvoznamenkastoj brojci od 12,3 posto, no rast cijena na mjesečnom razini ipak je usporio na ‘samo’ 0,1 posto.
U kolovozu su zabilježena i prva jača pojeftinjenja u dvije skupine, i to u troškovima prijevoza koji su pojeftinili oko 4 posto zbog sniženih cijena goriva te odjeće i obuće koja je pojeftinila 3 posto pa je ukupni rezultat na mjesečnoj razini donio plus od 0,1 posto.
Dobra je vijest da se intenzitet kojim inflacija hara Hrvatskom smanjuje četvrti mjesec zaredom. Kumulativno, u prvih osam mjeseci ove godine indeks potrošačkih cijena viši je 9,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Gleda li se Europska unija, najveći ljetni cjenovni udar dogodio se u Mađarskoj, gdje je godišnja stopa inflacije gotovo 19 posto.
U četvrtak 15. rujna 2022. godine vlasnicima ruralne kućeLina, Zvonku i Biserki Lajtman uručen je ekocertifikat Ecolabel. Događaju je prisustvovala državna tajnica u Ministarstvu turizma i sporta Sandra Herman, župan Međimurske županije Matija Posavec te brojni drugi uzvanici.
Bila je to prilika da upravo taj dan bude i službeni dan otvaranja natječaja za dodjelu bespovratnih potpora temeljem Programa “Bespovratne potpore u turizmu Međimurske županije za 2022. godinu“ koji će trajati do 10. listopada 2022. godine. Ruralna kuća za odmor Lina služi kao primjer dobre prakse, a vlasnici su i sami bili korisnici potpora Međimurske županije u turizmu.
Službeno otvaranje natječaja objavio je pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam Darko Radanović.
– Mogu se samo pridružiti čestitkama obitelji Lajtman čiji je certifikat dokaz kvalitete i izvrsnosti. Iskoristili ste naše potpore što nam je izuzetno drago, a to je i cilj našeg Programa „Bespovratne potpore u turizmu Međimurske županije“ kako bismo podigli kvalitetu naše turističke ponude s novim, zelenim i inovativnim sadržajima. Kao što znate, s ovim smo projektom krenuli još 2011. godine i do sada samo podijelili gotovo tri milijuna kuna za ukupno oko 135 projekata u našoj županiji. Iz godine u godinu bilježimo sve više pristiglih prijava, a tim i svjedočimo porastu turističkih sadržaja u našoj županiji. Cilj je programa razvoj turizma utemeljenog na održivom razvoju, proširenje postojeće turističke ponude i stvaranje, ali i iskorištavanje postojećih turističkih potencijala. Novost je ove godine da se mogu javiti samo registrirani turistički subjektu. Međimurska županija za potpore u turizmu ove je godine osigurala 400 000 kuna, rekao je D. Radanović.
Na stranicama županije stoji da korisnici bespovratnih potpora po ovom Programu mogu biti:
– obiteljska poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava – fizičke osobe (građani) koji su registrirani za pružanje usluga smještaja i ugostiteljskih usluga u domaćinstvu – obrti, trgovačka društva i drugi subjekti registrirani za turističku i ugostiteljsku djelatnost. – prijavitelji mogu biti i oni subjekti koji su ranijih godina već bili korisnici programa bespovratnih potpora u turizmu Međimurske županije.
Odabir projekata za dodjelu bespovratnih potpora obavljati će se prema slijedećim kriterijima:
– jasno definiran sadržaj projekta – originalnost i kvaliteta projekta (0-50 bodova) – doprinos razvoju turističke ponude destinacije (0-30 bodova) – procjena pozitivnih učinaka u razmjerno kratkom vremenskom roku – dovršenost projekta (0-30 bodova) – odnos tražene potpore i vlastitih ulaganja (0-30 bodova) – doprinos održivosti u skladu sa zelenom i digitalnom tranzicijom turističkih proizvoda (0-10 bodova) – novo zapošljavanje (0-10 bodova)
Zahtjevi se dostavljaju osobno u pisarnici Međimurske županije ili putem pošte najkasnije do 10. listopada 2022. godine, a potrebna dokumentacija za prijavu natječaja dostupna je na linku.
Dana 14. rujna 2022. godine u 18:00 sati u Domu kulture „Dr. Vinko Žganec“ održana je svečana sjednica. Sjednici su prisustvovali brojni uzvanici. Bili su tu izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i dosadašnji saborski zastupnik Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Grada Murskog Središća Dražen Srpak, župan Međimurske županije Matija Posavec, predsjednik Županijske skupštine Dragutin Glavina i predsjednik Gradskog vijeća Grada Čakovca Josip Varga.
Bio je to zaista važan dan za općinu Vratišinec tijekom koje je međimurski župan Matija Posavec načelniku Mihaelu Grbavcu uručio ugovore vrijedne 145 000 kuna. Županija je tako u svom proračunu osigurala sredstva za sanaciju Društvenog doma u Gornjem Kraljevcu te obnovu spomenika dr. Vinka Žganca na groblju u Vratišincu. Time je Županija još jednom pokazala potporu koja je Vratišincu i više nego potrebna.
Ipak, najsvečaniji dio svečanosti bila je podjela priznanja zaslužnima mještanima i skupinama.
Plaketu Općine dobio je:
– NK „Napredak“ koji ove godine obilježava 50 godina rada i postojanja.
Pečat Općine dobile su:
– Julijana Kočila za dugogodišnje vođenje Ženske vokalne skupine KUU „Društvo žena Gornji Kraljevec – posthumno Anica Sabolčec za dugogodišnji rad u Mješovitom pjevačkom zboru dr. Vinko Žganec.
Pohvalnice Općine dobili su:
– Mješoviti pjevački zbor dr. Vinko Žganec Vratišinec – Udruga mladih Vratišinec – članovi Udruge umirovljenika podružnice Vratišinec Ignac Mađarić i Blanka Jalšovec – član Mješovitog pjevačkog zbora dr. Vinko Žganec Slamek Ivan.
Svečanost su pjesmom i recitacijom upotpunili Mješoviti pjevački zbor „Dr. Vinko Žganec“ Vratišinec, KUU „Društvo žena“ Gornji Kraljevec te Marija Paula Radiković učenica 8. razreda.
10.02.2015., Lepoglava - Kaznionica u Lepoglavi je ustrojbena jedinica Uprave za zatvorski sustav Ministarstva pravosudja, koja obavlja poslove od opceg interesa za Republiku Hrvatsku, cija nadleznost je utvrdjena Zakonom o izvrsavanju kazne zatvora. rPhoto: Marko Jurinec/PIXSELL
Nakon nedavna dva slučaja brutalnog nasilja nad ženama u Gospiću i Novskoj, Ministarstvo pravosuđa priprema radikalan zaokret u sankcioniranju obiteljskog nasilja, piše Jutarnji list.
Neovisno o tome kakvi su stavovi, razmišljanja i procjene tužitelja ili sudaca koji odlučuju o pritvoru, u svakoj situaciji koja upućuje na opasnost od ponavljanja djela nasilnika će morati poslati iza rešetaka.
Mjera opreza poput one zabrane prilaska, koja je bila izrečena i nasilniku u Gospiću i onom u Novskoj, a koja se izriče kao zamjena za istražni zatvor, više se ne bi mogla izreći u slučajevima nasilničkog kaznenog djela, kada je osnova za izricanje opasnost od ponavljanja kaznenog djela.
– Ako postoji opasnost da će nasilnik ponoviti kazneno djelo, onda on predstavlja opasnost za žrtvu, ali i za društvo, stoga ne bi trebao biti na slobodi – kažu u Ministarstvu pravosuđa, koje osniva radnu skupinu za izmjene Zakona o kaznenom postupku, Kaznenog zakona, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Zakona o sudovima i Sudskog registra te Sudskog poslovnika. Izmjene će biti gotove do kraja godine i uputiti se u savjetovanje sa zainteresiranom javnošću.
