Renata Marđetko (ud. Bermanec) rođena je u Kotoribi prije 44 godine. Kad su joj bile tri godine, njezina je majka oboljela od raka dojke. Nakon operacije je prizdravila, no nakon nekoliko godina bolest je zahvatila i drugu dojku. Renata je kao malo dijete intenzivno proživljavala bolest i mukotrpno liječenje svoje majke. Već je tada u sebi prepoznala poziv da postane medicinski radnik i pomaže teškim bolesnicima.

I tako je i bilo. Upisala je Medicinsku školu u Varaždinu. Nakon školovanja u Varaždinu otišla je na doškolovanje u Veliku Britaniju. Tamo je s velikom ljubavlju radila kao dadilja za hendikepiranu djecu. Ondje je postala članica volonterskoga tima za palijativnu skrb, a potom u Londonu upisala studij palijativne skrbi.

Cijelo vrijeme boravka u Engleskoj redovito je volontirala i obrazovala se u tamošnjim hospicijima te radila, kao što smo spomenuli, kao dadilja za hendikepiranu djecu. Radila je i u Kalkuti, u Indiji, u Kući umirućih, sa sestrama Majke Terezije. Pri povratku 2010. godine u RH  ostvarila je svoju želju da u Hrvatsku presadi izvornu englesku ideju o palijativnoj skrbi.

Tada je u Kotoribi osnovala udrugu „Pomoć neizlječivima“. Renatin je cilj bio da svaka ulica u gradu i svako selo imaju po jednog osposobljenog volontera koji će moći kompetentno ući u obitelj teškoga bolesnika i pomoći njemu i njegovoj obitelji u teškoj bolesti.

Renata Marđetko iz Kotoribe, predsjednica i osnivačica udruge “Pomoć neizlječivima”, dobitnica je glede svoga rada, ne samo u Međimurju, mnogih nagrada od strane onih koji taj rad prepoznaju i odgovarajuće ga vrednuju pa je između inog proglašena hrvatskom dobrotvorkom godine od strane  Zaklada “Zamah”.

Nagrada je pokrenuta kako bi naglasila važnost ženskog doprinosa u filantropiji i potaknula jačanje solidarnosti prema pojedincima i svim ranjivim skupinama u društvu. Osobito je želja Zaklade potaknuti na razmišljanje o osobama koje svojim dobrim djelima omogućuju pozitivne promjene u društvu i nesebično pridonose općem dobru.

Dobrotvorki godine – Hrvatici s londonskom adresom, koja u Velikoj Britaniji i u Hrvatskoj nastoji poboljšati palijativnu skrb – nagrada je dodijeljena na svečanosti  u dvorani multimedijalnog centra Muzeja Mimara u Zagrebu. Budući da je Renata tih dana bila u Londonu, gdje je upravo primila sveučilišni naslov kao prva Hrvatica – magistra palijativne skrbi, u njezino je ime nagradu primila dr. Verica Jačmenica-Jazbec, dopredsjednica udruge “Pomoć neizlječivima”, koja je tada rekla:

– Bio je to lijepi dan za Međimurje, te veliko priznanje ideji palijative u Hrvatskoj. Bili su to sati ponosa i vrijeme kada se raspline sve ono što je u palijativi teško. Bilo je lijepo i časno na proglašenju biti član udruge “Pomoć neizlječivima”. Pokazalo se da velike i vrijedne ideje mogu niknuti i u malim sredinama, rekla je dr. Jačmenica-Jazbec nakon svečanosti dodjele nagrade. Bilo je to 2011. godine.

I danas je magistrica Renata na čelu udruge koju je inicirala, neumorna je u animaciji volontera. Radi u čakovečkom Domu zdravlja kao koordinatorica, magistrica palijativne skrbi jedina RH.

Što joj poželjeti uz današnji dan? Prije svega zdravlje pa dobro njezinoj obitelji jer su to glavni preduvjeti koji će je i dalje održati postojanom.

Sretno ti Renata, sretno ti i u ime portala Medjimurski.hr.!

Hvala ti za sav dosadašnji trud i rad u službi neizlječivih, umirućih!

U godinu dana cijene hrane u Hrvatskoj skočile su 20 posto, dva puta više od prosječnog povećanja cijena prehrambenih namirnica u EU, a kruh je poskupio čak 31 posto, pokazuju podaci Eurostata, piše Večernji list, a prenosi N1.

Hrvatska se prema rastu potrošačkih cijena kruha našla među prvih pet država članica s najvećim poskupljenjem. Prva je Mađarska, u kojoj je kruh u godinu dana poskupio 65 posto, a slijede Litva, Estonija, Slovačka i Hrvatska s poskupljenjem od 31 do 33 posto!

Različite su veličine i vrste kruha u ponudi, no rijetkima je cijena deset kuna i manje, a najčešće se štruca kruha prodaje po 13 do 15 kuna.

Kruh se, inače, nije našao među devet prehrambenih artikala kojima je Vlada vratila cijene za trećinu i zamrznula ih, ali jest, primjerice, brašno.

Moguće je da u Vladi nisu htjeli riskirati s mogućom nestašicom kruha, kao što se dogodilo s umjetno proizvedenom nestašicom šećera, te se u Vladi nadaju da će na cijene kruha utjecati pojeftinjenjem brašna.

A Hrvatska, zapravo, ne ovisi o tome što se događa na globalnom tržištu žitarica jer ih proizvodi dovoljno za vlastite potrebe. Pšenice ima i za izvoz pa se poskupljenje uglavnom veže uz skuplje energente, struju i plin koji se koriste za krušne peći, skuplja gnojiva i slično.

Dobiju li pekarnice povlaštene cijene struje i plina, vjerojatno će imati prostora i za smanjenje cijena kruha i peciva, no iz iskustva znamo da su cijene uvijek lakše išle prema gore, dok su pojeftinjenja uglavnom bila strogo kontrolirana.

Sada u pekarnicama jedna kiflica dođe koliko je donedavno bila štruca kruha. Prema anketi o potrošnji kućanstava iz 2019. godine, kod nas svaki član kućanstva u prosjeku pojede 45 kilograma kruha i peciva godišnje, no isto tako potroši se i 15 kilograma brašna po osobi, sedam kilograma tjestenine, jedan kilogram pahuljica te po dva kilograma ostalih proizvoda od žitarica, piše Večernji list, a prenosi N1.

Tvrtka Nika konstrukcije svojega zaposlenika Marijana Ljubića za 60. rođendan darovala je automobilom. Također, u tvrtki je već velikih 35 godina.

“Gospodin Marijan Ljubić naš je vjerni zaposlenik od prvog dana – što znači da je s nama već 35 godina! Česte promjene radne okoline danas su svakodnevica i samim time ovolike godine vjernosti prava su rijetkost. Kad se takav jubilej poklopi s proslavom šezdesetog rođendana, nema boljeg nego zahvalnost izraziti prigodnim poklonom”, stoji u objavi na Facebooku tvrtke.

U sklopu Roadpolovog projekta “Raodpol Safety Days” (“Dana sigurnosti u prometu”), a povodom “Dana bez poginulih u prometu” u srijedu 21. rujna 2022. godine policijski službenici Policijske uprave međimurske i susjedne Policijske uprave varaždinske provest će se pojačane preventivno-represivne aktivnosti pod geslom “Stay alive and save lives” – “Ostani živ i spasi živote drugih”.

Glavni cilj ove akcije je da se tijekom provođenja aktivnosti, odnosno tijekom srijede, 21. rujna ne dogode prometne nesreće sa smrtnom posljedicom.

Povodom provođenja najavljenih aktivnosti Policijska uprava međimurska u suradnji s Gradom Čakovcem, kao partnerom u projektu “Ne želim biti žrtva u prometu“, izradila je privjesak s antistres lopticom.

Tijekom provođenja policijskih aktivnosti dijelit će se antistres loptice svim kontroliranim sudionicima u cestovnom prometu.