Home Blog Page 2681

Mališani iz Dječjeg vrtića ‘Cvrčak’ posjetili ordinaciju dentalne medicine dr. Gorana Mesarića

0

Djeca iz skupine “Prstići”, DV Cvrčak s odgojiteljicama Gordanom i Melanijom posjetili su ordinaciju dentalne medicine dr. Gorana Mesarića, dragog roditelja djeteta iz spomenute skupine.

Cilj posjete bio je upoznavanje djece s važnošću održavanja oralne higijene te pravilne prehrane o očuvanju zdravlja zubiju, a isto tako i što više umanjiti strah kod djece od posjete stomatologu kao i poticati pozitivne stavove vezane uz isto.

Kroz priču o Gricu i Grecu djeca su stjecala iskustvo o uzročno-posljedičnim odnosima ( što će se dogoditi ako ne peremo redovito zube ili ako jedemo puno hrane koja je neprijatelj zdravlja zubiju

„Striček“ zubar je upoznao je djecu sa svojim medicinskim priborom, “čarobnom” stolicom i naveo važnosti posjete djece stomatologu, a u to sve se uključila i njegova medicinska sestra Ljiljana. Djeca su iznosila vlastita iskustva, mišljenja, stavove i proživljene doživljaje kod stomatologa kojeg polaze s roditeljima.

Što nakon ovog posjeta?

“Prstići”su bogatiji za još jedno iskustvo i puno novih spoznaja te četkice i paste koje su dobili na poklon.

U čak 14 međimurskih osnovnih škola nitko nije ponavljao razred, pogledajte kojih

0

U prošloj nastavnoj 2021./2022. godini međimurske osnovne škole polazilo je 9.388 učenika od čega samo njih 155 NIJE završilo razred, odnosno sada ga ponavljaju. To je oko 1,6 posto od ukupnog broja, što Međimursku županiju svrstava u sam vrh po prolaznosti.

Zanimljivo je da od 33 osnovne škole, u njih 14 nije u svih 8 razreda bilo ni jednog ponavljača. To su OŠ Belica, Draškovec, Donji Kraljevec, Hodošan, Prelog, Strahoninec, Sveta Marija, OŠ Vladimira Nazora Pribislavec, OŠ Ivana Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, Štrigova, zatim III. osnovna škola Čakovec, OŠ Ivanovec te Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec.

Inače, najviše je ponavljača u školama koje polaze učenici romske nacionalne manjine. U Osnovnoj školi Kuršanec ih je bilo najviše: čak 54, odnosno više od trećine svih ponavljača u Međimurju…

– Školu u Kuršancu, kojoj je osnivač Grad Čakovec, u prošloj nastavnoj godini polazila su ukupno 434 učenika, od čega čak 365 romske nacionalne manjine – kazala nam je ravnateljica škole Darja Borković.

Na drugom mjestu je Osnonva škola Ivana Novaka u Macincu s 26 ponavljača, a slijede OŠ Mursko Središće i OŠ Orehovica sa po 12 ponavljača, OŠ Mala Subotica sa 10 i OŠ Jože Horvata u Kotoribui sa 8 učenika koji sada ponavljaju razred.

Najviše učenika palo je u sedmom razredu, njih 42, zatim u petom 38, šestom 24, prvom 18, četvrtom 11 i u trećem 5. Osmi razred ponavlja 8 učenika, i to: 4 u OŠ Mala Subotica, 2 u I. OŠ Čakovec te po jedan u OŠ Macinec i OŠ Kotoriba. Zanimljivo je i to što u OŠ Kuršanec, koja ima najviše ponavljača, osmi razred nije pao ni jedan učenik!

A kakva je situacija u sedam međimurskih srednjih škola? Ni jedan učenik nije pao razred u Ekonomskoj i trgovačkoj školi Čakovec, Gimnaziji Josipa Slavenskog Čakovec i Srednjoj školi Čakovec.
Inače u srednjim školama prošlu nastavnu godinu nije završilo 30 učenika. Najviše ponavljača je u Gospodarskoj školi Čakovec, njih 13, zatim u Tehničkoj školi Čakovec 8, Graditeljskoj školi Čakovec 5 i Srednjoj školi Prelog 4. Učenici najviše padaju u prvom razredu, čak 21 od ukupno 30, u drugom 5, trećem 2, a u četvrtom nema ponavljača!

Bliži se rok za pretvaranje kuna u eure, evo što će biti s novcem koji Hrvati štede u ‘čarapama’

0
Igor Kralj/Pixsell
Photo: Igor Kralj/PIXSELL

Još nas manje od četiri mjeseca dijeli od 1. siječnja 2023. godine, datuma uvođenja eura. Prelaskom na euro i nestankom kune kao službene valute, hrvatski će građani morati sav novac koji nije položen u bankama provući kroz sustav kako bi ga konvertirali u eure, piše Telegram.

Prema procjeni Hrvatske narodne banke Hrvati čak oko 35 milijardi kuna čuvaju u gotovini – u kućnom sefu, ispod madraca, u čarapama ili na nekom drugom mjestu.

Procjenjuje se da je veći dio tog novca, oko 25 milijardi kuna, čista ušteđevina, dok se ostatak koristi za svakodnevne potrebe. Pretpostavka je da će građani većinu svoje gotovinske kunske štednje konvertirati u eure, dok će manji dio pretvoriti u neku drugu valutu. Prilikom pretvorbe imat će dvije opcije – prebaciti kune iz gotovine na račun ili ih zamijeniti za gotovinu u željenoj valuti.

Fiksni tečaj konverzije

Prema Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, 12 mjeseci od dana uvođenja eura banke su dužne svim potrošačima zamijeniti kune u eure uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje. Fiksni tečaj konverzije službeni je tečaj po kojem će se kuna zamijeniti u euro. Odredilo ga je Vijeće Europske unije i iznosi 7,53450.

Proces zamjene gotovine iz kuna u eure trajat će godinu dana. Građanima je omogućeno da u roku od 12 mjeseci od datuma uvođenja eura mogu pretvoriti kune u eure po unaprijed poznatom tečaju bez ikakve naknade u bankama, Hrvatskoj pošti i u Fini. Nakon tog razdoblja, pretvorba će biti moguća samo u Hrvatskoj narodnoj banci, gdje će se fizička gotovina u kunama moći trajno bez naknade pretvoriti u eure, dok je za kovanice rok za pretvorbu tri godine.

Jednostavniji način za prebacivanje novca

Svi oni koji žele izbjeći gužve u na šalterima, mogu već danas položiti novac u banku. Upravo na to posljednjih mjeseci pozivaju iz Vlade i HNB-a koji već predviđaju komplikacije krajem ove i početkom sljedeće godine. Konverzija kunskih sredstava na tekućim, žiro, štednim i ostalim računima u bankama automatski će se provesti po fiksnom tečaju konverzije i bez troškova za klijente, javlja Telegram.

Cijeli članak pročitajte klikom ovdje.

U Mursko Središće stiže 100 tisuća za troškove skela Križovec i Fusek

0

Grad Mursko Središće unatrag nekoliko godina prijavljuje troškove skela Križovec i „Fusek“ Mursko Središće na Javni poziv za dodjelu pomoći jedinicama lokalne, područne (regionalne) samouprave radi osposobljavanja plovila i omogućavanja prijevoza osoba i stvari s jedne na drugu obalu unutarnjih voda.

Svake godine Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture kroz navedeni poziv sufinancira sve troškove koje ima Grad Mursko Središće vezano uz skele, troškove djelatnika i održavanja ispravnosti vozila.

Ove godine odobreni su troškovi za nabavku čamca i pripadajućeg motora koji će služiti kao čamac za spašavanje te troškovi osoblja zaposlenih na skelama.

Gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak danas je prisustvovao Svečanom potpisivanju Ugovora o sufinanciranju troškova vezanih uz plovila za prijevoz putnika i roba na unutarnjim vodama za JLRS kojim je Gradu Mursko Središće odobreno 100.000,00 kuna, od čega 33.895,47 tekućih pomoći za operativne troškove rada skele i posade te 66.104,53 kuna kapitalnih pomoći za kupnju pomoćnih čamaca i pogonskih motora za čamce.

Svi psi na području Općine Sveti Juraj na Bregu moraju biti mikročipirani!

0

Iz Općine Sveti Juraj na Bregu obavještavaju stanovnike da je na snazi Zakon o zaštiti životinja („Narodne novine“ broj 102/17, 32/19) i Odluka o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama, te divljim životinjama u Općini Sveti Juraj na Bregu („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 1/18) kojima se propisuje odgovornost i obveze fizičkih i pravnih osoba, radi zaštite životinja tijekom korištenja, ali i inspekcijski nadzor i prekršajne odredbe.

Ovim informativnim člankom donosimo Vam kratak pregled obaveza koje su vlasnici/skrbnici pasa dužni poštivati.

OBVEZNO MIKROČIPIRANJE:

Vlasnik / skrbnik psa dužan je mikročipirati psa. Svi psi na području Općine Sveti Juraj na Bregu moraju biti mikročipirani.

Ukoliko imate novog psa, morate znati da prema Pravilniku o označavanju pasa (NN 72/10) psi po štenjenju najkasnije u roku od 90 dana moraju biti označeni mikročipom. Komunalni redar vrši nadzor provedbe obveznog mikročipiranja pasa kod vlasnika ili skrbnika pasa čiji psi nisu upisani u Upisnik kućnih ljubimaca.

ZABRANA NAPUŠTANJA ŽIVOTINJA: Zakonom o zaštiti životinja zabranjeno je napuštanje životinje.

KONTROLA RAZMNOŽAVANJA: Zakonska obaveza vlasnika ili skrbnika je i osigurati kontrolu razmnožavanja životinje. Ako vlasnika ili skrbnika ne želi zbrinuti neželjenu mladunčad, snosi troškove zbrinjavanja. Kao način kontrole razmnožavanja radi se kastracija ženki i mužjaka, rutinski veterinarski zahvat koji sprječava neželjeno potomstvo.

SVI POTREBNI UVJETI: Vlasnik ili skrbnik mora osigurati potrebne uvjete za kućne životinje, što uključuje i veterinarsku skrb. Zabranjeno je zanemarivanje, zlostavljanje, mučenje i ubijanje životinja. Zanemarivanje i zlostavljanje životinja svakako prijavite nadležnoj veterinarskoj inspekciji i komunalnom redaru Općine Sveti Juraj na Bregu na broj telefona 040/855 790, 099 536 9226, ili email: [email protected], a u slučaju mučenja i ubijanja životinja i policiji.

ČIŠĆENJE IZMETA I POVODAC: Vlasnik ili skrbnik dužan je počistiti izmet za svojim psom i držati životinju na povodcu, osim na mjestima gdje je dopušteno da se pas kreće slobodno.

UDOMLJAVANJE UMJESTO KUPNJE: Udomljavanjem umjesto kupnje možete pomoći psu i svojoj zajednici. Pas iz skloništa je zdrav, cijepljen, mikročipiran i kastriran. Pse spremne za udomljavanje možete pronaći i na poveznici.

– Brinite za svoje kućne ljubimce i pridržavajte se zakonskih obveza! – poručuju iz Općine.

Gole žene viđene u Varaždinu i Čakovcu, što napraviti kad sretnete takvu?

0

Nedavno je centrom Varaždina prošetala potpuno gola žena, a video je završio i u medijima, no uklonjen je s obzirom da je riječ o psihički bolesnoj osobi. Slično je bilo i u Koprivnici. Jedna takva, doznali smo, krije se i u centru Čakovca, te se zasad pokazuje samo susjedima koji je mogu vidjeti golu u zajedničkom dvorištu.

Što potiče te žene da se skidaju gole, je li golotinja na javnom mjestu kažnjiva zakonom i u kojem iznosu te kako reagirati ako sretnete takve osobe, provjerili smo s policijom i s psihijatricom.

KAZNA ZA GOLOTINJU – DO 750 KUNA

Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira, u članku 14., propisano je da „Tko na javnom mjestu vrijeđa ili omalovažava moralne osjećaje građana, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 200 DEM ili kaznom zatvora do 30 dana.“ Ovaj propis odnosi se situaciju koju opisujete, odnosno kada osoba gola hoda po ulici ili po svom posjedu i kad to vide susjedi – rekli su iz Policijske uprave međimurske.

Iznos novčane kazne je u markama, objasnili su iz PU međimurske, jer je riječ o zakonu još iz 1990. godine, pa kazna za golotinju u Hrvatskoj dakle iznosi od oko 25 do 100 eura (od oko 190 do 750 kuna).

ŠTO KAD UGLEDATE GOLU OSOBU NA ULICI?

Iz PU međimurske odgovorili su i da u posljednje vrijeme, zapravo već dugo, nisu zabilježili ovakve dojave, te što napraviti ako vidite takvu osobu:

– U slučaju da se uoči osoba koja bi narušavala javni red i mir na opisani način, potrebno je to dojaviti policiji pozivom na broj 192, radi izlaska na mjesto događaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica. Ukoliko se tijekom kriminalističkih istraživanja utvrdi da osoba pokazuje znakove psihičkog oboljenja, u postupanje se uključuju medicinski djelatnici i djelatnici Centra za socijalnu skrb, ovisno o situaciji.

TAKVIM JE OSOBAMA POTREBNA POMOĆ

Za komentar smo zamolili i psihijatricu iz Čakovca Mariju Vinković Grabar.

– U vezi slučaja koji ste naveli, ljudi ponekad ispoljavaju patološko ponašanje koje odstupa od normalnog, a koje nas upućuje da se s dotičnom osobom nešto događa, tj. da je razvila ili ima neke psihičke poteškoće.

Svaka dovoljno zrela normalna osoba može razlučiti što je to neuobičajeno ili patološko od onog što je različito, te u takvim situacijama treba poduzeti korake koje uključuju pomoć za osobe koje ispoljavaju takvo ponašanje.

Najgore je ne poduzeti ništa i pustiti osobu da se dalje ponaša na način koji nije uobičajen. Rijetko nailazimo na osobe koje odbijaju pomoć, nekritične su ili nemaju uvid u stanje svojih patoloških reakcija ili ponašanja, a najgore su one koje imaju teški duševni poremećaj (psihotični poremećaj).

Takve nemaju nikakvu procjenu realnosti i sve što rade im je uobičajeno i normalno. U tu kategoriju uključujemo i suicidalne ljude, koji imaju suicidalne misli ili pokušavaju suicidalni pokušaj. Najčešće je on poziv za pomoć, tako da u takvim situacijama 100 % uvijek moramo reagirati. Najbolje uz pomoć stručnih institucija, i to hitne pomoći, koju svatko može slobodno nazvati, u svakoj kritičnoj situaciji.

Uz to, kod ljudi koji se opiru pomoći, ponekad je potrebna i pomoć institucija za sputavanje, odnosno policijskog sustava, jer je takva pomoć kod njihovog zbrinjavanja neophodna, a oni su profesionalno obučeni kako to sputavanje obaviti na najbezbolniji način. Potrebna je obostrana suradnja da bi se osobama s takvim ponašanjem pomoglo (agresivni, suicidalni, homicidalni bolesnici).

Na svakom je pojedincu odgovornost za ponašanje, u smislu da svatko mora pripomoći da se riješi problem s osobama koje su problematične. Najgore je ništa ne poduzimati, prebaciti problem na nekog drugog. U kritičnim situacijama ne treba čekati jer je vrijeme za pomoć dragocjeno. Najgore je ne pomoći ili kada pomoć stigne prekasno – rekla je Marija Vinković Grabar, te dodala:

Psihijatrijska služba ima mogućnost zbrinjavanja osoba opasnim po okolinu i samog sebe na 72 sata bez njegovog pristanka, dok se ne otklone uzroci nastanka kriznog stanja. Zakon o osobama s duševnim smetnjama to omogućava.

Sandra Herman podnijela ostavku!

0

Portal medjimurski.hr ekskluzivno doznaje da je Sandra Herman, državna tajnica u Ministarstvu turizma i sporta, danas podnijela ostavku na svoju dužnost. Kao što je naš portal pisao prije nekoliko dana njezina ostavka proizlazi iz raskida koalicijskog sporazuma Narodne stranke – Reformisti s vladajućom većinom.

Podsjetimo, Hermanova je poziciju državne tajnice preuzela prije točno dvije godine. U Zagreb je otišla s mjesta zamjenice međimurskog župana, a turizam je godinama bio u fokusu njenog djelovanja te je najviše energije usmjerila u razvoj kontinentalnog turizma. Jedan od njezinih posljednjih javnih nastupa na sadašnjoj dužnosti bio je prošlog tjedna na dodjeli ekocertifikata Ecolabel Kući za odmor “Lina” u Pleškovcu. Upitana za planove u slučaju razrješenja tada nam je rekla kako će, za početak, vjerojatno aktivirati svoja prava sukladno Zakonu o državnim dužnosnicima te nastaviti školovanje i doktorirati.

Portal medjimurski.hr doznaje da je ostavku, sukladno najavama Reformista, danas podnio i Tomislav Paljak, dosadašnji državni tajnik u Ministarstvu obrazovanja. Očekuje se da će Vlada RH o njihovim ostavkama raspravljati na jednoj od predstojećih sjednica, možda već ovog četvrtka.

Slovenca u Murskom Središću uz prijetnju nožem pokrao 24-godišnjak

0
Udario je mladića koji je bio na terasi, ali koji sa svađom nije imao nikakve veze. "Po zasada poznatim informacijama, jedna je osoba lakše ozlijeđena, a teže ozlijeđenih nema. Policija obavlja razgovor s vozačem, nakon čega će uslijediti policijsko izviješće", rekla im je policija.Dalibor Urukalovic/Pixsell
policija, nasilje, nož

Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu je 16. rujna, nakon provedene istrage, podiglo pred Županijskim sudom u Varaždinu optužnicu protiv hrvatskog državljanina (1998.) zbog počinjenih kaznenih djela razbojništva i teške krađe.

– Okrivljenog 24-godišnjaka se tereti da je 30. studenog 2019. u Murskom Središću, u automobilu 58-godišnjeg slovenskog državljanina, zatražio od njega da mu preda novac, a kada je ovaj to odbio, zaprijetio mu je da će ga ubiti te ga fizički napao. Tereti ga se da je, uz prijetnju nožem, rukom iz prednjeg pretinca vozila uzeo i zadržao za sebe oštećenikove naočale i nakit ukupne vrijednosti oko 4.400,00 eura, kao i da je 21. listopada 2019. na istom mjestu, nakon što mu je isti oštećenik odbio dati novac, istrgnuo i uzeo oštećenikovu torbicu – javlja DORH.

Veteranska reprezentacija Hrvatske dolazi na utakmicu u NK Borac Donji Hrašćan!

0

U subotu, 24. rujna 2022. godine u 16 sati na terenu NK Borca Donji Hrašćan (općina Donji Kraljevec) održat će se nogometna utakmica veteranske reprezentacije Hrvatske i veterana NK Borac Donji Hrašćan.

– Selekcija veterana Nogometnog saveza Hrvatske odlazi na svega pet takvih utakmica godišnjice, pa nam je velika čast što dolaze k nama na obilježavanje 50. godišnjice kluba – rekao je predsjednik NK Borac Damir Far.

Ekipa NK Borac Donji Hrašćan

Nk Borac Donji Hrašćan je ove godine u srpnju proslavio svoj 50. rođendan, a dolazak veterane reprezentacije Hrvatske ujedno će biti i prilika za svečano otvaranje novopostavljene rasvjete na nogometnom igralištu, čemu će nazočiti i župan Međimurske županije Matija Posavec i načelnik Općine Donji Kraljevec Miljenko Horvat.

Prilika je to i za, naravno, slavlje! Za sve posjetitelje nakon utakmice organizirana je besplatna večera – peći će se svinja na ražnju i kuhati bograč. Za dobru atmosferu pobrinut će se bend Cik-cak. Svi su dobrodošli!

Zahvaljujući potpomognutoj oplodnji u Hrvatskoj je rođeno 50.000 djece

0
pexels

Metodom potpomognute oplodnje u Hrvatskoj je u posljednjih 40-ak godina rođeno gotovo 50.000 djece, čitav jedan grad. To je jedan lijepi doprinos našoj urušenoj demografskoj situaciji i to se mora istaknuti, pišu 24 sata.

Godišnje se rađa između 1800 i 2000 djece i mi smo time na razini udjela od pet posto u ukupnom natalitetu.

Takvi podaci primjereni su za male zemlje, Amerika primjerice ima ni dva posto udjela u natalitetu. Ali to je velika zemlja pa je riječ o igri statistike. Od zemalja koje imaju sličan broj stanovnika kao Hrvatska, najveći udio ima Danska. Naša uspješnost je zaista korektna čak i uspoređujući sa zemljama zapadne Europe s kojima se najviše volimo uspoređivati. To je bila i poruka mog predavanja.

– Mi kao zemlja uvijek volimo biti iskompleksirani, ali u ovom pogledu možemo se uspoređivati s najboljima – počinje priču prof. dr. sc. Velimir Šimunić, koji je kao suorganizator i jedan od predavača sudjelovao na prvom svjetskom kongresu o umjetnoj oplodnji, preciznije o implementaciji umjetne inteligencije u toj grani medicine, AI Fertility World Conference.

– Liječenje neplodnosti je skupo liječenje, od lijekova, potrošnog materijala, hranilišta, odnosno medija u kojima žive jajne stanice i zameci, skupo je zamrzavanje… Čitava ta paleta postupaka koje imate mora biti skupa da bi bila uspješna. Ništa se to ne proizvodi ovdje, sve se mora uvoziti. Ono što je naprednije i s čim radi dio Zapada su posebni inkubatori koji imaju drugačiju kontrolu mikrouvjeta. Iz njih izlaze tehnologije koje se ovdje propagiraju i koje su vrlo skora budućnost, ponegdje već sadašnjost, a to je primjena umjetne inteligencije, da računalo nahranjeno informacijama bolje odlučuje od čovjeka je li takva jajna stanica, takav zametak, bolji nego drugi – kaže prof. dr. sc. Šimunić za 24 sata.

Cijeli članak pročitajte klikom ovdje.