02.01.2017., Prelog- Muzej Croatia Insulanus. "nPhoto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL
Muzej Croata insulanus Grada Preloga i Likovna udruga Donjeg Međimurja Prelog pozivaju Vas na otvorenje retrospektivne izložbe slika Franje Ružmana, u petak, 30. rujna 2022. godine u 19 sati u Muzej Croata insulanus Grada Preloga.
Već više od pedeset godina prošlo je otkako je Franjo Ružman naslikao prve slike. Uz potporu preloškog učitelja, likovnog pedagoga Vinka Mlinarca, od 1971. godine slika na platnu, dok 1978. godine počinje slikati na staklu, koje je zadržao kao osnovnu podlogu do danas.
– Franjo Ružman umjetnost živi od rane mladosti, dugi niz godina svirao je u glazbenom sastavu „Marelli“, organizirao brojne izložbe, likovne kolonije, radionice, piknike za likovnjake i mnoge druge manifestacije, sudionik je manifestacija po cijeloj Hrvatskoj i izvan nje. Sedamdesetih godina okupio je mlade ljude koji se amaterski bave slikanjem s kojima organizira i sudjeluje na skupnim izložbama, a kasnih osamdesetih godina osniva likovnu udrugu u Prelogu zajedno s nekolicinom prijatelja. Jedna od zapamćenih manifestacija koje je organizirao bila je tradicionalna izložba „Priločko prošćenje“. Prvi kolekcionar njegovih slika bio je Nikola Železnjak, a veliki interes za slikama Franje Ružmana pokazao kolekcionar Stjepan Pohižek. Slike mu se nalaze razasute po svijetu, u Australiji, Kanadi, Americi, Njemačkoj, Švicarskoj, Austriji, te kod mnogih obitelji u Prelogu, Međimurju i diljem Hrvatske, nekoliko i u fundusu Muzeja Croata insulanus Grada Preloga. Slijedom toga, Franjo Ružman jedan je od najaktivnijih slikara u Međimurju, a likovna kritika donosi mu atribut „doajena međimurske naive“.
Njegove slike nastale su na postulatima hlebinske slikarske škole, premda uz nju nije strogo vezan već uvodi sebi svojstvene motive i gradnju slike. Oko glavnog motiva, što je najčešće figuralni akter ili grupa ljudi (baka, japa, ribič, golubovi) gradi detalje koje prepoznajemo kao njegov specifičan rukopis. Figure su predimenzionirane kako je svojstveno naivnom slikarstvu, a detalji se mijenjaju s obzirom na godišnje doba (drveće u cvatu, ogoljeni panjevi, proljetno cvijeće, tikve i sl.). Do izražaja dolazi izraziti kolorit za koji uzor možemo pronaći u slikarstvu Ivana Večenaja, poznatog slikara druge generacije hlebinske škole. No Ružman za razliku od Večenaja intenzitet kolorita ne prilagođava temi već on odiše vedrinom u svakoj situaciji. Izložba predstavlja presjek likovnog stvaralaštva Franje Ružmana od 1970.-tih godina do najnovijih radova, a može se razgledati do 4. studenog 2022. godine u Multimedijalnoj dvorani Muzeja Grada Preloga – stoji u najavi.
Nakon pauze od dvije godine Policijska uprava međimurska organizira danas, 23. rujna, na otvorenim terenima kod SRC-a Mladost u Čakovcu Sajam sigurnosti i prevencije.
Posjetitelji su došli razgledati raznu opremu i tehnička pomagala koja policija koristi u svakodnevnom radu, a održavaju se i brojne radionice posvećena najmlađim članovima društvene zajednice kao što su “Sigurnost djece na internetu”, “U boji tolerancije”, “Predškolci u cestovnom prometu”, “Čarobnjaci u akciji – mali forenzičari” i mnoge druge.
Na pedesetak informativnih punktova možete se upoznati s radom pripadnika civilne zaštite, crvenog križa, carine, vatrogasaca, policije, kao i mnogih drugih javnih institucija.
Osim policijskih službenika Policijske uprave međimurske, predstaviti su se došli i policijski službenici iz Policijske uprave osječko-baranjske, Policijske uprave zagrebačke, Policijske uprave koprivničko-križevačke i Policijske uprave varaždinske.
Sajam je posjetio i naš fotograf Stjepan Hranilović, donosimo foto-galeriju…
Grad Prelog je od 2002. godine jedan od članova obitelji Varaždinskih baroknih večeri te svake godine ugošćuje renomirane europske ansamble i umjetnike.
U sklopu ovogodišnjih Varaždinskih baroknih večeri, u Prelogu, u crkvi sv. Jakoba, u nedjelju 2. listopada, s početkom u 19 sati, nastupit će irski ansambl Camerata Kilkenny.
Ulaz na koncert u Prelogu je besplatan. Na programu će se naći djela Arcangela Corellia, Georga Philippa Telemanna, Francesca Geminianinia, Mastera Taylora, Tomasa Cecchinia te Georgea Friedricha Händela.
Već gotovo pet desetljeća barokna glazba opstaje u hrvatskoj baroknoj prijestolnici i bivšem glavnom gradu, Varaždinu.
Varaždinske barokne večeri (VBV) se održavaju u jesen, uglavnom u crkvama i palačama, ali ne samo u Varaždinu – festival je prerastao granice grada od 1971. godine, kada je održano prvo trodnevno izdanje. Od 23. rujna sve do 9. listopada u Varaždinu, ali i 15 drugih gradova i mjesta u šest hrvatskih županija održavat će se ove godine koncerti 52. Varaždinskih baroknih večeri, čiji je ovogodišnji zemlja partner Irska.
U prostorijama Općine Mala Subotica u četvrtak je održana je 8. sjednica Općinskog vijeća. Na početku sjednice načelnik Općine Valentino Škvorc iznio je aktualnosti i novosti od protekle sjednice.
Spomenuo je mnoge radove koji su završeni ili u tijeku kao što je na primjer: uređenje međugeneracijskog parka, radove u društvenim domovima, zdravstvenoj stanici, postavljanje usporivača prometa u Držimurcu…
Zatim radove na mostu u Maloj Subotici koji bi trebali biti završeni krajem listopada. Spomenuo je i mnoga događanja u Općini koja se organiziraju kako bi potaknula mještane na druženje. Tako je organiziran sportski susret međimurskih veterana vatrogasaca, Međimurski festival sportske rekreacije, a u planu je i Jesenski sajam koji će se održati 2. listopada.
Načelnik je vijećnicima najavio da su u pripremi mjere štednje zbog povećanja cijena energenata što donosi i veće troškove.
Dnevni red imao je 7 točaka, a najvažnija od njih bila je donošenje polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Općine Mala Subotica za razdoblje od 01.01.2022. do 30.06.2022. godine.
– Općina ni u jednom trenutku nije bila u minusu, podmireni su svi troškovi. Samo izvršenje je na 35% od planiranog i ako se izuzme iz proračuna trošak dogradnje Dječjeg vrtića za kojeg čekamo rezultate natječaja, a planiran je i u prihodovnoj i u rashodovnoj strani dolazimo do brojke da je oko 50% planiranog proračuna realizirano što znači da dobro planiramo – navodi načelnik Općine Valentino Škvorc.
Vijećnici su izvještaj jednoglasno usvojili no prije toga su poveli raspravu oko proračuna i povećanju cijena, a samim time troškova koji opterećuju proračun. Predložili su korekciju komunalnih naknada te uvođenje komunalnih naknada za neizgrađene poslovne objekte u poslovnoj zoni. Isto tako povela se rasprava je li trenutačna ekonomska cijena vrtića realna ili bi je trebalo mijenjati s obzirom na povećanje troškova.
U nepune tri godine Međimurska županija ima dva svjetska prvaka u ribolovu – nakon što je 2019. godine u Novom Sadu najmlađim svjetskim prvakom postao Alan Perko, na nedavno održanom Svjetskom seniorskom prvenstvu u Bilju prvo mjesto osvojio je i Mihael Pongrac.
Obojica su Međimurci, što je još jedna velika potvrda da, ne samo da imamo velik broj ribolovaca, već imamo odlične ribolovce.
Na 68. Svjetskom prvenstvu u ribolovu u disciplini lov ribe udicom na plovak boje hrvatske reprezentacije, uz Mihaela, branili su Ante Klanac, Domagoj Ceković, Alan Perko, Željko Raženj i Mario Pejaković pod stručnim vodstvom trenera Martina Vrčkovića te kapetana Damira Škorica i prateće osoblje Kristijana Kosmačina, Dejana Vondraka i Danijela Picera.
Hrvatska je u jakoj konkurenciji od 33 reprezentacije osvojila odlično osmo mjesto s 59,5 penala i 63.725 grama ulovljene ribe, a Mihael je osvojio prvo mjesto u konkurenciji 165 ribolovaca, među kojima su bili vodeći svjetski profesionalci u ovoj ribolovnoj disciplini. Osim Mihaela koji se okitio titulom svjetskom prvaka, naš Alan Perko osvojio je odlično 14. mjesto.
Na vrhunskom uspjehu Mihaelu su čestitali župan Međimurske županije Matija Posavec i zamjenik župan Josip Grivec koji je nazočio veselom dočeku koji su mu pripremili članovi njegovog kluba SRK „Klen“ Sveta Marija.
Prijamu kod župana nazočio je i dopredsjednik SRK “Klen” Sveta Marija Dragutin Peter. “Međimurje se zaista može ponositi svojim sportašima, rekreativcima i ljubiteljima sporta, a Mihaelov odličan rezultat još jedna je potvrda da imamo najbolje ribolovce te da s razlogom nosom titulu Europske regije sporta.”, kazao je župan Posavec.
U Hrvatskoj je 2021. godine porasla uzgoj svinja i goveda, dok je nastavljen pad proizvodnje mlijeka, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Podaci DZS-a o stočnoj proizvodnji u 2021. u usporedbi s 2020. pokazuju da je proizvodnja kravljeg mlijeka lani iznosila 541,3 milijuna litara i smanjena je prema godini ranije za 6,5 posto, piše Index.hr.
Proizvodnja ovčjeg mlijeka je smanjena za 18,4 posto, na 5,3 milijuna litara, a kozjeg mlijeka za 23 posto, na 6,96 milijuna litara. Podaci DZS-a pokazuju i da je prirast goveda lani povećan za 2,3 posto, na 82.145 tona. U istom razdoblju broj ukupno oteljene teladi veći je za 3,4 posto, na 122 tisuće grla.
Ukupan izvoz goveda u 2021. veći je za 35,8 posto, odnosno izvezeno je 72 tisuće grla, dok je njihov ukupan uvoz veći za 17,4 posto, tj. uvezeno je 162 tisuće grla. U svinjogojstvu je u 2021. ostvareno povećanje prirasta svinja za 12,8 posto, na 177.574 tone.
Pala proizvodnja koza i ovaca
Broj oprasenih odojaka u 2021. veći je u odnosu na prethodnu godinu za oko 143 tisuće grla ili za 9,9 posto. đ U vanjsko-trgovinskoj razmjeni u 2021. ostvaren je veći izvoz svinja svih kategorija nego u prethodnoj godini, za 32,1 posto, na 366 tisuća grla, dok je njihov ukupan uvoz veći za 24,7 posto, na 620 tisuća grla.
U Hrvatskoj je ovo ljeto u klasičnom radnom odnosu bilo 25 tisuća zaposlenih starijih od 65 godina. Osim te skupine radnika koji su nastavili raditi i nakon što su stekli formalne uvjete za mirovinu, na pola radnog vremena bilo je zaposleno i oko 23 tisuće umirovljenika, piše Večernji list.
Zajedno gotovo 50 tisuća starijih osoba popunjavalo je praznine na tržištu rada, koje su nastale gubitkom mlađih skupina stanovništva. Život je tako pretekao zakonodavca, odnosno službenu državnu regulativu po kojoj radni odnos u Hrvatskoj prestaje po sili zakona s navršenih 65 godina, uz mogućnost da se radnik i poslodavac drukčije dogovore!
Vlada bi uskoro trebala u saborsku proceduru uputiti izmjene Zakona o radu, koji će detaljnije regulirati rad putem platformi, rad od kuće i ugovore na određeno, ali kako sada stvari stoje, neće dirati o postojeće rješenje o prestanku radnog odnosa s navršenih 65 godina.
Po njemu, poslodavac je taj koji odlučuje hoće li radnik nastaviti raditi kod njega ili neće nakon 65. godine, neovisno o radnikovoj želji i mogućnostima.
Na 8. sjednici Gradskog vijeća Grada Preloga, održanoj u četvrtak, 22. rujna 2022. godine navečer u Gradskoj vijećnici Grada Preloga, u 11 točaka Dnevnog reda prihvaćene su nove odluke vezane uz razvoj grada, osnovani novi odbori, a dogodile su se i promjene vezane uz sastav vijećnika.
‘NEISPRIČANA PRIČA’ DOBIVA SVOJU PRIČU
Među najvažnijima tu je svakako Odluka o proglašenju projekta „Neispričana priča zarobljene rijeke Drave“. Riječ je o projektu vrijednom 20 milijuna kuna, kojeg će Grad Prelog prijaviti na natječaj u sklopu „C1.6. R1-I1 – Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti“ u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, EU Next generation.
Ljubomir Kolarek
– Ovo nam je najteži financijski projekt dosad. Radi se o interpretacijskom centru vezanim uz turizam, rijeku Dravu i Marinu Prelog. Partnerstvo je prihvatila i Međimurska županija. Konkurencija je žestoka, ali projekt je dobar i važno je da ga prijavimo – rekao je gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek.
Ovakve stvari oplemenjuju turističku ponudu mjesta i bilo bi mi iznimno drago da se ovaj projekt prihvati – dodao je i vijećnik Mario Horvat.
Projektno-tehnička dokumentacija za Interpretacijski centar Prelog, koji će biti smješten na adresi Kralja Zvonimira 9, k.č. 60/1 u Prelogu, već je napravljena, a uključuje obnovu devastirane zgrade i prostorije prvoga kata i podruma koje nemaju svoju funkciju već nekoliko desetljeća. U tu svrhu koristio bi se prvi kat te podrum ukupne površine 291,97 m2, dok bi u prizemlju ostale prostorije Centra za socijalnu skrb Prelog.
URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA KRČA U ČEHOVCU
Donesenom Odlukom o izradi Urbanističkog plana uređenja područja „Krč“ u Čehovcu, Grad Prelog je korak bliže ka ostvarenju svog plana da ovdje sagradi regionalni centar – hladnjače za voće i povrće.
– Želimo tu napraviti regionalni centar – hladnjače za voće i povrće na području Grada Preloga. Projekt je podržala i ministrica poljoprivrede, a nastojimo pomoći i malim i velikim poljoprivrednicima te im pomoći da budu što konkurentniji na tržištu – rekao je Ljubomir Kolarek, dodavši kako će u infrastrukturu dodati nova cesta te će se taj centar, veličine 4 hektara, nalaziti izvan naseljenog mjesta, gdje nitko ne stanuje.
POVEĆANE CIJENE GRAĐEVINSKIH ZEMLJIŠTA
Među najznačajnijim odlukama svakako je i Odluka o povećanju cijene kvadrata građevinskih zemljišta na području Preloga. Na području Juga formirat će se 13 novih gradilišta, a njihova cijena više neće biti 160 kn po metru kvadratnom, već se povisuje na 35 eura (oko 262 kune).
Podižu se cijene građevinskih zemljišta u Prelogu
– Već duže nam se događa da ljudi kupuju zemljište po jednoj cijeni, a onda ga skupo preprodaju. Ne smijemo se podcjenjivati. Prelog je poželjna destinacija i moramo podići cijene gradilišta – rekao je gradonačelnik Kolarek.
VIJEĆNIK HIŽMAN ODSTUPIO, NOVI VIJEĆNIK NIKOLA MADIĆ
Na sjednici je obznanjeno i da je vijećnik Josip Hižman stavio svoj mandat u mirovanje iz osobnih razloga. Na njegovo mjesto dolazi Nikola Madić iz Preloga (koalicija HSS/HDZ), koji je odmah položio svečanu prisegu za vijećnika.
Prihvaćeno je i Izvješće o radu gradonačelnika za razdoblje od siječnja do lipnja 2022. godine, te odluka o izvršenju proračuna za prvih šest mjeseci 2022. godine, pri čemu je gradonačelnik Kolarek istaknuo:
Ukupni prihodi bili su 23.664.518,62 kune, što predstavlja ukupni minus od 2,5 milijuna kuna, što je pozitivan pomak jer je prošle godine u to vrijeme minus iznosio 8,7 milijuna kuna.
IMENOVANJA…
Nakon dva mandata, Maja Lesinger ponovno je imenovana ravnateljicom Knjižnice i čitaonice Grada Preloga, na čemu su joj čestitali i gradonačelnik, pročelnica Upravnog odjela za upravu i društvene djelatnosti Miljenka Radović, dogradonačelnik Zdravko Kvakan, predsjednik Gradskog vijeća Đuro Ujlaki te ostali članovi gradske uprave i vijeća Grada Preloga.
Maja Lesinger
Donesena je i Odluka o osnivanju i imenovanju Etičkog odbora – za predsjednika je izabran Željko Slaviček iz Preloga, a za članove Ana Vojsk Kemec i Anica Antolek Hrgar te Vijeća časti – predsjednica: Alenka Hošnjak, članovi: Krešimir Najman, Alen Poredoš i Vesna Tota.
Došlo je do promjene u sastavu Savjeta za socijalnu skrb Grada Preloga. Naime, Karmela Mikec više ne želi biti članica, a na njezino mjesto dolazi Tihana Mihalec.
NOVOSTI VEZANO UZ SOCIJALNU SKRB
Napokon, usvojene su i izmjene o socijalnoj skrbi Grada Preloga, kako bi se, istaknuo je gradonačelnik, točno definiralo koje dijete ima pravo na djelomično ili potpuno sufinanciranje školske prehrane i time pomoglo socijalno ugroženim obiteljima.
Pravo na naknadu za podmirenje troškova prehrane u školskim kuhinjama imaju u potpunosti djeca u obitelji čiji član ima pravo na zajamčenu minimalnu naknadu prema Zakonu o doplatku za djecu – članak 17, stavak 1 (ako ukupni dohodak po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 16,33 posto proračunske osnovice), a djelomično odnosno 50 djeca u obitelji koja prima doplatak za djecu u visini određenoj člankom 17. stavak 2. Zakona o doplatku za djecu (ako ukupni dohodak po članu kućanstva mjesečno iznosi između 16,34 i 33,66 posto proračunske osnovice).
Na traženje naših čitatelja, portal Medjimurski.hr će svakog tjedna objaviti izvješće matičnih ureda Međimurske županije o tjednim upisima rođenih, vjenčanih i umrlih u državne matice. Na podacima smo zahvalni Upravnom odjelu za Skupštinu, opću upravu i pravne poslove Međimurske županije i voditeljici Odsjeka za osobna stanja građana, Kseniji Posavec.
MATIČNI URED ČAKOVEC ROĐENI: MILA DOBRANSKI, KĆI VIKTORIJE I DARIA ELA NOVAK, KĆI IVE I BENJAMINA REA HORVAT, KĆI MARIJE I DARIA TARA TKALEC, KĆI ISAURE I DAMIRA DORA BARANAŠIĆ, KĆI SANELE I DALIBORA ARIJA DOKUŠ, KĆI BOŽICE I MILJENKA VALENTINO IVANOVIĆ, SIN ZLATE I NIKOLE AMANDA MAKAR, KĆI SARE I TOMASA MATIAS ZADRAVEC, SIN MARTINE I NIKOLE ARIAN BLAGUS, SIN MARTINE I DARIA VJENČANI: DORIS MATJAŠIĆ I MARIO ANTOLOVIĆ ELENA MIKOLAJ I VILIM DRETAR KAROLINA NOVAK I NIKOLA SAKAČ TIHANA MOHARIĆ I DUBRAVKO TUKSAR BARBARA KACUN I MARIN OREŠKI UMRLI: VINKO SAMARDŽIJA R. 1939. MIRJANA ŠOPAR R. PETRIČEVIĆ R. 1960. IVAN IGREC R. 1936. DRAGO GRAŠIĆ R. 1938. MARIJA POSAVEC R. POSAVEC R. 1940. TEREZIJA NOVAK R. NOVAK R. 1940. MATO ZEKO R. 1956.
MATIČNI URED DEKANOVEC VJENČANI: MANUELA NOVAK I MARCEL MAKAR ELENA MESAREK I JURICA BIHAR UMRLI: ĐURĐA TRATNJAK R. NOVAK R. 1956.
MATIČNI URED MALA SUBOTICA UMRLI: MAGDALENA BRISAR R. FRANČIĆ R. 1944. ANA NOVAK R. PONGRAČIĆ R. 1928.
MATIČNI URED NEDELIŠĆE VJENČANI: MARTINA TKALČEC I GORAN CIKAČ MARIJA SENČAR I MARKO KOŠAK UMRLI: MILAN KERŠ R. 1968.
MATIČNI URED MURSKO SREDIŠĆE UMRLI: MIRJANA PREKSAVEC R. DOVIĆ 1964. AUGUSTIN NOVINŠČAK R. 1931. DRAGUTIN BUJAN R. 1937.
MATIČNI URED ŠTRIGOVA VJENČANI: LIDIJA POKRIVAČ I DINO DOLENEC
MATIČNI URED PRELOG: VJENČANI: MELANI NARANĐA I MATIJA BLAŽIN UMRLI: ZLATKO LOGOŽAR R. 1957. KATA KOŽNJAK R. BALENT R. 1939.
