Jedna od najnapetijih i najdužih rasprava na sjednici Općinskog vijeća Male Subotice, održanoj u četvrtak 23. travnja, vodila se oko davanja podrške GKP ČAKOM-u za realizaciju prve faze investicije na odlagalištu otpada Totovec – izgradnju sortirnice, objekata za obradu glomaznog otpada, centra za ponovnu uporabu te uklanjanje postojeće sortirnice gdje bi Općina Mala Subotica, zajedno s ostalim suvlasnicima GKP ČAKOM-a, sufinancirala otplatu dugoročnog kredita od oko 3 milijuna eura (uz kamate, rok 10 godina). Udio Općine iznosio bi 5,47% ukupne otplate.

Sjednici su prisustvovali i predstavnici ČAKOM-a, predvođeni direktoricom Lidijom Miše-Jalšovec, koja je pred vijećnicima branila plan vrijedan nekoliko milijuna eura.

Velika investicija

– Krenuli smo u investicije koje su nužne kako bismo osigurali kapacitete za javnu uslugu. Trenutno smo došli do granice i bez novih objekata sustav ne može izdržati – rekla je Jalšovec.

Naglasila je kako je ključni prioritet izgradnja nove kazete za prihvat otpada jer su postojeći kapaciteti gotovo iscrpljeni. Podsjetila je da je ugovor s izvođačima radova već potpisan, dok Fond za zaštitu okoliša sudjeluje u projektu s 60 posto sredstava.

– Time želimo premostiti razdoblje do otvaranja Regionalnog centra Piškornica. Paralelno planiramo sortirnicu, prostore za obradu glomaznog otpada i centar za ponovnu uporabu – dodala je.

Pritom je upozorila na financijski aspekt.

– Ako nemamo vlastitu infrastrukturu, prisiljeni smo plaćati tržišne cijene obrade otpada koje su danas iznimno visoke. Primjerice, obrada glomaznog otpada doseže i do 500 eura po toni, što bi se direktno prelilo na račune građana – rekla je.

– Faza 1 nam je apsolutni prioritet i zadovoljni smo što možemo krenuti s izgradnjom nove kazete. Nadam se da ćete podržati ovu odluku, kao što je to već učinio Grad Čakovec, naš većinski vlasnik, koji je dao suglasnost za zaduživanje. Prema ovom modelu, ostale općine suvlasnice trebale bi u svojim proračunima osigurati sredstva kako bi se mogla realizirati izgradnja sortirnice i pratećih objekata – poručila je direktorica.

Kovačić: ‘S jednog kupčeka radimo drugi’

Najaktivniji u raspravi bio je vijećnik Ivica Kovačić, koji je otvorio niz pitanja – od izostanka pretovarne stanice u Međimurju do dugoročnih posljedica projekta.

– Nedavno su otvorene pretovarne stanice u Zaboku i Varaždinu. Zašto Međimurje nije bilo dio tog projekta? – pitao je.

Direktorica je objasnila kako su ranije procjene bile da je županija dovoljno blizu Piškornici, no novi elaborati pokazali su da udaljenost prelazi 45 kilometara, zbog čega je pretovar nužan. Također je dodala kako su na inicijativu ČAKOM-a, u tijeku i pregovori s Piškornicom gdje bi ista sufinancirala pretovarnu stanicu za Međimursku županiju.

Kovačić je zatim otvorio pitanje troškova koji tek dolaze.

– Ako ćemo imati pretovarnu stanicu, tko će snositi trošak održavanja i radnika? Hoće li to opet pasti na građane? – upitao je.

Direktorica nije uljepšavala situaciju.

– Da, ti troškovi će postojati i oni će se odraziti na cijenu usluge – odgovorila je.

Na to je vijećnik Ivica Kovačić upozorio – Ispada da je Međimurje, koje je nekad bilo u vrhu po odvajanju otpada, sada palo na začelje, a sve se na kraju prelama preko leđa jedinica lokalne samouprave i građana koji to financiraju.

Otvorio je i pitanje ukupne financijske konstrukcije.

– Govorimo o prvoj fazi od oko tri milijuna eura, ali ukupno projekt ide i do 15 milijuna. Tko će financirati ostatak? – zanimalo ga je.

– Prva faza je ono što je apsolutno neophodno – moramo osigurati kapacitete za odlaganje i kvalitetno postupanje s odvojeno prikupljenim otpadom, i u to moramo krenuti odmah. Druga faza odnosi se na zatvaranje postojećih dijelova odlagališta, odnosno na prekrivne slojeve ranije iskorištenih kapaciteta. Za te aktivnosti ministarstvo svake godine raspisuje natječaje i sufinancira ih s oko 85 posto, pa očekujemo da ćemo veći dio tog ulaganja pokriti upravo iz tih sredstava.

Što se tiče treće faze, i tu je ključna nova kazeta, odnosno brtveni i prekrivni slojevi koji nose najveći dio investicije, također uz očekivano sufinanciranje od 85 posto. Uz to, planiramo i razvoj kompostane. Postojeću imamo, ali želimo je unaprijediti, no za taj dio čekat ćemo priliku za sufinanciranje iz EU fondova, jer to nije projekt koji je u ovom trenutku hitan – rekla je Jalšovec.

U jednom trenutku Kovačić je slikovito opisao cijeli sustav – Mi smo u ovoj priči praktički samo sakupljači koji otpad premještaju s jednog mjesta na drugo. Ne rješavamo problem, nego ga gomilamo – s jednog ‘kupčeka’ radimo drugi. Na kraju imamo samo sve veće hrpe otpada koje ne nestaju. Trebamo rješenja koja će otpad stvarno zbrinjavati, a ne ga samo preslagivati.

Jalšovec je tu rekla sljedeće –S uspostavom regionalnih centara, miješani komunalni otpad dodatno će se obrađivati – ponovno će se sortirati i iz njega će se izdvajati korisne frakcije koje danas još uvijek završavaju na odlagalištu. Uz to, primjenjivat će se tehnologije koje omogućuju iskorištavanje plinova iz otpada, čime će se dodatno smanjiti količina koja se trajno odlaže. – pojasnila je Jalšovec.

Rasprava otišla i prema energanama

Dio rasprave otvorio je i pitanje dugoročne strategije gospodarenja otpadom, gdje je Kovačić spomenuo primjere iz inozemstva.

– Postoje modeli poput spalionica otpada u zemljama poput Japana, Nizozemske ili Austrije, gdje se otpad pretvara u energiju. Trebamo razmišljati i u tom smjeru, a ne samo o odlaganju i pretovaru – rekao je vijećnik Kovačić.

Direktorica Jalšovec potvrdila je kako se i na nacionalnoj razini sve češće spominje takav pristup.

Kritike i sumnje vijećnika

Vijećnik Kristijan Marčec bio je među oštrijima u raspravi te je otvoreno propitao odgovornost ČAKOM-a za nastalu situaciju.

– Sukus svega je da vi više nemate mjesta za otpad. Mene zanima kako ste došli u tu situaciju i zašto se nije reagiralo ranije. Sada dolazite pred nas i tražite podršku za kredit, a meni to izgleda kao posljedica lošeg planiranja koje se moglo izbjeći da se krenulo prije deset godina – rekao je Marčec.

Dodao je kako ga smeta odnos prema općinama.

– Stalno se od nas nešto traži, a rijetko se nudi rješenje. Godinama slušamo iste zahtjeve, primjerice oko odvoza iz romskog naselja Piškorovec, gdje se očekuje da općina osigurava dodatne uvjete poput zaštite. To nije u redu – poručio je.

Kritizirao je i kvalitetu usluge, a posebno je istaknuo – Imam dojam da s ovih 180 tisuća eura financiramo nešto što je trebalo biti riješeno puno ranije. Sada smo dovedeni pred zid i to je problem– zaključio je Marčec.

Vijećnica Jadranka Sermek naglasila je kako problem nadilazi lokalnu razinu – Država bi trebala imati veću ulogu. Ovako se sve prebacuje na općine i građane – rekla je.

Šegović: ‘Drugi su tri koraka ispred’

Predsjednik Općinskog vijeća Josip Šegović također je iznio niz kritika na račun poslovanja ČAKOM-a.

– Smatram da je ČAKOM prespavao deset godina čekanja na rješenje oko sortirnice i odlagališta. Niste se paralelno razvijali kao drugi, primjerice Prekom. Oni imaju uređeno odlaganje glomaznog otpada, sortiranje i recikliranje, dok vi to nemate – rekao je.

Posebno je istaknuo razliku u modelu financiranja.

– Prekom je ulagao iz vlastitih sredstava i razvijao sustav bez opterećivanja jedinica lokalne samouprave, dok se ovdje sada traži upravo suprotno. Smatram da to nije dobra politika i da se trebalo drugačije postaviti – poručio je.

Na kraju je postavio ključno pitanje:

– Što ako danas ne damo suglasnost? Što će ČAKOM tada poduzeti? – upitao je Šegović.

– Naći ćemo drugo rješenje – odgovorila je direktorica Lidija Miše Jalšovec.

– Znači li to da ćete uskratiti odvoz otpada? – upitao je Šegović. – To sigurno nećemo – uzvratila je.

Predsjednik vijeća potom je upozorio na dugoročnu financijsku sliku.

– Ako danas prihvatimo ovu odluku, znači li to da nas za dvije ili tri godine čeka novo zaduženje? – pitao je. – U ovom trenutku to ne tražimo – odgovorila je Jalšovec.

No, Šegović je ostao skeptičan.

– Prema ovom poslovnom planu, ovo je tek prva faza i mali korak naprijed. Na kraju bismo mogli doći do milijunskih iznosa koje bi općine morale pokriti. Smatram da se to trebalo drugačije planirati, a ne čekati deset godina – rekao je.

Na pitanje vijećnice Jadranke Sermek o alternativama, moglo se čuti kako bi jedno od rješenja bilo i novo zaduživanje ili drukčiji model financiranja.

U raspravu se ponovno uključio i vijećnik Kristijan Marčec, koji je podsjetio na ranije spominjanu mogućnost odvoza otpada na druga odlagališta. – Dobro je da to nije bilo dopušteno jer bi usluga bila još skuplja – rekao je.

Direktorica je to i potvrdila konkretnim brojkama.

– Da smo morali tržišno zbrinjavati miješani komunalni otpad, cijena bi bila oko 400 eura po toni. Procijenili smo da bi to građanima značilo i do 30 eura mjesečno za dva odvoza. – rekla je Jalšovec.

Nakon njezina izlaganja, predsjednik vijeća zahvalio je gošći i najavio nastavak rasprave bez predstavnika ČAKOM-a.

Jednoglasno ‘PROTIV’

– Čuli ste što se od nas traži i što se nudi. Osobno nisam zadovoljan. Smatram da su drugi, poput Prekoma tri koraka ispred– ulagali su vlastita sredstva i razvijali sustav bez dodatnog opterećenja općina – rekao je Šegović.

U raspravi se dotaknulo i mogućih alternativnih modela. Šegović je istaknuo da postoje i druga rješenja koja ne bi bila skuplja od predloženog. Na pitanje kamo Prekom odvozi otpad, odgovorio je da imaju vlastite kapacitete te već dijelom koriste Piškornicu. Na kraju rasprave predsjednik vijeća dao je prijedlog odluke na glasanje.

– Tko je za davanje suglasnosti? – upitao je.

Za odluku nije glasao nitko, a protiv su bili svi prisutni vijećnici. Time je odluka jednoglasno odbijena, uz jasan zaključak da se ovakav model ne prihvaća, ali i poruku da postoji prostor za novu, prihvatljiviju ponudu.