Mališanima iz Dječjeg vrtića u Donjem Vidovcu jučer je baš bio zanimljiv dan. Ujutro su u šetnji posjetili “Lukačevo f Kalanici”, a poslijepodne su na školskom igralištu imali “Jesensku svečanost”.
Uz vježbe zagrijavanja, natjecateljske štafetne igre, povlačenje užeta, dodjelu medalja častili su se sa pečenim kestenima i kolačićima.
– To su dani koje djeca posebno vole i nikada ih ne zaboravljaju – kažu njihove odgajateljice.
– U Svetomartinski vinski gulaš ne smije se dodavati ocat, jogurti ili drugi neprirodni začini, kao niti ružmarin, smilje i bosilje, ali zato može domaća ili baranjska ljuta mljevena paprika i najbolje svinjsko meso, lopatica ili butina, kaže Darko Padarića, autor recepta i ocjenjivač gulaša.
Predivna jesen polako nas vodi prema Martinju, danu kada uz velike radosti mošt postaje mlado vino koji radosnima čini naša tijela, duše i srca, a vinarima daje plaću za njihov cjelogodišnji rad u vinogradima i podrumima. Martinje su zapravo mnoga lijepa, uglavnom vinska događanja uz blagdan Svetog Martina biskupa kojemu je u Katoličkom kalendaru spomen ili imendan 11. studenog.
Mnoga mjesta diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj imaju svoje ‘Martinje, ali nepobitna je logika kako Martinje pripada naseljima koje nose ima ovog, vinoljubima najmilijeg svetca, pak je stoga u Međimurju najsvečanije u Svetom Martinu na Muri i donekle u Podturnu, gdje je ovaj svetac župni patron. Desetljećima i poglavito nakon što je Hrvatska stekla svoju nezavisnost najveće martinjske svečanosti odvijaju se u Svetom Matinu na Muri najveće su u ovom dijelu Europe, pa će tako biti i ovog studenog, a pripreme su započele.
Za početak Turistička zajednica i Općina Sveti Martin na Muri pozivaju sve one koji se smatraju majstorima kotlića da se prijave za kuhanje svetomartinskog kotlića, točnije Svetomartinskog vinskog gulaša na mega spektaklu koji je na rasporedu u subotu 12. studenog 2022. na obali rijeke Mure kod Skelarske kuće u svetom Martinu na Muri. Kaže David Novinščak prvo ime svetomartinskog turizma kako kuhanje započinje u 11 sati, a pola sata prije treba podići opremu i zauzeti poziciju za kotlić.
Organizatori očekuju 40-ak ekipa koji će za sudjelovanje trebati uplatiti kotizaciju od 200 kuna po ekipi, a najbolje ocijenjeni gulaši dobiti će posebna priznanja i nagrade sponzora. Recept za Svetomartinski vinski gulaš osmislio je vrhunski majstor Darko Padarić koji natjecatelje upozorava kako povjerenstvo za ocjenjivanje neće niti pogledati gulaše koji će biti ukrašeni nekakvim biljkama ili listićima, nego će se kušati i ocijeniti gulaši koji će biti spremljeni na osnovi starinskih recepata i običaja uz obvezno dodavanje starinskog domaćeg vina.
Ocat ne smije u vinski gulaš kao niti aromatična vina. I mnogo drugih stvari bit će na ovom spektaklu, na kojemu će i mošt biti promoviran u mlado vino.
Kako bi nagradila najuspješnije studente s područja općine Orehovica, načelnica Dijana Novak objavila je na stranicama Općine „Javni poziv za dodjelu nagrade uspješnim studentima s područja Općine Orehovica koji su diplomirali u akademskoj godini 2022./23.“. Riječ je o jednokratnim novčanim potporama u iznosu od 800 do 2500 kuna.
Na poziv se mogu javiti svi studenti s prebivalištem na području općine Orehovica, koji su u akademskoj godini 2022./2023. diplomirali na specijalističkom diplomskom stručnom studiju, integriranom diplomskom studiju, diplomskom sveučilišnom studiju, poslijediplomskom specijalističkom studiju ili poslijediplomskom sveučilišnom studiju, a potpore su sljedeće:
Dekanova nagrada: 800 kuna
Rektorova nagrada: 1000 kuna
Specijalistički diplomski stručni studij: 1250 kuna
Integrirani diplomski studij: 1500 kuna
Diplomski sveučilišni studij: 1500 kuna
Poslijediplomski specijalistički studij: 2000 kuna
Poslijediplomski sveučilišni studij: 2500 kuna
Za prijavu je potrebno dostaviti presliku osobne iskaznice, potvrdu o stečenom zvanju ili dobivanju dekanove ili rektorove nagrade, kopiju tekućeg računa i životopis. Prijaviti se možete, do 31. listopada 2022. godine, slanjem dokumenata na Općinu (Čakovečka 9, Orehovica) ili e-mailom na [email protected] s naznakom „Diplomati 2022./2023. – jednokratna novčana potpora“.
Sve detalje saznajte ovdje.
Radovi na izvedbi otvorenog kanala u Goričanu, kojima je predviđeno rješenje oborinske odvodnje u dijelu iza Školske ulice do potoka na k.č.br. 10031, k.o. i k.č.br. 5667, započeti još u rujnu 2022. godine, dobro napreduju.
Zbog neadekvatnog prihvatnog kapaciteta tog kanala, kod jakih kiša događalo se da je dio dvorišta iza Školske ulice bio poplavljen. Stoga će se taj kanal proširiti i produbiti. Projektnu dokumentaciju za rješavanje oborinske odvodnje financirala je Općina Goričan, dok radove, u vrijednosti od 150.000 kuna + PDV financiraju Hrvatske vode.
– Radovi bi trebali biti gotovi do kraja listopada, a u planu nam je sljedeće sanacija kanala kod Radničke ulice – rekao je načelnik Općine Goričan Emanuel Sinković.
Na gradski blagdan Svete Barbare 04.12. 2019. godine svečano je otvoren novi Dječji vrtić Maslačak. Još 2017. godine nakon višekratnih promjena projektne dokumentacije kako bi se zadovoljili uvjeti iz Javnog poziva, stigla je Odluka o prihvatljivosti financiranja gradnje novog dječjeg vrtića Maslačak u gradu Mursko Središće. Realizacijom tog projekta od 10 milijuna kuna, a koji je Grad sufinancirao s 15% ili 1,5 milijuna kuna naši najmlađi dobili su adekvatne uvjete za boravak u vrtićkim ili jasličkim skupinama.
Preseljenjem Dječjeg vrtića iz prostora nekadašnje stare škole otvorila pak se je mogućnost da se gradska uprava preseli na tu lokaciju. Uz pomoć Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije koje je odobrilo 400 tisuća kuna za adaptaciju tih prostora 2020. godine je i to realizirano pa je od listopada 2020. godine Gradska uprava preseljena na novu lokaciju. Prostori bivše Gradske uprave smješteni uz Centar za kulturu Rudar su pak nakon toga dodijeljeni na korištenje komunalnom poduzeću Murs-ekom te državnim uredima.
Danas pak je Gradu Mursko Središće stigla vijest da je prijavljeni projekt dogradnje Dječjeg vrtića s još četiri skupine prihvatljiv za financiranje putem Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova, prvi Poziv, NPOO.C3.1.R1-II.01 . Dogradnjom bi se osigurali dovoljni kapaciteti za svu djecu, vjerojatno za minimalno deset i više godina unaprijed.
Treba napomenuti da projektantska procjena dogradnje iznosi oko 12 milijuna kuna, a prema pravilima iz Javnog poziva prihvatljivi trošak sufinanciranja putem javnog poziva iznosi 4.896 000,00 kuna dok bi ostatak trebalo osigurati u idućim godinama iz gradskog proračuna što pa će predstavljati jako veliki teret zbog već nastalih obveza na projektu aglomeracije Mursko Središće te najavi mogućeg početka realizacije projekta aglomeracije naselja Štrukovec i Križovec što će također biti ozbiljniji financijski teret za gradske financije.
Obzirom što je malo vjerojatno da bi se ovakav javni poziv u idućem desetljeću mogao ponoviti, gradonačelnik Dražen Srpak smatra da Grad nema previše izbora obzirom što je dogradnja unatoč manjem obimu sufinanciranja i nadalje potrebita te zapravo i ne postoje drugačiji izbor osim da se prihvati ovakva odluka o prihvatljivosti financiranja, a u godinama koje dolaze obzirom što je provedba do sredine 2026. godine morat će se pronaći mogućnost financiranja našeg djela koji bi trenutačno iznosio oko 7 milijuna kuna, s nadom da će ipak cijene u građevini u idućim godinama biti manje, a onda posljedično i razina našeg udjela financiranja.
Isto tako postoji mogućnost da će se iz nekih drugih izvora financiranja moći dobiti novac za pomoć u financiranju našeg djela projekta. Zanimljivo je dodati da je 2019. godine cijeli vrtić veličine od 1400 metara kvadratnih bio financijski „težak“ 10 milijuna kuna, dok pak danas procjena dogradnje četiri skupine s nešto više od 500 metara kvadratnih prema procjeni projektanata iznosi 12 milijuna kuna. Dogradnja vrtića nam je od vitalne važnosti za osiguranje dostatnih kapaciteta za svu djecu i trebati će sve učiniti da se taj projekt unatoč velikom financijskom opterećenju za gradski proračun i u idućim godinama uspješno realizira.
U Gradskoj vijećnici Grada Čakovca održana je prezentacija nacrta Strategije zelene obnove. Radi se o dokumentu koji definira zelene i plave (vodene) površine Čakovca koji će biti temelj za prijave na natječaje Europske unije i Republike Hrvatske. Na Javnom natječaju posao izrade Strategije je, između 6 ponuditelja, dobila tvrtka “Centar građevinskog fakulteta d.o.o.” te je profesor Damir Bekić, uz suradnike Jakova Ahela i Vitoriu Šokec Plepelić pred predstavnicima stručne javnosti prezentirao nacrt dokumenta koji je izrađen.
Pozvani su predstavnici Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije, Suradničkog vijeća za zelene površine Grada Čakovca, Udruge arhitekata Međimurja, Društva građevinskih inženjera i tehničara Međimurja te ustanove Međimurska priroda koji će dati svoje prijedloge i komentara na nacrt Strategije.
Sve aktivnosti i sama Strategija imaju za cilj poticanje razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, kako bi se osigurali temelji razvoja održivog prostora. Naglasak je na razvoj zelene infrastrukture i integraciju rješenja zasnovanih na prirodi, jačanje otpornosti na rizike i klimatske promjene te podršku općem održivom razvoju. Pritom se radi na poboljšanju urbanog okruženja, smanjenju potrošnje energije, ali i utječe na zdravlje te rekreaciju građana u ugodnijem okolišu i uz veću količinu dostupnih zelenih površina diljem grada.
Grad Čakovec pokrenuo je 12. listopada proces e-Savjetovanja, a kako bi dobili mišljenje javnosti otvorena je i anketa za građanstvo vezana uz temu. Anketa je dostupna na sljedećoj poveznici.
Gotovu Strategiju Grad planira kandidirati na Javni poziv za financiranje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine RH, a kasnije naručivati pojedinačne projekte iz područja Zelene obnove i prijaviti ih na buduće natječaje.
Na netom održanoj humanitarnoj akciji Dani ljubičaste vrpce, održane u čakovečkom središtu, zatekli smo dvije čakovečke dame. One su s lijeva Vera Prepelić, kojoj su 64 godine, i godina dana mlađu Flaviu Maurović.
Vera je bila na zadatku jer je članica Županijske lige protiv raka Čakovec, a Flavia je došla poduprijeti ovu akciju kao i svaku koja je obojena notom humanosti.
– Konačno, negdje u ovo vrijeme prije 40 godina je počelo naše istinsko prijateljstvo koje danas ima čvrste korijene i kako onda ne bi bila uz prijateljicu – kazala je Flavia.
I danas je na čakovečkom sajmu srijedom sve vrvilo od kupaca i prodavača. Posebnu pozornost privlačio je nekadašnji pokretni brus na nožni pogon, koji su nekad po selima gurali i brusili tzv. “žlajfari”.
Odavno toga više nema na našim ulicama, ali ni dobrih brusača noževa i majstora za popravak kišobrana. Uz to, na sajmu se puno potencijalnih kupaca okupilo na štandu s malim automobilima na daljinsko upravljanje te Rambo-noževima!
Inače, sajmom su dominirale su presadnice maćuhica po 4 kune, krizanteme, špine i drugo cvijeće za groblje od 20 do 50 kuna. Kesteni su bili po 15 kuna, mandarine po 8 i više kuna kilogram. Cikla je po 4 kune kilogram, a kukuruz šećerac po 3 kune komad. Visoku cijenu ima peršin: od 18 do čak 30 kuna kilogram. Očišćeni orasi su po 40 kuna pola kilograma.
Suhi grah trešnjevac bio je po 35 kuna kg, grah zelenček kukuruzar je danas na sajmu nuđen po 70 kuna kilogram, koliko je bila cijena i graha putreka. Suhi grah ričet bio je po 60 kuna kilogram, a kebet bajs po basnoslovnih 90 kuna kilogram. Grah u ljusci je po 15 kun kg. Eko-lješnjaci su po 70 kuna kg.
Stigla i repa: danas 4 kune kilogram. Crvena paprika rog bila po 8 i 10 kuna kg, a patliđan po 8 kuna kg. Cijena običnog domaćeg češnjaka bila je standardna: prodavan je od 30 do 40 kuna kilogram.
Nuđena je i hajdinska kaša po 25 kuna kilogram. Krumpir je bio po 5 kuna kilogram, kelj je nuđen po 8, cvjetača po 15, a domaća salata po 10 kuna kilogram. Bijelo zelje prodavano je po 10 kuna, crveno po 11, cikla po 4, mrkva po 10, celer od 8 do 15 kuna kilogram.
Dinje su nuđene po 5 kuna kilogram, a grožđe po 15 kuna. Breskve, nektarine i šljive prodavane su po cijeni od 8 do 15 kuna kilogram, a jabuke po 7 kuna kilogram.
Šampinjoni su bili po 24 kuna kilogram, a bilo je i puno vrganja svih vrsta i veličina. Takva im je bila i cijena: od 60 do čak 120 kuna kilogram!
Luk se nudio po 4, luk srebrenac po 8, ljuti feferoni po 20, a slatki po 15 kuna kilogram. Paradajz paprika bila je po 8 kuna, babura po 12 kuna.
Med je po 60, 70 i 80 kuna staklenka! Crno miješano ulje od tikve je nuđeno po 70 kuna, ono čisto po 120 kuna.
Kao i uvijek, među prvima je sve to vidio i snimio naš foto-reporter Stjepan Hranilović. Pogledajte, zanimljivi prizori!
Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec je 14.10.2022. organizirao događaj kojim se obilježila proslava dana Erasmusa. Dani Erasmusa su godišnja proslava programa Erasmus+ koji je najveći program Europske unije namijenjen obrazovanju, osposobljavanju, mladima i sportu. Dani Erasmusa se u svijetu i diljem Hrvatske održavaju od 13.-15. listopada 2022. godine.
U sklopu provedbe Erasmus dana, Gradsko društvo Crvenog križa organiziralo je dane otvorenih vrata za mlade osobe koje žele saznati više o dosadašnjim i budućim aktivnostima Erasmus+ projekata koje provode. Gradsko društvo Crvenog križa provodi 2 Erasmus+ projekta: Zauzmi se – mladi za zajednicu! i Ready2Help – priprema i odgovor mladih na krizne situacije. Projekt Zauzmi se – mladi za zajednicu! usmjeren je na aktivnosti mladih, odnosno uključivanje mladih u edukativne radionice na temu građanskog aktivizma, demokracije, ekologije kako bi se potakle građanske, socijalne kompetencije i kritičko razmišljanje mladih.
Provoditeljice projekta su mlade volonterke GDCK Čakovec Ana Sabočanec, Erin Isabel Sabol i Ena Stričak koje uz svoje mentorice uče kako provoditi svoj prvi projekt. S druge strane, projekt Ready2Help – priprema i odgovor mladih na krizne situacije usmjeren je na poticanje građanskog aktivizma među mladima, posebice u dijelu djelovanja u kriznim situacijama, a jedna od glavnih aktivnosti projekta odnosi se na osposobljavanje deset mladih volontera za članove interventnog tima.
Događaj se održao u dvorani Muzejsko – informativnog centra u Perivoju Zrinskih od 13 – 17 sati, a vodili su ga volonteri Gradskog društva Crvenog križa koji su aktivno uključeni u Erasmus+ projekte. Na događaju, mladi su se informirali o načinima uključivanja u aktivnosti projekata kojima bi poboljšali svoje kompetencije i djelovali u lokalnoj zajednici.
Tijekom samog događaja, proglašeni su i pobjednici natjecanja „Mislim, djelujem i utječem zeleno“ koje se provodilo kroz projekt Zauzmi se – mladi za zajednicu! Cilj natjecanja bio je osmisliti kreativnu ideju koja može pridonijeti očuvanju okoliša. Pobjednici natječaja su učenici 3.b razreda Ekonomske i trgovačke škole Čakovec, Goran Jambrečić, Kristina Šafarić i Doris Hrešć.
Ovim putem Gradsko društvo Crvenog križa poziva sve mlade na području Međimurske županije da se uključe u aktivnosti Erasmus+ projekata, a s ciljem jačanja vlastitih kompetencija i uključivanja u lokalnu zajednicu.
