U Europskom parlamentu raspravljalo se o odnosima EU-a i zapadnog Balkana s obzirom na novi paket za proširenje koji je prošli tjedan predstavila Europska komisija.
Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak rekla je da paket šalje ohrabrujuću poruku državama zapadnog Balkana da i dalje ostaju prioritet Europske unije, ocijenivši najznačajnijim davanje uvjetnog statusa zemlje kandidatkinje Bosni i Hercegovini, čime se političke elite potiče na suradnju. Međutim, moraju se poduzeti i neophodni iskoraci u smjeru ustavne reforme i izmjene Izbornog zakona.
„Važnost reformi iznova je potvrđena početkom listopada kada su Hrvati četvrti put preglasani u izboru za hrvatskog člana zajedničkog Predsjedništva. Krajnje je vrijeme da se okonča ova nepravedna praksa“, poručila je zastupnica Glavak.
Govoreći o Srbiji, naglasila je da srpske vlasti moraju prestati biti dvolične.
„Iako je Europska unija glavni politički i trgovinski partner Srbije s otvorenim pristupnim pregovorima, unatoč tome, Srbija odbija usklađivanje s vanjskopolitičkom i sigurnosnom politikom Europske unije. Posebno je problematičan izostanak po pitanju osude ruske agresije na Ukrajinu. Srbija treba odlučiti gdje je njezina budućnost i to treba učiniti bez odgode“, rekla je eurozastupnica Glavak, izrazivši duboku zabrinutost zbog slobode medija i vladavine prava koje su u Srbiji na niskim razinama.
Zastupnica Sunčana Glavak zaključno je istaknula da politički momentum postoji, a na državama je odgovornost da se dokažu.
Na zadnjoj, 9. sjednici Skupštine Međimurske županije, održanoj 13. listopada 2022. godine, vijećnik MDS-a Željko Pavlic postavio je pitanje upozoravajući na probleme i teškoće koje imaju zaposleni u Republici Austriji zbog dvostrukog oporezivanja:
– Problem dvostrukog oporezivanja ljudi koji rade u Austriji, a među njima je mnogo Međimuraca i Međimurki, tu bih posebno izdvojio njegovateljice, bilo je jedno je od tema razgovora prilikom posjeta veleposlanika Austrije Međimurskoj županiji. Tom prilikom izjavljeno je da će se taj problem ubrzo riješiti, pa bih molio župana da nas detaljnije informira o tome na koji način i kada će se taj problem riješiti? – rekao je Pavlic.
Komentirajući dvostruko oporezivanje građana koji rade u Austriji, župan Matija Posavec je izjavio kako je održan sastanak s Hrvatskim sindikatom radnika migranata na kojem je istaknuto kako su zatrpani pozivima ljudi koji su u ‘škarama’ dvostrukog oporezivanja‘, posebice njegovateljica. Ljudi se također obraćaju poreznoj upravi i veleposlanstvima u Zagrebu i Beču.
– Mi shvaćamo ovaj problem i dali smo punu podršku sindikatu da se to pitanje riješi. Tu se postavilo i pitanje ravnopravnosti, jer npr. pomorci nisu u poreznim škarama makar veći dio godine provode u inozemstvu. Županija će reagirati prema Vladi RH, jer ona tu odluku može donijeti jednostrano, i prema saborskim zastupnicima i poreznoj upravi i nadam se da će biti dosta razuma za rješavanjem ovog pitanja koje opterećuje kako stanovnike Međimurske tako i Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije koji rade u Republici Austriji – bio je županov komentar, ujedno i odgovor.
Bivši ministar graditeljstva Darko Horvat, neslužbeno doznaje RTL, ima novi angažman. Otkrivaju da je Darko Horvat koji čeka podizanje optužnice za pogodovanje pri dodjeli bespovratnih poticaja dok je bio ministar dobio u tvrtki Končar.
Prema informacijama kojima raspolažu uskočki osumnjičenik i jedini ministar koji je ikad uhićen na dužnosti i tijekom mandata – posao je dobio putem natječaja.
RTL-ov reporter Ilija Radić donosi detalje o novom angažmanu Darka Horvata.
Prema neslužbenim informacijama, Horvat bio trebao savjetovati Upravu u poslovima vezanima uz HEP. Bivši ministar koji je prvi ikad kojem su policijske lisice sputale ruke dok je bio na ministarskoj funkciji ne može biti imenovan niti na bilo koju drugu funkciju osim konzultantsku.
Sezona šumskih plodova počela je, a da berači mogu ove godine mogu dobro proći govori i priča od prije nekoliko dana kada je djevojčica iz Maruševca s varaždinskog područja pronašla vrganj od dva kilograma, piše RTL.
Lijepa je to gljiva za napraviti selfie, ali i za zaslužiti svoje mjesto medijima.
A koliko se ljudi vesele jesenskim plodovima govori i činjenica da je kestenijada u Svetom Ivanu Zelini prošli vikend privukla čak 10.000 posjetitelja.
No vikend berači koji lijep dan žele provesti u prirodi i sakupiti nešto kestena, gljiva ili divljeg šipka trebaju biti na oprezu jer za branje im treba dozvola, a i postoje pravila koliko se čega smije iznijeti iz šume, jer recimo gljiva se smije ubrati najviše tri kilograma na dan.
Iz Hrvatskih šuma ističu da se za ulazak u šume i branje plodova jeseni kojima oni gospodare treba dozvola koja je besplatna i relativno ju je jednostavno pribaviti.
“Uz gljive, ostali šumski plodovi su kesteni, aromatično, jestivo i ljekovito bilje šumske bobice i slično. Svim sakupljačima šumskih proizvoda za osobne potrebe omogućena je samostalna izrada dozvole putem naše web aplikacije koja je objavljena na portalu Hrvatskih šuma i možete ju pronaći OVDJE. Dozvola se izrađuje za tekuću godinu i važi do 31. prosinca iste godine. Izrađuje se tako da se odabere uprava šuma podružnice na čijem se području sakupljaju biljke i gljive, a zatim se odabiru zakonom dostupne biljke za sakupljanje. Zakonom dostupne biljke su one koje nisu strogo zaštićene vrste čiji je popis definiran pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama. Izrada dozvole potpuno je besplatna”, navode za RTL.hr iz Hrvatskih šuma.
Do 10 kg kestena je OK
No postoji ograničenje koliko se čega smije ubrati.
Nadzemnih gljiva smije se ubrati do tri kilograma dnevno, kestena smijete skupiti do deset kilograma, a isto vrijedi i za druge plodove. Smijete pobrati i dva kilograma češera, potom pet komada lukovica, gomolja ili korijena. Također smijete iz šume iznijeti i kilogram listova ili cvjetova, busen mahovine.
Ide uskoro i vrijeme Adventa pa je dobro znati da se smije sa sobom iz divljine ponijeti i pet kilograma crnogoričnih grana ili maksimalno tri grane. Humusa se smije uzeti pet kilograma dnevno, javlja RTL.
U petak, 7. listopada i 14. listopada 2022. godine u prijepodnevnim satima u Šenkovcu i Lopatincu, policijski službenici Postaje prometne policije Čakovec te Ureda načelnika proveli su preventivne aktivnosti usmjerene na podizanje razine svijesti kod građana o nužnosti poštivanja prometnih propisa i pravila prilikom sudjelovanja u cestovnom prometu.
Aktivnosti u Šenkovcu i Lopatincu provedene su prema najugroženijim i najranjivijim sudionicima u cestovnom prometu, a to su pješaci i biciklisti. Poseban naglasak pritom je stavljen na edukaciju osoba starije životne dobi te na djecu. Svim građanima koji su posjetili informativne punktove podijeljeni su promidžbeni materijal te im je skrenuta pozornost na potrebu poštivanja prometnih propisa i pravila prilikom sudjelovanja u cestovnom prometu.
Znate li kako izgleda sivi puh? Riječ je o glodavcu kratkih udova i kitnjastog repa. Na prednjim udovima ima četiri, a na stražnjim pet prstiju s malim savinutim kandžama. Krzno je sive boje, osim ventralno, gdje je bijelo.
Možemo ga opaziti u listopadnim ili mješovitim šumama, pa čak i u blizini kuća. Hrani se žirevima, lješnjacima, voćem, gljivama, kukcima i manjim beskralježnjacima. U svoju „zamku‟ uhvatila ga je naša kamera. Snimak je noćni, što ne začuđuje jer su puhovi noćne životinje. Dan provodi sakriven u dupljama ili nekim sličnim skloništima. Obožava spavati, pa njegova hibernacija počinje već u ranu jesen. Hibernacija traje čak sedam do osam mjeseci. Rep mu je gotovo iste dužine kao dužina njegova tijela. Više o ovoj životinjskoj vrsti možete saznati na mrežnoj stranici zoo.hr.
Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode i njezini čuvari prirode vrijedno rade na terenu. Između ostalog postavljaju foto kamere. U trenutku prolaska životinja aktiviraju se senzori i pri tome nastaje fotografija ili video snimka. Zabilježeni podaci pomažu u prikupljanju podataka o vrstama koje obitavaju u našim zaštićenim područjima. Vaša fotografska opažanja možete dojaviti preko rubrike Dojava čuvarima prirode ili Fotografija mjeseca na mrežnoj stranici www.medjimurska-priroda.info.
Tko su sve bili glavni glumci u dosadašnjim epizodama iz serijala Što je sova vidjela? može se pogledati na YouTube platformi i kanalu Međimurske prirode. U epizodi Što je sova vidjela? # 04 saznajte što je radio znatiželjan sivi puh. Evo poveznice:
– Osjećam potrebu da se nakon uspjele priredbe 13. “Mamične škrije“ javno zahvalim svima koji su svojim dolaskom uveličali ovu svečanost, a i onima koji su svojim prilozima i donacijama pomogli da ona do kraja uspije- rekla je predsjednica Štefica Jambrošić.
Svečanost su uveličali: Načelnik Općine Vratišinec Mihael Grbavec, prof. emeritusStjepan Hranjec, Bojan Pogrmilović, vrhunski vokalni pedagog, solo pjevač i dirigent iz Samobora, ravnateljica OŠ dr. Vinka Žganca Vratišinec Maja Lukman Šprajc, župnik župe Uzvišenja Sv.Križa Vratišinec Josip Blažon s prekrasnim riječima zahvale za plodove zemlje, kratkom molitvom i blagoslovom. Obol slavlju su dali članovi KUD Prigorje Križevci, Udruga Vredne roke Dragoslavec.
Donatori KUU „Društva žena“ bili su:Marija i Olenka Milinković, G. Kraljevec, Transporti Žganec, G. Kraljevec, ŠTIKMA Slemenice, Branko Radiković, Dalibor i Jagoda Jambrošić, G. Kraljevec,Letis – Pretetinec, DIKA ŠTIK Vratišinec, AGRO voćnjak Vratišinec,OPG Škvorc Vratišinec,OPG Peserlin Vratišinec,OPG Kovačić Milivoj , G. Kraljevec, OPG Petermanec Branka, G. Kraljevec,OPG Šoštarić Zrinko, G. Kraljevec,OPG Mikolaj Neven, G. Kraljevec,OPG Jambrošić Dalibor, G. Kraljevec,OPG Govedić Josip, Remis,Danijel Tkalec, Remis,Ivan Mavrin, Remis,Mirjana I Dušan Rosić. Pekara Panis M. Središće i Junior Čakovec.
Nevjerojatno kako život piše sudbine. Potvrđuje to i primjer našeg kolege, novinara portala Medjimurski.hr, Ivice Jurgeca, koji je sreo svog prijatelje iz vojske nakon 44 godine. Evo priče:
–Silvio Bertone iz Kukuljanova kod Rijeke i ja bili smo u vojsci 1978. godine na vojnom aerodromu Lađevci, između Čačka i Kraljeva. Plavci u protuzračnoj obrani. Postali smo dobri prijatelji. On je bio čato, a ja sam radio tjedne zidne novine. Dva puta ga je posjetila i njegova supruga Velinka, koju sam onda i upoznao. Kako život čini svoje, poslije završetka služenja vojske u ondašnjoj državi, otišli smo svako svojim putem i nismo se čuli do prije desetak godina. Jednu večer nazvao me telefonom čovjek čiji bi glas prepoznao i u snu. Bio je Silvio. Vidio me na TV-u u emisiji Gorana Milića “Brisani prostor”. Dao samo kratku izjavu o listu “Međimurje” u kojem sam onda radio kao glavni urednik. Popričali smo kratko: pomorac je, pčelar, graditelj brodova… i dogovorili susret. Na žalost, od onda se nismo ni čuli, ni vidjeli! – pripovijeda Jurgec i nastavlja:
-Prošlog tjedna po privatnom poslu sam s obitelji bio u Lovranu kada je tamo održavana tradicionalna “Marunijada”, nešto slično kao u Čakovcu “Porcijukulovo”. I u jednom trenutku na susjednom štandu pročitam “Pčelarstvo Bertone”. Srce mi je zaigralo. Gledam gospođu koja prodaje… Pa to je Velinka. Prepoznala je i ona mene. Vidio sam po osmijehu. Pogled je skrenula prema čovjeku koji je sjedio na niskom stolcu iza štanda, zaklonjen od mene. Potapšala ga po ramenu i pokazala prstom na mene. Silvio gotovo da se i nije promijenio. Širok osmijeh: “Pa ni moguće!”. Je, je moguće je. Rukovanje, zagljaji… O, pa dobro si se opremio, kaže i pokaže na moj trbuh. Smijeh. I krenulo je. Sjećaš se kapetana prve klase Ratka B. Marijanovića, pa Zec-Peškirić Zadravka iz Imotskog, pa MilanaArtića iz Zagreba, Staneta i Žižeka iz Ljubljane, Buro Envera iz Zenice, pa Čole i Mirsada Zulića iz Sarajeva… Uh, koliko nas je bilo. Tko zna gdje su sad ti ljudi? Sjećanja su nagrnula kao lavina snijega. Ponijela nas. Jesi li sreo kasnije onog Međimurca iz Male Subotice, koji je radio u kuhinji i svaki dan nam davao po štrucu-dvije vrućeg kruha? Bio je klasa ispred nas. Nisam, ne znam mu ni ime. Možda se javi, odgovorim. Nismo mogli dugo razgovarati, jer je bila gužva, pa smo dogovorili da sljedećeg dana, na povratku kući, stanemo u Kukuljanovu – govori Jurgec.
-I stali smo. Ispričali se o djeci, unucima, o njegovoj dugoj plovidbi na brodu, (prvoklasni je brodski strojar), o pčelarstvu, o tome kako je uz pomoć supruge sam izgradio obiteljsku kuću koju sada potpuno renovira… ma o svemu. Velinka je čak spomenula da poznaje i načelnika Općine Selnica, ErvinaVičevića, koji je rodom iz susjednog Škrljeva. Vrijeme je brzo proletjelo, valjalo je poći. Dogovoren je novi susret ili ovdje u Međimurju ili negdje u Primorju. Valjda neće opet proći godine da se sretnemo. Puno toga još nismo rekli i prisjetili se – kazao nam je Ivica Jurgec.
Nogometaši Nedelišća, koji su u pretkolu SuperSport Hrvatskog nogometnog kupa izbacili varaždinski Varteks boljim izvođenjem penala, a potom zbog gašenja NK Intera bez borbe prošli u osminu finala, jučer su doznali suparnika s kojim će odmjeriti snage 2.studenog u 14 sati na svojim Tratama. Biti će to Slaven Belupo iz Koprivnice koji je, teže od očekivanja, u Solinu izbacio istoimenog domaćina tek nakon produžetaka s 1:2. Ovaj susret odigrat će se tjedan dana ranije od ostalih zbog TV prijenosa na MaxSportu1.
Kao četvrtoplasirana momčad elitnog ranga Koprivničani su, bez sumnje, izraziti favoriti u ovom dvoboju, ali Nedelišće se uzda u tradiciju po kojoj su u kupu iznenađenja uvijek moguća, što su i sami dokazali prije deset godina kada su u šesnaestini finala kupa izbacili Rijeku. Uostalom, danas ih vodi čovjek koji je „panenkom“ presudio taj dvoboj Danijel Jagec kojem nikada nije nedostajalo one pozitivne drskosti da se bez straha upusti u okršaj sa suparnicima koji su mnogo jači na papiru. Upravo zbog toga posve sigurno možemo očekivati da će svatko od igrača kojeg pošalje na teren tamo ostaviti „svoju kožu i kost“ da bi ispisali ne samo klupsku, nego i povijest međimurskog nogometa.
Svakome od njih, baš kao i vjernim navijačima Skitnicama, dodatna je motivacija video podsjetnik na tu legendarnu pobjedu, a za očekivati je da će 2.studenog na Tratama biti i više od 1.500 gledatelja koliko ih je tada bodrilo.
Nakon što je Općina Donji Kraljevec nedavno uspješno završila projekt nadogradnje Dječjeg vrtića Ftiček u Donjem Kraljevcu, ukupne vrijednosti 2.370.000 kuna s PDV-om (od čega je Općina platila 1.750.875 kuna, a ostatak je financiran jednim dijelom od EU Fondova, a jednim dijelom od strane INA-e, koji je realiziran u svega nekoliko mjeseci te svečano otvoren 31. kolovoza 2022. godine, danas su stigle odlične vijesti i za vrtić u naselju Hodošan!
Naime, Općina Donji Kraljevec primila je danas dopis Ministarstva znanosti i obrazovanja da je njezin projekt izgradnje dječjeg vrtića u Hodošanu prijavljen na natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava „Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanja predškolskih ustanova“ u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, uspješno prošao prvu fazu procjene projektnih prijedloga i udovoljava kriterijima poziva sukladno Uputama za prijavitelje, te mu se, s ostvarenih 33 boda, odobravaju ukupna bespovratna sredstva u iznosu od 2.736.000 kuna.
Sredstva za to bit će dodijeljena Općini Donji Kraljevec u sljedećoj fazi, donošenjem Odluke o financiranju i potpisivanju Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.
Sadašnji odjel vrtića u Hodošanu u sklopu Osnovne škole Hodošan
– Ako sve bude po planu, vrtić bi se trebao brzo početi graditi i iduće jeseni već biti u funkciji, sve ovisi o tome koliko će brzo biti realizirana ova odluka i proces javne nabave – rekao je načelnik Općine Donji Kraljevec Miljenko Horvat. Objekt vrtića izgradit će se pokraj Osnovne škole Hodošan, neovisan o njoj.
U Hodošanu dječji vrtić trenutačno funkcionira kao manja jedinica nadograđena na Osnovnu školu Hodošan, a projekt za izgradnju vrtića kao novog objekta napravljen je još 2021. godine, te je prijavljen na natječaj Ministarstva znanosti i obrazovanja u lipnju 2022. godine.
Izgradnja Dječjeg vrtića u Hodošanu jedan je od prioritetnih planova te općine, koja nastoji omogućiti pohađanje vrtića za svu djecu i omogućiti maksimalno poželjne uvjete za mlade obitelji, s ciljem njihovog ostajanja u toj općini, kao i jačanja gospodarskih aktivnosti te proširenja stambenih kapaciteta.
