U ponedjeljak, 5. prosinca 2022. godine u jutarnjim satima, učenici drugih razreda Srednje škole Prelog, posjetili su Policijsku upravu međimursku.

Učenicima je u obilasku Policijske uprave međimurske domaćin bio policijski službenik Postaje prometne policije Čakovec, Ivica Štampar. Obzirom da se radi o učenicima ugostiteljskih smjerova prvo su posjetili su restoran Policijske uprave međimurske, gdje je ih je ugostio Josip Ljubić.

Nakon toga razgledali su prostoriju i šaltere gdje se izdaju osobni dokumenti (vozačke dozvole, osobne iskaznice, putne isprave i dr.), a također su upoznati s poslovima prometne policije. U sportskoj dvorani dočekao ih je policijski službenik Miljenko Krušelj te im prikazao nekoliko rekreacijskih vježbi, dok su im u dvorištu i garaži predstavljena razna policijska vozila, tehnička sredstva te Mobilni preventivni centar policije. Na samom kraju vodič službenog psa Ivica Goričanec predstavio je belgijsku ovčarku Loku, obučenu za otkrivanje droga.

Policijsku upravu međimursku posjetilo je šestero učenika u pratnji svojih profesora, a u znak sjećanja na ovu zanimljivu posjetu podijeljeni su im razni promidžbeni preventivni materijali namijenjeni sigurnijem sudjelovanju u cestovnom prometu. U znak zahvale srednjoškolci su domaćinima donijeli kolače i pismo zahvale.

Ulaskom u većinu supermarketa dočekaju vas jarke boje voća i povrća. Jeste li to ikada primijetili?

Banane, jabuke, zelene salate, tikvice, paprike i mnogi drugi proizvodi koji čine atmosferu gostoljubivom i privlačnom, piše Novi list.

Čovjek na trenutak ima gotovo dojam da se nalazi na lokalnoj tržnici ili na tržnici voća i povrća u blizini kuće, čak i kada se nalazi na prodajnom mjestu velikog supermarketa.

Jeste li se ikada zapitali zašto je ta hrana izložena na ulazu? Nije to slučajan izbor, naprotiv. Iza toga stoji dobro promišljena marketinška strategija koja poziva kupce na kupnju.

Boje voća i povrća daju dašak vedrine, topline i prisnosti, a kupci se osjećaju opušteno.

Na taj način kupac ima dojam zdravog kupovnog izbora (čak i ako u mnogim slučajevima te namirnice nisu iz domaćeg uzgoja, već dolaze iz dalekih zemalja i pune su pesticida).

Naravno, ovo nije jedini trik koji provode supermarketi. Toliko je zamki u koje riskiramo da lako upadnemo, počevši od dimenzija kolica (što su veća, to smo više ohrabreni da ih napunimo), primamljivog mirisa svježe pečenog i čistog kruha i strateške visine police, koje nas navode na kupnju proizvoda poznatih i skupljih marki.

Ako namjeravate uštedjeti, neophodno je poznavati ove trikove.

Uskoro će biti dostupno svega 40 posto bankomata, kako onda znati na kojem podići gotovinu, a koji ne radi, odgovore je potražio RTL.

Non-stop više ne rade samo bankomati, nego i oni koji ih održavaju. Neki bankomati su dočekali eure, a njih 50-ak danas je ugašeno.

“Morate obići svaki bankomat, ažurirati ga i nakon toga pripremiti da može prihvatiti novčanice eura. U 4 tisuće bankomata ima preko 40 tisuća kazeta bankomatskih koju svaku pojedinačno moramo prilagoditi za nove dimenzije euro novčanica koje su, naravno različite dimenzije od novčanica kune”, kazao je izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a Tihomir Mavriček za RTL.

Kako ne bi ostali praznih novčanika, mnogi građani već sada stvaraju zalihe.

Tijekom prosinca neće raditi više od 2700 bankomata – u prijelaznom razdoblju radit ćemo samo oni koji istovremeno mogu isplaćivati i staru i novu valutu.

“Ostalih 30-ak posto bankomata, ili 1300 njih će biti prilagođeno do 15. siječnja 2023. od kada će svi bankomati, oko 4000 njih biti spremni i isplaćivati isključivo eure”, dodaje Mavriček.

Ogroman posao i za zaštitarske službe. Bankomat prilagoditi euru, ali i osigurati zaštitu.

“Da prilikom pokušaja bilo kakvog otuđenja novca iz bankomata, novac će se obojiti. Poprimit će zelenkasto plavu boju, ovisno o kojem se proizvođaču radi i novac je neupotrebljiv”, kazala je predsjednica Hrvatskog ceha zaštitara Lidija Stolica za RTL.

Masovno gašenje počet će za 10-ak dana.

“Manji broj će biti ugašen do 15. prosinca, a od 15. prosinca će HUB objaviti interaktivnu kartu svih bankomata u Hrvatskoj koji su aktivni u realnom vremenu kako bi svi građani u svakom trenutku znali koji bankomat radi i gdje mogu podignuti gotovinu”, govori Ivan Hrvoje Maljković iz Hrvatske udruge banaka.

Razloga za paniku nema, osim ako na kartici nemate novca – jer i u manjim sredinama moći će se do gotovine.

“Poseban fokus bio je usmjeren na manje sredine, gdje je manji broj bankomata – banke su na razini HUB-a dogovorile način prilagodbe mreže tako da u svakom trenutku građanima bude na raspolaganju dovoljan broj bankomata u svakom mjestu Hrvatske”, dodaje Maljković.

Po blještavilu u dućanima i izlozima s kojima su se trgovci požurili nakon Svih svetih, reklo bi se da nam Božić svake godine dolazi sve ranije, piše Večernji list.

Grinča, koji bi barem malo “zakiselio” konzumerističko ludilo, nema ni na vidiku. A ono je, čini se, počelo već na Crni petak, koji se u nas prometnuo i u Crni studeni.

Trgovina na malo samo je na taj dan “ubrala” 16% više novca nego pretpandemijske 2019., ukupno 439 milijuna kuna, a u “crnome” tjednu vrtoglavih 2,5 milijardi, što je čak 29% više nego u istom razdoblju prije tri godine, ali i za oko 180 milijuna kuna više nego u božićnom tjednu lanjske godine. A na krilima nešto većih plaća, više ili manje usklađenih s inflacijom, te mirovina, nešto većih božićnica i prigodnih neoporezivih nagrada poslodavaca koje su dijelu građana već na računima, potrošačka se groznica nastavlja.

Ekonomski analitičari, futuristi i ostali poznavatelji prilika u trgovini kažu da je još prerano reći na kojoj bi se brojci mogla zaustaviti prosinačka računica Porezne uprave, no slažu se kako je sigurno da će biti veća od lanjskih rekordnih 17,5 milijardi kuna u svim djelatnostima.

U inflaciji se još više kupuje

Hrvatska gospodarska komora i ove se godine drži po strani s predviđanjima.

No pita li se za osobno mišljenje predsjednika Udruženja trgovine HGK te čelnika križevačkog KTC-a Ivicu Katavića, i on smatra da će blagdanska potrošnja sigurno biti veća, prvenstveno zbog inflacije koja je prisutna čitave godine i u listopadu je iznosila 13,2, a kad je riječ o hrani i bezalkoholnim pićima, visokih 19,7%.

– Kad bismo gledali financijske pokazatelje, svi su trgovci u plusu zbog rasta cijena, a je li to i količinski, znat će se tek na kraju godine. Kad je pak riječ o prosinačkoj potrošnji, smatram da će ona realno rasti između 10 i 15%. Osnovne namirnice u potrošačkoj košarici zadnje su na kojima će se štedjeti. Hrvatska još uvijek u svom standardu nije dosegla dno da se štedi na osnovnim živežnim namirnicama, ali neki artikli pomalo ulaze u domenu “luksuza” i na njima se pokušava biti ekonomičniji – ističe sugovornik.

Cijeli članak pročitajte klikom ovdje.