Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u rujnu 2022. godine objavio je statistiku iz koje je vidljivo da se u posljednjih godinu dana broj korisnika osiguranja povećao, dok se broj umirovljenika smanjio, javlja N1.

Broj osoba koji plaćaju mirovinski doprinos porastao je za 36.561 (2,3 posto) dostigavši 1,64 milijuna. Pritom je većina rasta zabilježena u tvrtkama i obrtima dok je u segmentu slobodnih djelatnosti i poljoprivredi broj osiguranika smanjen.

Zahvaljujući pozitivnom trendu u posljednjih nekoliko godina broj osiguranika konačno je vraćen na razinu dostignutu prije financijske krize 2008. godine.

Također, zbog povećane smrtnosti, u proteklih godinu dana broj umirovljenika smanjen je za 8.014 te je krajem rujna mirovinu primalo 1,23 milijuna korisnika. Izrazito nepovoljan omjer umirovljnika i osigurnika time je donekle popravljen i sada iznosi 1:1,33.

Međutim, nas je zanimalo rade li hrvatske inistitucije dugoročne predikcije koliki će biti omjer umirovljenika i osiguranika za 10 odnosno 15 ili 20 godina.

Državni zavod za statistiku odgovorio je kako ne raspolažu traženim podacima, no odgovore je imalo Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Iz ministarstva su odgovorili da “projekcije kretanja broja osiguranika i korisnika mirovina redovito izrađuju, kako za njihove potrebe, tako i u okviru suradnje sa tijelima Europske komisije za pripremu međunarodnih publikacija koje se bave analizom mirovinskih sustava u EU.

Poslali su nam tablicu projekcije očekivanog omjera osiguranika i korisnika mirovina do 2040 godine. Temelje je na trenutno dostupnim podacima i očekivanim kretanjima u mirovinskom sustavu u narednim godinama, uzimajući u obzir dugoročne demografske trendove.

Iz javnosti dostupne statistike, koju vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, vidljivo je da većina umirovljenika prima mirovinu ispod 3000 kuna, piše N1.

Hrvatska, jedna od zemljama s najrazvijenijom bankomatskom mrežom, zbog uvođenja eura kreće u postupnu prilagodbu na novu valutu, piše N1.

Bankomati poslovnih banaka najznačajniji su kanal opskrbe gotovinom u kunama u RH, a bit će i ključni kanal za opskrbu građana euronovčanicama.

Oni trebaju biti prilagođeni tako da od 1. siječnja 2023. isplaćuju isključivo eure, dok su banke do 31. prosinca 2022. dužne osigurati i adekvatnu dostupnost kuna putem bankomatske mreže. Stoga se postupno privremeno gase bankomata tijekom prosinca i početkom siječnja kako bi banke do 15. siječnja 2023. provele prilagodbu bankomatske mreže za isplatu eura.

Kako taj proces prilagodbe ne bi negativno utjecao na dostupnost gotovine u kunama u razdoblju do 31. prosinca 2022., odnosno u eurima nakon 1. siječnja 2023., banke će privremeno u razdoblju od 15. prosinca 2022. do 15. siječnja 2023. za građane ukinuti naknade za transakcije podizanja gotovine debitnim karticama na bankomatima izvan vlastite bankomatske mreže pojedine banke (na bankomatima drugih banaka) u Republici Hrvatskoj.

Tako će se od 15. do 31. prosinca kune moći podići bez naknade na bilo kojem bankomatu, dok će se od 1. do 15. siječnja na bankomatima bez naknade moći podizati euri, javlja N1.

S obzirom na gustoću bankomatske mreže u Hrvatskoj, navedeno bi trebalo osigurati građanima visok stupanj dostupnosti gotovine u kunama do 31. prosinca 2022., te gotovine u eurima nakon 1. siječnja 2023.