Novim pravilnikom o ambalaži, koji bi na snagu trebao stupiti iduće godine, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja uvest će povratnu naknadu i za ambalažu volumena manjeg od 0,20 litre, za tetrapak i koja nije od PET-a, a vrlo lagane plastične vrećice trgovci će naplaćivati, piše Hina, a prenosi Dnevnik.hr.

Pravilnikom se predlaže proširenje postojećeg sustava povratne naknade s ambalažom volumena manjeg od 0,20 litre, s višeslojnom (kompozitnom) ambalažom s pretežno papir-kartonskom komponentom, primjerice tetrapak, te s plastičnom ambalažom koja nije od PET-a, primjerice HDPE (polietilen visoke gustoće, kruta plastika), rekli su Hini u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Vezano za proizvode u HDPE plastičnoj ambalaži, u Ministarstvu kažu da u sustav povratne naknade ulaze svi proizvodi koji potpadaju pod definiciju “piće”.

To su alkoholna i bezalkoholna pića, stolna, prirodna mineralna voda i izvorska voda, voćni sirupi, voćni sokovi i nektari, mlijeko i tekući mliječni proizvodi i ostali tekući proizvodi na voćnoj i drugoj bazi, te bilo koji drugi dodatak koji pakiran zajedno s tekućom bazom čini cjelovitu jedinicu primarne ambalaže.

To znači da boce za ulja i deterdžente, kao i svi ostali proizvodi koji nisu “piće” ne ulaze u sustav povratne naknade.

Staklene bočice za alkoholna i bezalkoholna pića volumena od 0,1 litre ulaze u sustav povratne naknade, kao i one koje su u ambalaži od plastike, ako su volumena jednakog i manjeg od tri litre.

Uredbom o naknadi gospodarenja otpadom i povratnoj naknadi propisati će način izračuna i iznose naknada. Predlaže se i novi izgled oznake za ambalažu u sustavu povratne naknade.

Pravilnikom se također predlaže da se sve vrlo lagane plastične vrećice, tanje od 15 mikrona, koje se koriste za voće i povrće i drugu rasutu hranu, a trenutno se ne naplaćuju, ubuduće moraju naplaćivati potrošačima te da se ne smiju izlagati i prodavati na blagajnama.

Također na mjestima gdje potrošač u njih stavlja robu mora biti istaknuta njihova cijena, koju će odrediti prodavatelj, kažu u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Cilj uvođenja naplate laganih plastičnih vrećica je sprječavanje njihova nekontroliranog besplatnog dijeljenja i prekomjernog uzimanja, što često završava bacanjem takvih vrećica u okoliš.

Više pročitajte ovdje.

U organizaciji Udruge veterana 4. gardijske brigade i Udruge branitelja “Oluja” iz Podstrane, u Ulici Bartola Kašića u Vukovaru 17.11. dan prije Kolone Sjećanja otkriven je spomenik Kati Šoljić i njenim sinovima.

Kata Šoljić rođena je u Donjem Vukšiću kod Brčkog, 1922. godine, u siromašnoj obitelji. 
Kata Šoljić je žena koja na poseban način simbolizira žrtvu svih majki čija su djeca stradala u Domovinskom ratu. Rodila je šestero djece: Niku, Ivu, Miju i Matu, te kćeri Maru i Anu. Najstariji sin Niko ubijen je u Srijemskoj Mitrovici, za njim ostala tri sina sa svojim obiteljima.Mijo je ubijen u kukuruzištu, u Srijemskim Čakovcima.

Ivo, zapovjednik Mitnice, nestao je u proboju u Dunavu. Za njim ostalo je troje malodobne djece. Mato je ubijen u napadu na vojarnu. U ratu bili su i kći Mara i zet Stjepan Barišić, zet Ivan Vukojević, unuci Zoran, Franjo, Anto i Toni. Kći Mara sa svojom obitelji prošla je teško zatočeništvo Srijemske Mitrovice. Drugog zeta zahvatila je smrt u proboju. Kći Ana ostala je sama s dva sina. Mediji su Katu svojedobno nazvali majka hrabrosti.

Trebalo joj je dvanaest godina da pronađe i sahrani svu četvoricu sinova. Najstariji sin Niko (pronađen je gotovo slučajno na groblju u Srijemskoj Mitrovici u Srbiji) bio je posljednji kojeg su ekshumirali.
Predsjednik Franjo Tuđman odlikovao je Katu Šoljić za osobite zasluge u promicanju moralnih i društvenih vrijednosti, a od udruge branitelja invalida i udovica Domovinskog rata primila je nagradu Junakinje Domovinskog rata.

Preminula je u srpnju 2008. u bolnici Sveti Duh u Zagrebu, a pokopana na vukovarskom Novom groblju. Na samom otkrivanju uz organizatore bili su predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović i gradonačelnik Vukovara Ivan Penava te obitelj Kate Šoljić.

U više navrata smo pisali o 58-godišnjem Borisu Radikoviću iz Murskog Središća, možda i spada u red najstarijih seniorskih igrača u hrvatskom nogometu. Boris je zacijelo i rekorder po promjeni broja klubova koje je u karijeri promijenio. Momentalno je trener i igrač u NK Žiškovec, klub u koji se vratio četvrti puta.

Pri svakom povratku u momčadi  nalazi nove, mlade igrače. Jedan od takvih je  mladi Ivan Fuček. Spremno pozirajući, Boris nam je rekao kako je od svog mlađeg suigrača i učenika stariji 41 godinu.

– Taman toliko godina ima moj tata – rekao je Ivan.