Ispratili smo prvih deset dana od uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj, pišu 24 sata.

Iz Hrvatske narodne banke (HNB) kratko poručuju kako je konverzija, u tehničkom smislu, dobro prošla, problema nije bilo.

Pojavile su se, međutim, lažne novčanice, točnije “filmski novac”. Brodsko-posavska policija navela je više slučajeva kad su prevaranti kao sredstvo plaćanja koristili filmske rekvizite novčanica na kojima je pisalo “souvenir production”.

Iz HNB-a je odmah stiglo uputstvo “novčanicu osjeti, pogledaj, nakreni, provjeri” – četiri koraka kako prepoznati lažnu. Nadajmo se da je to iza nas i da nam prije odlaska u kupovinu više neće trebati povećala, UV lampe ili pomoć Agathe Christie.

Iz MUP-a je za 24 sata odgovoreno da su dosad otkrivene samo dvije novčanice eura za koje se sumnja da su pak krivotvorene. Još nisu podnijete kaznene ni prekršajne prijave jer su obrade u tijeku.

Iz HNB-a doznaju kako je na skladištu Ministarstva obrane dosad prikupljeno 1400 tona kovanica kune koje se povlače, dok papirnate novčanice odlaze pak u HNB. Plaćanje u kunama moguće je zaključno s 14. siječnjem, nakon toga se prima samo euro. U hali vojarne očekuje se ukupno 5200 tona kovanica, vrijednosti od 1,1 milijarde. Nakon tri godine kune će biti uništene.

Porezna uprava je novinama 24 sata dostavila najnovije podatke o fiskaliziranim računima. Od 2. do 8. siječnja ukupan broj fiskaliziranih računa iznosio je 36,5 milijuna, a iznos tih računa bio je 490,5 milijuna eura. U istom razdoblju prošle godine fiskaliziranih je računa bilo nešto malo više od 35 milijuna, a njihov ukupan iznos bio je oko 421 milijun eura. Drugim riječima, broj računa u promatranom razdoblju 2023. godine je u odnosu na isto razdoblje lani veći za četiri posto, dok je iznos računa porastao za čak 17 posto.

– To znači da smo imali rast potrošnje i rast inflacije. Inflacija se ne mjeri iznosom fiskaliziranih računa, nego porastom cijena u više kategorija – odgovara ekonomski analitičar Petar Vušković na pitanje je li ovaj rast od 17 posto zapravo prava, neslužbena inflacija.

Službena je, naime, dogurala blizu 14 posto.

– Inflacija nije isto što i potrošnja. Cijene mogu rasti, a iznos fiskaliziranih računa padati – napominje ekonomist.

Unatoč inflaciji, kod nas je broj računa rastao, za četiri posto, kao i njihov iznos.

Cijeli članak pročitajte klikom ovdje.

Kada je smijeh u pitanju prvi čovjek Međimurja, a i Hrvatske, svojim je karikatura izaziva 62-godišnji međimurski karikaturist 63-godišnji Damir Novak iz Malog Mihaljevca.

On, kao i većina karikaturista, živi krilaticu „Smijeh je najbolji lijek”. Tu je krilaticu utemeljio kao Svjetski dan smijeha Indijac Madan 1998. godine, obilježavanje dana smijeha se do danas globalno proširilo. Obilježava se dva puta godišnje, 10. siječnja i 2. svibnja.

Dokazano je da je smijeh veliki lijek protiv mnogih bolesti, prvenstveno protiv stresa koji je u suvremenom načinu života u svakodnevnom porastu.

Kada je bolest u pitanju Čakovčanka Flavia Maurović, jedna je od onih, kako se zna reći, koju je bolest „prigrlila“, a zdravlje „ostavilo“. Unatoč tome, povodom današnjeg dana, ona je rekla:

– Dobro jutreko svima dragi moji ! Danas je Međunarodni dan smijeha, smijte se na sav glas.Darujte svoj osmijeh onima smrknuta lica , a svijet bi bio ljepši kad bi se osmjehivali jedni drugima. Ona je to učinila svojom porukom, a čini to gotovo svakodnevno jer je tako i viđam.

Kome ste vi danas podarili osmijeh?Jeste li danas primijetili manje smrknutih lica ?

Vlada je prošli tjedan odustala od toga da svojom odlukom vrati cijene na staro i samo je pozvala trgovce da to sami učine. Sada opet pripremaju tu opciju ako cijene ne padnu do petka. Takav potez će izazvati prijepore, pišu 24 sata.

Poručujem svima da imaju rok do petka da vrate cijene jer Vlada ima arsenal u svojim rukama i nećemo oklijevati da ga primijenimo. Od toga da vratimo cijene na staro, do ukidanja subvencija i dizanja poreza, rekao je u ponedjeljak navečer Andrej Plenković.

Kako se neslužbeno može čuti, za sjednicu Vlade se priprema prva opcija: administrativno ograničavanje cijena.

Prošli tjedan je ta opcija također bila pripremljena i Vlada je vagala opciju da odlukom vrati cijene hrane i pića u trgovini na razinu od 31. prosinca. Međutim, od toga se odustalo i išlo se s blažom verzijom poziva svima da vrate cijene.

Neslužbeno doznaju 24 sata da se sada unutar te mjere razmatraju tri opcije koje će se naći pred Vladom: samo vraćanje cijena na staro, ograničavanje postojećih cijena za ubuduće, te kombinacija tih dvaju mjera koja je vrlo izgledna. Dakle, vraćanje cijena na staro i zabrana njihova podizanja jedno vrijeme. O tome koliko će se široko ići s brojem artikala i na koje razdoblje će cijena biti ograničena, tek treba donijeti odluku. Ali ići će se na cijene hrane i pića u trgovini.

Vlada neće i ne može ići na vraćanje apsolutno svih cijena, primjerice, frizerskih ili ugostiteljskih usluga ili ograničenja cijena obrtnika. Zasad se čini da prevladava stav da bi ograničenje cijena hrane i pića i njihovo pojeftinjenje izbilo iz ruku argument i ugostiteljima koji se žale da im je poskupila kava i pivo, pa da su zato digli cijene.

Ili primjerice, ograničenje cijena pekarskih proizvoda u trgovačkim lancima bi trebalo natjerati i male pekarne na spuštanje cijena. Smatraju da bi time natjerali i trgovce da ispregovaraju niže cijene sa svojim dobavljačima.