Vlada Republike Hrvatske održala je danas telefonsku sjednicu na kojoj je donijela Uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata sukladno kojoj se najviše maloprodajne cijene računaju po formuli prema osnovnoj cijeni fosilnog goriva u prethodnom 14 dnevnom razdoblju, s ograničenom maržom od 0,0995 EUR (0,75 HRK)/l za dizelsko i benzinsko gorivo, te 0,0531 EUR (0,40HRK)/l za plavi dizel, a u iznosu0,8229 EUR (6,20 HRK)/kg smjesa propan – butan za boce, odnosno 0,03716 EUR (2,80 HRK)/kg za velike spremnike. U odnosu na dosadašnji režim marža je na dizelsko i benzinsko gorivo, za energetske subjekte, vraćena na razinu iz lipnja 2022.

Ovakav režim vrijedit će za sljedeće 14 dnevno razdoblje.

Nove cijene iznosit će:

– 1,33 EUR (10,02 HRK)/l za benzinsko gorivo (povećanje 0,05 EUR)

– 1,47 EUR (11,08 HRK)/l za dizelsko gorivo (povećanje 0,03 EUR)

– 0,97 EUR (7,31HRK)/l za plavi dizel (povećanje 0,01 EUR)

– 1,22 EUR (9,19 HRK)/kg UNP za spremnike (smanjenje 0,01 EUR)

– 1,78 EUR (13,41 HRK)/kg UNP za boce(smanjenje 0,01 EUR).

Da nema mjera Vlade te da se maloprodajne cijene u potpunosti slobodno formiraju na nivou premija energetskih subjekata prije prve Uredbe, iste bi iznosile:

– 1,55 EUR (11,68 HRK)/l za benzinsko gorivo

– 1,72 EUR (12,96 HRK) /l za dizelsko gorivo

– 1,09 EUR (8,21 HRK) /l za plavi dizel

– 1,47 EUR (11,08HRK)/kg UNP za spremnike

– 2,10 EUR (15,82 HRK)/kg UNP za boce.

Donesena je i Uredba o izmjeni Uredbe o visini trošarine na energente i električnu energiju. Donošenjem ove Uredbe nastavlja se daljnja primjena mjere sniženja visine trošarine koje je Vlada izmjenama ove Uredbe tijekom 2022. godine u devet navrata snižavala radi ublažavanja rasta maloprodajne cijene energenata.

S obzirom da i dalje egzistiraju okolnosti koje utječu na povećanje cijena energenata te nastavno na snižavanja visine trošarine tijekom 2022. godine, predloženom izmjenom Uredbe o visini trošarine na energente i električnu energiju se radi sprečavanja njihovih negativnih utjecaja, predlaže snižavanje visine trošarine za najprodavanije energente bezolovni motorni benzin i dizelsko gorivo te za loživo ulje, za razdoblje do 31. siječnja 2023., i to za 106,31 eura na

1.000,00 litara bezolovnog motornog benzina, 53,13 eura na 1.000,00 litara dizelskog goriva i 35,14 eura na 1.000 litara loživog ulja.

Navedene trošarina će u eurima iznositi:

– Bezolovni motorni benzin 406,00 EUR/1000 l

– Dizelsko gorivo 353,00 EUR/1000 l

– Loživo ulje 21,00 EUR/1000 l

Vlada je donijela i dvije uredbe vezano za ulazak Republike Hrvatske u Schengensko područje, i to: Uredbu o izmjenama Uredbe o graničnim prijelazima Republike Hrvatske te Uredbu o izmjeni i dopunama Uredbe o standardima i uvjetima koje moraju ispunjavati granični prijelazi za učinkovito i sigurno obavljanje granične kontrole.

Zagrebačka banka uspješno je provela postupak prilagodbe sustava na euro i sve usluge Banke u potpunosti su dostupne klijentima, objavili su iz te banke. Tim su se povodom oglasili i iz HPB-a i PBZ-a, piše N1.

Klijenti Zagrebačke banke mogu nesmetano obavljati sva plaćanja debitnim i kreditnim karticama Zagrebačke banke za individualne i poslovne korisnike.

Sve poslovnice Zagrebačke banke 2. siječnja otvorene su za rad s klijentima.

Bankomate Zabe klijenti mogu nesmetano koristiti, a popis dostupnih bankomata Zagrebačke banke koji isplaćuju eure nalazi se ovdje.

Podsjećamo da je do 15. siječnja obustavljena naplata naknade za podizanje gotovog novca debitnim karticama individualnih klijenata potrošača na svim bankomatima u Republici Hrvatskoj. Interaktivnu kartu svih dostupnih bankomata u Hrvatskoj klijenti mogu pronaći ovdje.

I Hrvatska poštanska banka je u potpunosti realizirala sve aktivnosti prelaska na novu valutu, priopćili su iz te banke.

“Poslovnice HPB-a rade po redovnom radnom vremenu, a isplata mirovina je, iznimno, zbog prilagodbe na euro, omogućena danas 2. siječnja 2023. te se od veljače redovna mirovinska primanja nastavljaju isplaćivati prvog dana u mjesecu. U tijeku je prilagodba bankomata, a od 1. siječnja 2023. na njima je moguće podići isključivo eure. Od 15. siječnja 2023. cijela mreža HPB bankomata bit će prilagođena na euro, a do tog datuma omogućeno je podizanje gotovine debitnim karticama fizičkih osoba na svim bankomatima u RH bez naknade”, poručuju iz banke.

“Sa zadovoljstvom obavještavamo da smo u Privrednoj banci Zagreb d.d. uspješno proveli uvođenje eura. Kao što je i planirano PBZ poslovnice su danas, 2. siječnja otvorene sukladno redovnom radnom vremenu. Naši klijenti, građani i poslovni subjekti mogu nesmetano koristiti sve kartične usluge, bankomate i PBZ digitalno bankarstvo”, objavili su iz PBZ-a.

Više pročitajte ovdje.

U redovne poslove „baka i djeda servisa” u ovo „ledeno vrijeme” ide i obveza klizanja na ledu. Zna to vrlo dobro ovaj djed koji je sigurnim korakom stao uz svoga unuka kojeg je valjalo zabaviti na ledu. Nije ovaj gospodin jedini, no neka se ne uvrijedi  tog subotnjeg prijepodneva na ledu je bio najstariji.

Tako je bilo u subotu. Tko zna možda su i sada na ledu?

U zemljama koje su uvodile euro bio je udvostručen broj lažnih novčanica na tržištu. Najčešće se krivotvore one od 50 eura. Očekuje se i rast broja krivotvorenih kovanica. Iz policije upozoravaju građane da novčane transakcije obavljaju preko financijskih institucija jer je to jedini siguran način. U suprotnom možete biti kažnjeni i ako primite krivotvoreni novac, piše HRT.

Građani užurbano mijenjaju kune u euro. Policija poziva na oprez jer kažnjivo je i primanje krivotvorenog novca u dobroj vjeri. Najvažnija je zaštita sam papir, koji je izrađen od pamuka. Zaštitna obilježja kod kune i eura slična su i imaju više razina. Originalna novčanica mora šuškati i ima oznake koje možemo vidjeti bez povećala, infracrvenog svjetla i UVE svjetiljke. Među njima su vodeni znak i zaštitna nit.

– U papir je ugrađena zaštitna nit. Kada se gleda prema izvoru svjetlosti vidi se cijela nit, dok se gleda površinski, nit je isprekidana, objasnio je Željko Brkić iz MUP-a.

– Trebamo ih osjetiti, opipati jesu li one šuškave, nalikuju li na klasični papir, pa nam je to odmah neka vrsta upozorenja. Treba ih gledati prema izvoru svijetla, vidi li se prozirni registar, hologram, zaštitna nit i vodeni znak. Nakon toga trebamo zaokretati da vidimo druge elemente: postoji li prelijevajuće boje, prelijevajuća nit. Tako će naši građani biti sigurni da nisu primili krivotvorinu, rekao je Tihomir Mavriček, izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a.

Najčešće se krivotvore novčanice od 50 eura. Krivotvoren novac uglavnom se podmeće u kafićima, diskoklubovima, na tržnici. Stoga treba izbjegavati takva mjesta za kupovinu nove valute.

– Za razliku od novčanica, gdje imamo istu stranu lica i naličja za sve zemlje, kod kovanica imamo nacionalne strane gdje svaka zemlja ima motive na nacionalnoj strani. Tu imamo strahovito puno kovanica na naličiju koje će se teško prepoznavati. Zato pažnju trebamo posvetiti kovanicama, poručio je.

Više pročitajte ovdje.