Razvedrilo se u mnogim krajevima, oblačno je još u dijelu unutrašnjosti i u Dalmaciji, gdje ima mjestimice kiše. Probleme stvara snažan vjetar, udari su u noći mjestimice pod Velebitom premašivali 140 km na sat.
U nastavku četvrtka bit će vjetrovito, ali uglavnom sunčano posvuda, osobito u drugom dijelu dana, piše N1.
Petak će biti pretežno sunčan. Tek će u unutrašnjosti prolazno biti umjerene naoblake. Bura će na moru postupno slabjeti.
Za vikend će biti mirnije, stabilnije, toplije, temperature će ići i do 25 stupnjeva.
Tople i vrlo tople prilike nastavit će se i s početkom novog tjedna, tek je oko sredine tjedna moguća nova promjena.
Vlasnik OPG i farme svinja iz Ivanovca Kristijan Sabol jučer 29. travnja ostao je iznenađen s organizacijom proslave svog 50. rođendana sa svojim prijateljima.
Slavlje je organizirala njegova obitelj, a da on to nije ni znao jer je sa obitelji za subotu predviđena proslava njegovog 50. rođendana.
Slavlje je trajalo do dugo u noć, a vrijeme je brzo proteklo uz dobru glazbu jelo i piće koje su svojim gostima pripremili.
U zgradi Scheier u Čakovcu u srijedu je predstavljena prva znanstvena biografija Nikole VII. Zrinskog, povijesne ličnosti koja je ujedno i središnja tema igrano-dokumentarnog filma Zrinski. Riječ je o višegodišnjem radu prof. dr. Hrvoja Petrića, redovitog profesora u trajnom zvanju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji se više od četvrt stoljeća bavi poviješću Zrinskih, a ujedno se pojavljuje i u samom filmu, čiji je scenarij utemeljen na njegovim ranijim istraživanjima. Predstavljanju je nazočio i međimurski župan Matija Posavec, koji je događaj popratio i jednim osebujnim povijesnim detaljem.
Knjiga nosi naslov „Nikola VII. Zrinski – snovi prekinuti u lovu na vepra“, a Petrić ju je, kako je istaknuo, između ostalog promišljao i u kontekstu mjesta Hrvatske u europskom identitetu.
– Razmišljao sam što bi to bio najveći doprinos Hrvatske europskom identitetu. I prvo mi je pao na pamet Nikola VII. Zrinski. Ne znam da li su u tim trenucima bilo koga iz Hrvatske, Ugarske ili šireg prostora nazivali spasiteljem Europe. Vidi se da je to jedan vrhunski intelektualac, formiran od Rima i dijela srednje Europe, ali i kao autodidakt koji je imao jednu od najvećih knjižnica u to vrijeme, čitao i radio na sebi – rekao je Petrić.
S njime smo bismo potencijalno odlučivali o sudbini Europe u ratu i miru
Kako je povjesničar dodatno pojasnio, u završnici života Zrinski je u europskim političkim krugovima percipiran kao mogući vrhovni zapovjednik ujedinjenih kršćanskih vojski, s realnim potencijalom da predvodi pobjedu u velikom protuosmanskom ratu, što bi posljedično otvorilo prostor za redefiniranje odnosa moći unutar Europe.
– Dakle, ako bi se radili idući koraci, postavili bi se sasvim drugi odnosi, te bi onda njegovo mjesto i hrvatsko mjesto bilo jedno od centralnih. Dakle, stvarno je taj lov prekinuo jedan život i mogli bi reći kompletnu hrvatsku povijest je okrenuo u sasvim drugom smjeru – zaključio je Petrić.
Posavec: ‘Jedini Čakovčanec kojeg su Varaždinci proglasili banom’
U svom obraćanju župan Matija Posavec izdvojio je zanimljiv povijesni moment vezan uz Zrinskog, uz diskretnu dosjetku koja priziva dobro poznate regionalne tenzije između Čakovca i Varaždina:
– Zanimljiva činjenica dogodila se 1694. godine kad je Nikola VII. Zrinski proglašen hrvatskim banom. Znate gdje? Na zasjedanju Hrvatskog sabora u Varaždinu. I to je vjerojatno jedini put da su Varaždinci Čakovčanca proglasili hrvatskim banom ili croatorum omnium generalis, generalom svih Hrvata – rekao je Posavec.
Film Zrinski lom led u cijeloj Hrvatskoj
– Jedan vrlo važan segment toga se može vidjeti u igrano-dokumentarnom filmu Zrinski Alena Matušina, kojem se zahvaljujem na tome što je kao neka vrsta ledolomca krenuo u najširoj javnosti probijati značenje Nikole VII. Zrinskog – dodao je Petrić, osvrnuvši se pritom na recepciju igrano-dokumentarnog filma Zrinski, koji je izazvao značajan interes javnosti diljem Hrvatske, uz dodatne projekcije u Čakovcu i Zagrebu te ukupno više od pola milijuna pregleda dosad ostvarenih na službenom YouTube kanalu.
Zaključno, Posavec je naglasio vrijednost ovakvih projekata u širem društvenom i generacijskom kontekstu:
– Vrijedi ostavljati u naslijeđe budućim generacijama ovakva djela, zbog čega od srca u ime Međimurkse županije zahvaljujem prof. dr. Hrvoju Petriću koji ima dovoljno entuzijazma i snage, ali prije svega ima strasti prema povijesti. Ovo će stvarno ostati u naslijeđe ovoj generaciji i drugim genercijama – zaključio je župan Matija Posavec.
Na jakom međunarodnom natjecanju „Swim wars 2026.“, koje se održalo u Banja Luci, sudjelovalo je 525 natjecatelja iz 47 klubova i 7 država.
ČPK su predstavljali: Meri Furdi, Tena Horvat, Hana Dolar, Dominik Dukić, Mario Beliga, Oleg Jeđut, Timon Mrazović i Domagoj Janušić s trenerom Goranom Kolarićem, prof.
Postignuti su zapaženi rezultati. Uz četiri osvojene medalje, plivači ČPK-a plivali su u čak osam popodnevnih finala.
Mario je osvojio tri medalje, od kojih su dvije zlatnog i jedna brončanog sjaja. U disciplini 200 m leptir Mario je, kao najbolji u svojoj kategoriji, osvojio 1. mjesto i ušao u popodnevno finale koje je plivao sa starijim plivačima i zauzeo odlično 3. mjesto. Sljedeći dan Mario je plivao disciplinu 800 m slobodno i u finalu doplivao do nove zlatne medalje.
Meri je još jednom pokazala da, osim što je u vrhu hrvatskog plivanja, i na međunarodnoj sceni ima što za pokazati. U disciplini 50 m slobodno, već je u jutarnjim kvalifikacijama s najboljim rezultatom kao prva ušla u popodnevno finale. U finalu je ponovila odličnu utrku i uvjerljivo, sa svojim najboljim rezultatom, osvojila zlatnu medalju u apsolutnoj kategoriji. U disciplini 100 m slobodno, iako je isplivala svoje najbolje vrijeme, u popodnevnom finalu zauzela je odlično 4. mjesto.
Uz Meri i Marija, od mlađih natjecatelja najviše su se istakli Hana Dolar i Oleg Jeđut.
Oleg je, sa svojim najboljim vremenima, ušao u čak tri popodnevna finala. U disciplinama 50 m i 200 m prsno nedostajalo je malo sportske sreće da oko vrata stavi medalju. U obje utrke završio je kao četvrtoplasirani. U disciplini 100 m prsno zauzeo je 7. mjesto.
Hana je ušla u jedno popodnevno finale i to u disciplini 50 m prsno. Ona je također bila na korak do medalje te zauzela 4. mjesto. U disciplini 100 m prsno pak je bila peta.
Svi ostali plivači postigli su svoje najbolje rezultate i još jednom pokazali da se na njih može računati u nadolazećim sezonama. Ovo je natjecanje za sve predstavnike bilo prikupljanje iskustva s velikih natjecanja.
Kao i svake školske godine, tako se i na kraju ove bira najbolja maturantica i najbolji maturant. Tradicionalnu akciju, nazvanu Coolijada, jedinstvenu u Hrvatskoj, pokrenula je Policijska uprava međimurska i naišla na veliku podršku međimurskih srednji škola. Ove godine domaćin je Tehnička škola Čakovec.
Svaki maturalni razredni odjel najprije unutar sebe bira najmaturanticu i najmaturanta, a onda oni idu u finalni izbor svih škola putem lokalnog tiska i portala, na kojima se objavljuju fotografije, a čitatelji daju svoj glas onima za koje smatraju da su najbolji. U Coolijadi i ove godine sudjeluje i naš portal Medjimurski.hr, putem kojeg možete glasati od 30. travnja do 21. svibnja. Na kraju će se zbrojiti glasovi dobiveni putem portala i listiću iz tiskovina i zbrojiti, a onda će maturantica i maturant, koji skupe najviše glasova, biti proglašeni najboljima. Nagradu najmaturantici osigurava Grad Prelog, a najmaturantu Grad Mursko Središće. Bit će nagrađeni i njihovi razredni odjeli, i to uliznicama na Gradske bazene, čime ih časti Grad Čakovec.
Uz to, posebno povjerenstvo izabrat će i najrazred na osovnu ponašanja, kreativnosti maturalne odore i humanitarnih aktivnosti samog razreda. Za najrazred nagradu će osigurati Međimurska županija – jednodnevni posjet Toplicama sv. Martin.
Dani maturanata traju od 18. do 22. svibnja. U petak, 22. svibnja, u 13.30 sati, najavljeno je okupljanje maturanata svih sedam međimurskih srednjih škola kod Ekonomske i trgovačke škole u Čakovcu. Onda kreće mimohod ulicama grada do SRC Mladost, gdje će biti organiziran zabavni program do 19 sati uz glazbu.
U 15 sati bit će proglašena najmaturantica, najmaturant i najrazred.
U nastavku pogledajte fotografije i imena predloženih maturanata i glasajte za najbolje!
U Gimnaziji Josipa Slavenskog Čakovec s velikim se ponosom ističe izvrstan rezultat učenika Vinka Turka, koji je na Natjecanju iz njemačkog jezika osvojio sjajno 7. mjesto u Republici Hrvatskoj.
U snažnoj konkurenciji najboljih učenika iz cijele zemlje, Vinko je pokazao zavidnu jezičnu kompetenciju, sigurnost u izražavanju i duboko razumijevanje njemačkog jezika, čime je dostojno predstavio školu.
Posebne čestitke upućuju se i njegovoj mentorici, profesorici Sanji Jambrović Posedi, na posvećenosti i kontinuiranoj podršci.
Izvrsne vijesti stigle su iz Trogira, s državnoga Natjecanja iz njemačkoga jezika. Svestrana maturantica Srednje škole Čakovec, Jelena Lesjak, osvojila je fantastično drugo mjesto, a njezin je uspjeh još veći kada se zna da njemački uči kao drugi strani jezik.
U četiri godine provedene u Srednjoj školi Čakovec, Jeleni je ovo već četvrto državno natjecanje. Sudjelovala je i ostvarila izvrsne rezultate na natjecanjima iz biologije i hrvatskoga jezika, a srebro na Natjecanju iz njemačkoga jezika najljepši je način da zaokruži svoju srednjoškolsku priču.
Za ovaj veliki uspjeh Jelenu je pripremao profesor Lovro Fegeš, kojemu, uz Jelenu, pripadaju velike čestitke za predanost, trud i izvrstan rezultat. Bravo!
Europski dan bez dizala i ove je godine obilježen aktivno – i gdje drugdje nego na stepenicama!
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije već se tradicionalno pridružuje inicijativi Međunarodne organizacije za sport i kulturu iz Copenhagena (International Sport and Culture Association) s ciljem poticanja svakodnevnog kretanja i zdravijih navika.
Stepenice Zavoda jučer su bile mjesto kratkog „stair testa“ (procjena aerobne izdržljivosti trominutnim testom na stepenicama), zajedničkog vježbanja, ali i susreta s građanima.
Uz info pult i edukativne materijale, prolaznici su podsjećeni koliko je jednostavno učiniti nešto dobro za svoje zdravlje – odabrati stepenice umjesto lifta.
Poseban naglasak stavljen je na “Snacktivity” pristup – male, ali česte „aktivne zalogaje“ tijekom dana. Jer nije uvijek potrebno puno vremena – dovoljno je nekoliko minuta kretanja više puta dnevno: stepenice, kratka šetnja, aktivna pauza…, koju su ovom prigodom odradili i zaposlenici Zavoda.
– Svaki korak se računa. – Male promjene imaju veliki učinak.
Hvala svima koji su se uključili i svojim primjerom pokazali da je kretanje dio svakodnevice!
Pozivaju se i svi građani da ne samo danas, već svaki dan, umjesto lifta koriste stepenice, da tijekom razgovora telefonom ne sjede već hodaju te da koriste svaku prigodu za kratke aktivne pauze…
Vatrogasci Murskog Središća su u srijedu (29.4.) poslijepodne intervenirali na požaru otvorenog prostora na području Murskog Središća, nakon dojave zaprimljene u 17:39 sati. Na teren je izašla autocisterna s tročlanom posadom već u 17:44, dok je u spremištu ostalo pripravno još pet članova.
Dolaskom na mjesto događaja vatrogasci su zatekli dva odvojena požarišta. Kako bi spriječili daljnje širenje vatre, najprije je ugašen drugi požar uz pomoć naprtnjače, nakon čega se pristupilo gašenju prvog požara vitlom za brzu navalu.
Tijekom intervencije utrošeno je približno 2.500 litara vode, a akcija je uspješno završena u 18:10 sati.
Na mjestu događaja bila je prisutna i policija Policijske uprave Mursko Središće.
U povodu Dana Međimurske županije, 30. travnja, razgovrali smo sa županom Matijom Posavcem o velikim ulaganjima u Međimurje, o politici kao pozivu, o gradnji palijativnog centra, o njegovom “namjesniku” u Saboru, o pump tracku, međimurskoj himni, sinovima blizancima i još o puno toga.
Na početku ukratko pobrojiti ono što se danas (g)radi Međimurju?
-Međimurje je veliko gradilište u kojem je Županija najveći investitor, i jako pazimo da se ravnomjerno razvijamo u svakoj općini ili gradu. U ovom trenutku radimo na čak pedesetak projekata u obrazovanju, kulturi, turizmu, zdravstvu, cestogradnji, među kojima je dobar dio već u visokoj fazi realizacije i obrisi novih škola i školskih dvorane se već vide, a iz dana u dan svjedočite završetku nekog od projekata, ili potpisivanju ugovora za novi projekt.
Koristimo svaku šansu i držim da smo uspješni u tome, jer ulaganja u obrazovanju, zdravstvu, socijalnoj skrbi i turizmu, koja trenutno dosežu gotovo 200 milijuna eura, dovoljno govore o projektnom intenzitetu Županije.
Možda bi bilo bolje da sam pitao što još niste napravili?
-Da, to bi bilo lakše pobrojiti… Žao mi je što su nam neki naši sjajni projekti sada na čekanju, poput nove zgrade za bolničke laboratorije. Nažalost, preuzimanje osnivačkih prava nad bolnicom nas je zakočilo. Kada je riječ o obnovi škola, naš plan se nesmetano odvija te nam je među srednjoškolskim ustanovama ostala još dogradnja i rekonstrukcija Srednje škole Prelog. Grad Čakovec bi trebao krenuti s izgradnjom nove Osnovne škole i još planiramo krenuti s izgradnjom dviju školskih sportskih dvorana.
Premijer Andrej Plenković je nedavno donio omotnicu sa 6 milijuna eura za palijativni centar. No, ta sredstva će pristizati naredne dvije-tri godine, a Vi želite odmah u gradnju? Kako?
-„Omotnica“, kako ste je vi nazvali, je zapravo Zaključak Vlade o podršci projektu palijativne medicine u Međimurju i osiguravanju sredstava u državnom proračunu za 2027., 2028., i 2029.godinu. Ono bez čega nismo mogli krenuti sami je mreža palijativne medicine koju donosi Ministarstvo preko općih i županijskih bolnica koje je država preuzela prije gotovo dvije godine. Sada kada smo postigli taj konsenzus, krenut ćemo sami odmah, financirati sami, a Vlada će se uključivati prema proračunskim planovima. Dali smo rok projektantima da pripreme troškovnik i svu dokumentaciju za početak javne nabave za odabir izvođača, rok im je do kraja svibnja i odmah krećemo s postupkom nabave, pa očekujem radove već ovoga ljeta. U svemu tome mi je drago da je u konačnici prihvaćen koncept koji zagovaram već nekoliko godina, ali mi nije drago da projekti palijativne medicine koji pružaju skrb umirućim pacijentima uopće trebaju biti predmet politike. To je civilizacijska vrijednost i standard koji nitko nikada ne bi trebao osporavati. Nećemo više čekati jer je riječ o velikoj potrebi i našoj obvezi da na tu potrebu u zajednici odgovorimo bez oklijevanja. Iskusni smo u sufinanciranju velikog broja projekata koji se paralelno provode i dosad se još nismo zadužili, iako je praćenje takvog ritma iznimno zahtjevno.
Što je Vaše najveće postignuće na funkciji župana? Što bi najradijezaboravili?
-Najveća postignuća su svaki završeni projekt, kada prilikom svečanosti otvorenja ili završne konferencije kroz glavu prođe sav trud i angažman, svi izazovi i prepreke, a sad se nalazite na cilju. Po mom osobnom shvaćanju i angažmanu u politici, nema života na staroj slavi, dobre stvari se često brzo zaborave, pa se stalno morate dokazivati, postavljati nove standarde, ići naprijed i gurati. Tako da je najveće postignuće zapravo pozitivan i uzlazni trend koji se pokazuje na svakim izborima kao jedinom mjerilu rezultata u politici. A toga još uvijek ima, pa je on ujedno i najveća motivacija za dalje.
Ipak, generalno najvećim postignućem smatram dosezanje cilja postavljenog 2013. godine – da u što je moguće većoj mjeri iskoristimo europska sredstava za kapitalne projekte, a proračun oslobodimo za potrebe građana. U tome ne samo da smo uspjeli, već smo i nacionalni prvaci.
Što se tiče loših stvari, ne treba ih zaboraviti zato što su i one, jednako kao i pobjede, učiteljice života.
Poslije svega što ste prošli u politici, da sad imate 25 godina biste li se opredijelili za politiku? Zašto?
-Često puta i sebi postavljam to pitanje. Ali mislim da bih! Zato što je temeljna motivacija koje me dovela u svijet politike ostala ista. Iskustvo ju je samo potvrdilo. U politiku me dovela vjera da mogu potaknuti dobre promjene, u politici me osnažila podrška građana koji su tu moju namjeru prepoznali.
Još se nisu stišale reakcije na prelazak Boške Ban u HDZ. Bojite li se da za njom ne ode i vaš “namjesnik” u Saboru, Ivica Baksa?
-To mi je nepojmljivo i vjerujem da ne razmišlja o tome. Svatko sam trasira svoj put. Tako je s gospođom Ban, tako je s Ivicom Baksom ili nekim trećim, a odluke o političkom opredjeljenju bilo koga me uopće ne plaše. To je dio žive društvene scene – zvane politika.
Što još očekujete od politike? Gdje vidite sebe za desetak godina?
-Na političkoj razini vrijeme pred nama će biti vrijeme kada ćemo tijekom ove i iduće godine završiti sve projekte koje smo započeli. I za dvije godine zbog tih projekata Međimurje neće biti isto, kao što nije isto danas u odnosu na prije pet godina. Rastemo, gradimo i razvijamo se. I u to budite sigurni. No, s druge strane živimo u državi u kojoj se nekada desi da se sustav grubo poigra, pa zapravo netko drugi odlučuje o vašoj sudbini. Ako će biti pravde i pravednosti, smatram da još puno mogu dati, a sada već imam dovoljno iskustva i utakmica u nogama da bi se snašao na bilo kojoj poziciji. Previše sam u sadašnjosti i bliskoj budućnosti da bih planirao 10 godina unaprijed. To ne čine ni mnogo mlađi i neiskusniji ljudi od mene. Ali znam gdje će mi za 10 godina biti srce – uz Međimurje i u Međimurju.
Idemo na lakše teme. Kad će biti odabrana himna, odnosno svečana pjesma Međimurske županije?
-Na razini predstavničke vlasti otvorili smo prostor da Međimurje ima svoju svečanu pjesmu ili himnu, što mislim da zaslužuje zbog svojih vrijednosti, posebnosti i osobitosti. Razgovaram puno sa strukom, umjetnicima, glazbenim i kulturnim djelatnicima i nekako imam dojam da je opće prihvaćena svečana pjesma „Međimurje kak si lepo zeleno“. Ona se najčešće izvodi u svečanim prilikama, na kulturnim manifestacijama gdje je sudionici zajedno pjevaju na kraju priredbe, ima prekrasan tekst, mirnu glazbu, i, ako je tako, spreman sam prihvatiti stav većine.
Dopao vam se pump track u Strahonincu. Najavili ste gradnju i u Čakovcu. Hoće li?
-Hoće, i nadam se vrlo brzo. To je sjajan projekt koji je napravila općina Strahoninec, investicija koja okuplja djecu koja su na zraku, aktivna i potiče druženje i sport. Svaki projekt koji djecu može udaljiti od boravka u zatvorenom prostoru, mobitela, društvenih mreža i igrica na kompjuteru nailazi na snažnu podršku. Pump track je sada „in“ i neka djeca uživaju.
Izuzetno puno radite, imate li vremena za svoje sinove, desetgodišnje blizance Ivora i Svena?
-Ne toliko koliko bi želio, ali dečki su često uz mene i kada sudjelujem na nekim događajima. Trudim se otrgnuti što je moguće više vremena za trenutke s njima.
Što poručujete žiteljima Međimurja, evo, za Dan Međimurske županije?
-Svi smo na istom, našem, međimurskom putu i svi imamo pravo na ponos. Sve pobjede Međimurske županije, pobjede su svih naših građana jer su prepoznali sebe u našoj razvojnoj strategiji i pridonijeli da nove vrijednosti postanu žive.
Hvala, gospodine Posavec i sretan Vam Dan Međimurske županije!
