Prijateljski spust Dravom, održan u subotu, 23. svibnja, od Donje Dubrave do Halasz Csarde u Legradu, okupio je 53 sudionika s jasnom porukom: očuvana Drava i Veliki Pažut temelj su kvalitete života u ovom dijelu Međimurja i Podravine.

Na šest kilometara rijeke, koliko je obuhvatio spust, sudionici su imali priliku izbliza vidjeti koliko je ovo područje vrijedno i živo. Tijekom opažanja zabilježene su čak 33 vrste ptica, među njima brojne vrste vodenih i vlažnih staništa zbog kojih je područje „Gornji tok Drave” dio ekološke mreže Natura 2000 kao područje očuvanja značajno za ptice.

Posebnu pozornost privukli su šljunčani sprudovi, jedno od najosjetljivijih staništa na Dravi. Ondje su se glasali kulici sljepčići, gotovo ugrožene gnjezdarice ovoga kraja, upozoravajući na blizinu svog potomstva. Zabilježena je i mala čigra, ugrožena vrsta koja je trenutačno u fazi inkubiranja jaja. Riječ je o ptici koja u kontinentalnoj Hrvatskoj recentno gnijezdi samo na Dravi, i to na užem području Koprivničko-križevačke županije.

Od vrsta vezanih uz sprudove zabilježene su i male prutke, koji se prema kategorijama ugroženosti vode kao osjetljiva vrsta. Sudionike je posebno razveselio i prizor ženke velikog ronca, kritično ugrožene gnjezdarice, koja je za sobom vodila jato od 13 pačića.

Ornitologinja Sandra Hodić istaknula je kako je tijekom spusta zabilježen i orao štekavac u preletu, dok su se na rubovima sprudova i obala hranile sive i male bijele čaplje. Na srušenim deblima odmaralo je nekoliko velikih vranaca, a sudionike je iznenadila i crna roda, vrlo skrovita i osjetljiva gnjezdarica koja gnijezdi u okolnim starim poplavnim šumama.

„Crna roda izašla je iz šume kako bi se hranila u plićacima na rubovima rijeke, što je bio poseban trenutak za sve koji su sudjelovali u spustu”, poručila je Hodić.

Spust nije prošao ni bez bregunica, također osjetljive vrste, koje uz zabilježene pčelarice gnijezde u strmim dravskim obalama. U većem broju viđene su i lastavice i piljci, koji su lovili kukce iznad površine vode.

Čamce su za sudionike osigurali Rafting klub Koprivnica, Zaštitarsko-ekološka udruga „Senjar” – ZeuS i Kajak-kanu klub Mura. Njihovo sudjelovanje podsjetilo je i na važnost razvoja riječnog turizma koji se može temeljiti samo na očuvanoj, netaknutoj prirodi.

Drava i Veliki Pažut imaju izniman potencijal za takav oblik održivog turizma, ali samo ako rijeka, njezini sprudovi, rukavci, obale i poplavne šume ostanu prostor života, a ne industrijskog pritiska. Kako bi ovo područje i dalje s pravom nosilo naziv europske Amazone, mora ostati upravo takvo kakvo jest: divlje, živo i očuvano.

Tijekom spusta sudionici su prošli i pokraj nove farme pilića koja se gradi svega 260 metara od obale Drave. Prema dostupnim informacijama, u objektu će se toviti oko 300.000 pilića u jednom turnusu, odnosno oko dva milijuna pilića godišnje. Upravo takvi zahvati, upozoravaju iz inicijative, otvaraju pitanje u kojem smjeru lokalna zajednica želi razvijati prostor uz rijeku.

Iz inicijative poručuju kako cilj spusta nije bio samo upozoriti na pojedinačne prijetnje, nego podsjetiti na vrijednost prostora koji se ne može nadoknaditi kad se jednom izgubi. Drava, Veliki Pažut, sprudovi, poplavne šume i riječne obale nisu samo prirodna baština, nego i temelj visokog standarda života ljudi koji ovdje žive.

Zato apeliraju na stanovnike Međimurja i Podravine da razmisle kakav prostor žele ostaviti budućim generacijama. Naglašavaju i kako lokalna zajednica ima ključnu ulogu u odlučivanju o razvoju svog kraja te da se građani trebaju aktivno uključivati u odluke koje dugoročno oblikuju okoliš, zdravlje i kvalitetu života.