„Ipak je nadošao čas oslobođenja po slavnoj vojsci sinova naše krvi i jezika. Zato danas Hrvati iz cijeloga Međimurja, – sakupljeni na javnoj obćoj skupštini, održanoj 9. siečnja 1919. u glavnom mjestu Čakovcu, – pred cielim svietom otvoreno, odlučno, jednodušno i samosvijesno izjavljuju: Za uviek se odcjepljujemo od madžarske države, kojoj smo do sada pripadali samo pod utjecajem sile i protiv svoje volje…” – dio je teksta Rezolucije donesene 9. siječnja 1919. godine kojom je narod proglasio da Međimurje odvaja od mađarske države i pripaja matici zemlji Hrvatskoj.

Tog povijesnog dana na Franjevačkom trgu u Čakovcu okupilo se oko 10 000 ljudi koji su poneseni snagom i ponosom jednoglasno iskazali pripadnost hrvatskom narodu.

Na 104. godišnjicu povijesne narodne skupštine u Scheierovoj zgradi u Čakovcu održana je i svečana akademija kojoj su, između ostalih, prisustvovali izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora, saborski zastupnik i gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak, saborske zastupnice Boška Ban Vlahek i Andreja Marić, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek, župan Međimurske županije Matija Posavec, predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina, s potpredsjednikom Ivicom Baksa, predsjednik čakovečkog Ogranka Matice hrvatske  Zoran Turk, županijski vijećnici, čelnici međimurskih općina, ravnatelji ustanova, županijski pročelnici.

 „Međimurje danas obilježava jedan od najvažnijih datuma svoje povijesti. Toga 9. siječnja, prije 104 godine, Međimurci su odlučno pokazali koliko drži do pripadnosti svom narodu i domovini, koliko drže do svojeg nasljeđa, koliko su svjesni svojih korijena. Pripojenje matici zemlji Hrvatskoj nije bio samo politički čin, već pobjeda u borbi za spas identiteta. Na tom su trnovitom putu Međimurce vodili najveći sinovi našega kraja, intelektualci toga doba i prosvjetitelji. Uspjeli su međunarodnoj zajednici dokazati hrvatski identitet Međimurja zahvaljujući zajedništvu i svijesti naroda. Toga dana – oteti je narod vraćen domovini. Okupiti deset tisuća ljudi u Čakovcu u to vrijeme, bez interneta i mobitela bila je velika stvar, a svaki je međimurski dom imao svog predstavnika na narodnoj skupštini na kojoj je pročitana rezolucija o odcjepljenju. Čuvajmo spomen na taj povijesni datum jer su događaji od 9. siječnja Međimurje učinili Međimurjem – regijom snažno izraženog identiteta, neumorne marljivosti i otvorenosti drugima po čemu nas znaju u cijeloj Hrvatskoj i šire“, rekao je župan Posavec, te dodao da je u Međimurju, u samo dva mjeseca nakon sjedinjena s maticom zemljom organizirano sudstvo, uprava i školstvo.

„Obilježavanjem presudnih događaja iz povijesti, što 9. siječnja svakako jest, podsjećamo se na sve što su Hrvati prošli kako bi izborili vlastitu slobodu i samostalnost. Slavljenjem naših velikana čuvamo nacionalnu memoriju te ljubav prema domovini prenosimo na mlade. Neka nas životi svih sudionika velike narodne skupštine stalno nadahnjuju i podsjećaju da je uz jasno postavljen cilj sve moguće,“ kazala je gradonačelnica grada Čakovca Ljerka Cividini.

O delikatnosti trenutka i razvoju političkih kretanja krajem 19. i početkom 20. stoljeća koji su Međimurje doveli do pripojenja Hrvatskoj govorio je predsjednik čakovečkog Ogranka Matice hrvatske, povjesničar Zoran Turk:

„Međimurje je najveći dio svoje povijesti, od prvih pisanih tragova pa do trenutka koji danas obilježavamo, bilo dio Zaladske županije u sklopu velikog Ugarskog kraljevstva. Prvi važniji događaj bio je vojni upad bana Josipa Jelačića 1848. godine kada je Međimurje pripojio matici zemlji, međutim administrativnim je putem opet vraćeno u sastav Zaladske županije 13 godina kasnije. Usred buđenja nacionalne svijesti Mađari su još i pojačali metode ne bi li uspjeli u stvaranju – po njima – autohtonog, međimurskog naroda koji je drukčiji od svih drugih, nipošto hrvatski i vjeran je mađarskoj kruni. Govorilo se čak i o zasebnom međimurskom jeziku za koji su postojali i udžbenici, samo kako bi se Međimurce odvratilo od želje za pripojenjem Hrvatskoj. Nakon krvavog Prvog svjetskog rata, gladi i pandemije španjolske gripe, ideja američkog predsjednika Wilsona o samoopredjeljenju naroda postala je inspiracija i pravno uporište na koje su se Međimurci pozvali prije 104 godine u svojoj Rezoluciji o odcjepljenju Međimurja od mađarske države. Narod se uspio ujediniti u doba kada je jedino javno glasilo bio mađarski list. Danas su nam mađarski gradovi i općine, osobito oni iz Zaladske županije, dragi prijatelji s kojima surađujemo, provodimo projekte, oživljavamo zajedničko u našim kulturama i učimo iz različitosti“, iznio je Zoran Turk.

„Značaj događaja s početka prošloga stoljeća prepoznao je i Hrvatski sabor te proglašenjem 9. siječnja spomendanom dao najviše priznanje sudionicima presudnog povijesnog trenutka“, rekao je izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborski zastupnik i gradonačelnik Grada Murskog Središća Dražen Srpak.

Nastupom su svečanost uveličali članovi pjevačkog zbora „Josip Vrhovski“ iz Nedelišća pod ravnanjem dirigenta Branimira Magdalenića.

Međimurje 9. siječnja obilježava jedan od najvažnijih datuma u svojoj povijesti – Dan sjedinjenja s maticom zemljom Hrvatskom. Tog datuma 1919. godine velika narodna skupština okupila je na Franjevačkom trgu u Čakovcu oko 10 000 Međimuraca koji su donijeli odluku o odcjepljenju od Mađarske izrazivši pripadnost hrvatskom narodu.

Hrvatski sabor 2005. godine, na inicijativu tadašnjeg saborskog zastupnika Dragutina Lesara, 9. siječnja proglašava spomendanom, čime je davnom događaju i velikom ujedinjenju ljudi našega kraja dana zaslužena važnost.

I ove godine diljem Međimurja odana je počast prosvjetiteljima, ljudima koji tada poveli narod u ujedinjenje osvijetlivši im važnost očuvanja materinjeg jezika, običaja i kulture kao glavnih preduvjeta za spas nacionalnog identiteta. Vijenac je danas položen kod rodne kuće dr. Ivana Novaka u Macincu, jednog od najzaslužnijih prosvjetitelja.

Na Badnjak 1918. godine hrvatska vojska ušla je u Međimurje, što je inicirao upravo doktor Ivan Novak i što je u konačnici dovelo do velike narodne skupštine na Franjevačkom trgu. Počast je, uz predstavnike Općine Nedelišće na čelu s načelnikom Nikolom Novakom i njegovim zamjenikom Zlatkom Marciušem, predsjednikom Mjesnog odbora Macinca Ivanom Krištofićem, te uz prisustvo brojnih mještana, odao župan Međimurske županije Matija Posavec sa suradnicima.

Počast je potom odana i akademiku Vinku Žgancu, paljenjem svijeća i polaganjem vijenca na njegovu grobu u rodnom Vratišincu. Žgančeve “Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja” odigrale su ključnu ulogu na mirovnoj konferenciji u Versaillesu te je navedeno djelo bilo jedno od glavnih dokaza pripadnosti Međimurja Hrvatskoj. Mještani Vratišinca predvođeni načelnikom Mihaelom Grbavcem i ravnateljicom Osnovne škole dr. Vinka Žganca Vratišinec Majom Lukman Šprajc uz izaslanstvo Međimurske županije, predstavnike Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu i Zrinske garde Čakovec, prisjetili su se s ponosom i zahvalnošću zasluga dr. Vinka Žganca.

Spomendan je obilježen i u Prelogu uz spomen na svećenika, pisca i vođu međimurskih intelektualaca Jurja Lajtmana, čije ime simbolizira borca za narod i njegov identitet. Juraj Lajtman također je mnogo radio na osvješćivanju i buđenju nacionalne svijesti u Međimurju, svjestan da je identitet sazdan u jeziku. Bio je jedan od autora glasovitog molitvenika tiskanog na hrvatskom jeziku „Jezuš ljubav moja“.

Bio je i suradnik Katoličkog lista, a u Kalendaru katoličkog pučkog saveza pisao je i o događajima iz 1918. godine. Bio je član Hrvatskog odbora Narodnog vijeća za Međimurje koje je radilo na priključenju Međimurja Hrvatskoj. Lajtman se svojim načinom života i borbom istaknuo kao veliki domoljub i protivnik mađarizacije te ga se s ponosom prisjećamo. Vijence na grob Jurja Lajtmana položili su gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek, župan Matija Posavec te predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina.

Obilježavanje spomendana nastavljeno je na čakovečkom gradskom groblju, kod posljednjeg počivališta dr. Ivana Novaka. Počast velikanu odali su župan Matija Posavec, predsjednik Gradskog vijeća Grada Čakovca Josip Varga te gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini koja je tom prigodom naglasila:

“Dr. Ivan Novak bio je predvodnik pokreta vraćanja Međimurja tamo gdje je povijesno i etnički oduvijek pripadalo, među sunarodnjake, u domovinu Hrvatsku, a njegov život i rad, kao i svih onih koji su se početkom prošlog stoljeća borili za hrvatsko Međimurje treba biti stalni podsjetnik na našu tešku i slavnu prošlost.”

Važnu ulogu u stvaranju povijesti Međimurja u tim turbulentnim vremenima imao je i Kapistran Geci, franjevac i član Narodnog vijeća za Međimurje koji je otvorio veliku narodnu skupštinu u Čakovcu. Uspomenu na njega čuva i spomen-ploča na Katoličkom domu u Čakovcu, gdje je također položen vijenac. Odavanju počasti pridružio se gvardijan franjevačkog samostana fra Josip Grubišić, predvodeći molitvu, te članovi Matice hrvatske – Ogranka Čakovec na čelu s predsjednikom Zoranom Turkom, predstavnici Zrinske garde Čakovec, Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, županijski vijećnici i građani.

“U povijesti našega kraja bilo je nekoliko velikih prekretnica, no sve ukazuju na samo jedan zaključak – Međimurje i Međimurci uvijek naprave veliki korak naprijed kada ih pokreće zajedništvo i solidarnost. To su vrline koje krase i današnje generacije ljudi, a povijest nam dokazuje da smo ih baštinili od naših predaka. Neka nam prosvijećenost i smjelost ljudi, čije smo grobove i spomen-obilježja danas obišli, budu putokazi na stazama kojima kročimo danas”, naglasio je župan Matija Posavec.