Festival ruža na Luxor Hillu u Vugrišincu uspješno je održan ovog vikenda, okupivši brojne posjetitelje koji su uživali u spoju prirode, umjetnosti, glazbe i inspirativnih sadržaja. Tijekom dva dana programa posjetitelji su imali priliku sudjelovati u radionicama, poslušati motivacijske govore te uživati u bogatom glazbenom i umjetničkom programu.
Atmosferu s ovog posebnog događaja donosimo u fotogaleriji.
Kavana Kocka i ovoga tjedna, od 25. do 29. svibnja, donosi raznovrsnu i ukusnu dnevnu ponudu gableca za svačiji ukus. U ponudi vas očekuju pileći cordon bleu, vinski gulaš, pileći file u umaku od šampinjona, punjene paprike, pečeni picek s mlincima, špek fileki, pržene papaline te tjestenina s pikantnom kobasicom i piletinom, uz još mnoštvo domaćih specijaliteta.
Uz konzumaciju u restoranu svakodnevno je uključena i domaća kokošja juha, a stalnu ponudu čine omiljeni klasici poput ćevapa u lepinji, međimurskog pohanca i lignji na pariški. Ljubitelji vegetarijanske kuhinje mogu isprobati i novi pohani sir s krumpirićima i tartarom.
Na svetkovinu Duhova, u nedjelju, 24. svibnja 2026. godine, u župnoj crkvi u Svetom Jurju u Trnju, župna je zajednica s osobitom zahvalnošću obilježila 25 godina kantorske službe gospodina Nenada Glavaka, koju je započeo 14. siječnja 2001. godine.
Svetkovina Duhova, dan u kojem Crkva slavi silazak Duha Svetoga i darove kojima Gospodin izgrađuje svoje Tijelo, bila je osobito prikladan okvir za ovu obljetnicu. Zahvalnost za dvadeset i pet godina kantorske službe postala je zahvalnost za dar koji se kroz godine tiho i postojano ugrađivao u molitveni život župe: u mnoge nedjelje i blagdane, zornice i proštenja, sprovode i svečana slavlja, probe i priprave, kao i u mnoge trenutke koji ostaju skriveni, ali bez kojih liturgijski život zajednice ne bi bio isti.
U homiliji je župnik govorio o Duhovima kao danu u kojem Crkva prima dah uskrsloga Krista i iz zatvorenosti izlazi u poslanje. Podsjetio je da živimo u vremenu goleme buke i duboke nijemosti: nikada nije bilo toliko riječi, poruka, komentara i mišljenja, a tako malo stvarnoga slušanja. Zato Pedesetnica ostaje čudo koje je potrebno i današnjoj Crkvi: da ponovno čujemo jedni druge, da darovi ne ostanu zatvoreni u čovjeku, već da služe Bogu i zajednici. U tom je duhovskom svjetlu župnik istaknuo da u Crkvi nema malih darova kada su dani Bogu, jer dar koji služi Bogu i ljudima postaje blagoslov. Osvrnuvši se na kantorsku službu gospodina Glavaka, podsjetio je da kantor u svetoj misi nije izvođač, jer Crkva nije pozornica, oltar nije scena, a liturgija nije koncert. Kantor je služitelj molitve, onaj koji pomaže zajednici da ne ostane nijema pred Bogom, već da pjesmom uđe u otajstvo koje Crkva slavi.
Na kraju misnoga slavlja župnik vlč. dr. sc. Silvio Košćak uputio je gospodinu Glavaku čestitku u ime župe i župnih suradnika. Zahvalio mu je za godine u kojima je svojim glasom, prisutnošću i postojanošću pratio molitvu župne zajednice te pomagao da ona bude ljepša, dublja i svečanija.
Posebnu radost ovoga slavlja činila je čestitka varaždinskoga biskupa mons. Bože Radoša, upućena gospodinu Glavaku prigodom ove obljetnice. Biskupova riječ zahvalnosti, pročitana pred okupljenom zajednicom, bila je lijep znak blizine mjesne Crkve i priznanja vjernosti koja se ne gradi velikim riječima, već postojanim služenjem iz nedjelje u nedjelju, iz godine u godinu.
Tom je prigodom predstavljen i apostolski blagoslov Svetoga Oca Lava XIV., udijeljen gospodinu Nenadu Glavaku prigodom 25. obljetnice njegova posvećenoga služenja Bogu i Crkvi. U tekstu blagoslova Sveti Otac, po zagovoru Blažene Djevice Marije, zaziva na njega obilje božanskih milosti. Taj je blagoslov bio osobit znak crkvene radosti i potvrda da svaka vjernost darovana Bogu, i onda kada se živi tiho i samozatajno, ostaje dragocjena u srcu Crkve.
Uz župnika, gospodinu Glavaku zahvalili su i članovi župnoga zbora, koji su mu predali prigodne darove kao znak zahvalnosti za godine zajedničkoga pjevanja, rada, služenja i zajedništva.
Župna zajednica svetoga Jurja mučenika od srca zahvaljuje gospodinu Nenadu Glavaku za 25 godina kantorske službe. U svojoj zahvali Nenad je posebno istaknuo one uz koje je rastao i stasao kao kantor: Varaždinska biskupija i Ured za crkvenu glazbu Varaždinske biskupije bili su mu kroz godine važan oslonac, poticaj i usmjerenje u glazbenom služenju Crkvi. Neka mu Gospodin uzvrati za sve godine vjernosti te mu sačuva zdravlje, mir i radost. A Duh Sveti, čiji smo silazak toga dana svečano slavili, neka i dalje njegov glas, vjeru i predanje čini blagoslovom za našu župu.
Maturanti generacije 1965./1966. Građevinske tehničke škole Čakovec proslavili su 60 godina od završetka školovanja.
Okupili su se bivši učenici kada su se prisjetili brojnih dogodovština, uspomena i lijepih dana koje su proveli zajedno tijekom četverogodišnjeg školovanja za građevinskog tehničara. Nakon zajedničkog fotografiranja druženje se nastavilo u sjajnoj atmosferi uz puno sjećanja, emocija, smijeha, ponosa i iskrenosti do tada mnogih nepoznatih mladenačkih tajni. Riječ je o drugoj generaciji škole koji su davne 1966. godine kročili u svijet graditeljstva iz dva razreda (a i b), pod budnim okom svojih razrednika – profesorice Mire Kermek i profesora Božidara Baloga.
Prisjetili su se i onih kolegica i kolega kojih, nažalost, više nema. Ova generacija darovala je graditeljskoj struci brojne ugledne ljude koji su svojim radom, marljivošću i stručnošću obogatili zajednicu.
Okupljeni maturanti složni su da će se ponovno okupiti već sljedeće godine kada navršavaju 80 godina života, rođeni su 1947. godine. Prema odličnom raspoloženju bit će to još jedna prilika za ponovni susret i nastavak tradicije druženja generacije, koji će održavati svake godine, kako je dogovoreno dok i jedan maturant dođe. Zato neka ih dugo služi zdravlje za nova druženja.
Marina Prelog još jednog poslijepodneva bila je puna građana. Šetači, mladi i stari odlučili su i ovaj vikend završiti uz prekrasnu međimursku prirodu.
Prolistajte našu fotogaleriju i provjerite ko je sve ove nedjelje bio na preloškoj Marini.
Učenici OŠ Gornji Mihaljevec, Vita Mikulan (6. razred) i Filip Srša (5. razred), predstavljali su svoju školu na europskom finalu međunarodnog natjecanja iz engleskog jezika HIPPO English Language Olympiad – English Without Borders. Nakon odličnih rezultata ostvarenih u izlučnom krugu i državnom finalu ostvarili su pravo sudjelovanja na europskoj završnici koja se održavala od 17. do 20. svibnja u gradiću Lido di Jesolo.
Tijekom boravka u Italiji učenici su, uz natjecateljski dio programa, imali priliku upoznati mjesto i njegove znamenitosti te steći nova iskustva. Na putovanju su ih pratili članovi njihovih obitelji i učiteljica Ivana Kaniški.
Viti i Filipu engleski jezik izborni je predmet, a sudjelovanje na ovako velikom međunarodnom natjecanju potvrda je njihova truda, rada i predanosti učenju. Ovo vrijedno iskustvo ujedno je i uspjeh za školu te poticaj svim učenicima za daljnje usavršavanje stranih jezika.
Danas je u Svetom Urbanu, mjestu u sastavu Općine Štrigova, bilo posebno svečano. Na svetoj misi, koju je predslavio štrigovski župnik vlč. Igor Radašić, slavio se blagdan Duhova i sv. Urban, nebeski zaštitnik mjesta, vinograda i vinogradara.
Danas je u Svetom Urbanu i tradicionalno proštenje, kojem se odazvao velik broj župljana. Najviše je bilo vinogradara i članova njihovih obitelji, koji su zajedno sa vlč. Igorom uputili molitvu Bogu za blagoslov vinograda.
-Nije dovoljno imati pun podrum, a prazno srce, jer važnost Božje prisutnosti u svakodnevnom životu ne može se mjeriti nikakvom imovinom. Vi obrađujete vinograd, ali bez božje milosti nećete imati ništa, kazao je župnik Radašić u svojoj propovijedi. Okupljenima je još poručio kako se trebaju ugledati na svetog Urbana i imati Boga u svojoj blizini jer jedino tako odnos čovjeka prema darovanoj prirodi, zemlji i vinogradima dobiva svoj puni i pravi smisao.
Nakon misnog slavlja krenula je procesija do vinograda s kipom svetog Urbana na čelu, kojeg su nosili sami vinogradari. Tu je župnik blagoslovio vinograde i vinogradare.
Na kraju je okupljene pozvao za zajednički stol te druženje u veselom i prijateljskom okruženju u dvorištu caffe bara “Šajnović”.
Prijateljski spust Dravom, održan u subotu, 23. svibnja, od Donje Dubrave do Halasz Csarde u Legradu, okupio je 53 sudionika s jasnom porukom: očuvana Drava i Veliki Pažut temelj su kvalitete života u ovom dijelu Međimurja i Podravine.
Na šest kilometara rijeke, koliko je obuhvatio spust, sudionici su imali priliku izbliza vidjeti koliko je ovo područje vrijedno i živo. Tijekom opažanja zabilježene su čak 33 vrste ptica, među njima brojne vrste vodenih i vlažnih staništa zbog kojih je područje „Gornji tok Drave” dio ekološke mreže Natura 2000 kao područje očuvanja značajno za ptice.
Posebnu pozornost privukli su šljunčani sprudovi, jedno od najosjetljivijih staništa na Dravi. Ondje su se glasali kulici sljepčići, gotovo ugrožene gnjezdarice ovoga kraja, upozoravajući na blizinu svog potomstva. Zabilježena je i mala čigra, ugrožena vrsta koja je trenutačno u fazi inkubiranja jaja. Riječ je o ptici koja u kontinentalnoj Hrvatskoj recentno gnijezdi samo na Dravi, i to na užem području Koprivničko-križevačke županije.
Od vrsta vezanih uz sprudove zabilježene su i male prutke, koji se prema kategorijama ugroženosti vode kao osjetljiva vrsta. Sudionike je posebno razveselio i prizor ženke velikog ronca, kritično ugrožene gnjezdarice, koja je za sobom vodila jato od 13 pačića.
Ornitologinja Sandra Hodić istaknula je kako je tijekom spusta zabilježen i orao štekavac u preletu, dok su se na rubovima sprudova i obala hranile sive i male bijele čaplje. Na srušenim deblima odmaralo je nekoliko velikih vranaca, a sudionike je iznenadila i crna roda, vrlo skrovita i osjetljiva gnjezdarica koja gnijezdi u okolnim starim poplavnim šumama.
„Crna roda izašla je iz šume kako bi se hranila u plićacima na rubovima rijeke, što je bio poseban trenutak za sve koji su sudjelovali u spustu”, poručila je Hodić.
Spust nije prošao ni bez bregunica, također osjetljive vrste, koje uz zabilježene pčelarice gnijezde u strmim dravskim obalama. U većem broju viđene su i lastavice i piljci, koji su lovili kukce iznad površine vode.
Čamce su za sudionike osigurali Rafting klub Koprivnica, Zaštitarsko-ekološka udruga „Senjar” – ZeuS i Kajak-kanu klub Mura. Njihovo sudjelovanje podsjetilo je i na važnost razvoja riječnog turizma koji se može temeljiti samo na očuvanoj, netaknutoj prirodi.
Drava i Veliki Pažut imaju izniman potencijal za takav oblik održivog turizma, ali samo ako rijeka, njezini sprudovi, rukavci, obale i poplavne šume ostanu prostor života, a ne industrijskog pritiska. Kako bi ovo područje i dalje s pravom nosilo naziv europske Amazone, mora ostati upravo takvo kakvo jest: divlje, živo i očuvano.
Tijekom spusta sudionici su prošli i pokraj nove farme pilića koja se gradi svega 260 metara od obale Drave. Prema dostupnim informacijama, u objektu će se toviti oko 300.000 pilića u jednom turnusu, odnosno oko dva milijuna pilića godišnje. Upravo takvi zahvati, upozoravaju iz inicijative, otvaraju pitanje u kojem smjeru lokalna zajednica želi razvijati prostor uz rijeku.
Iz inicijative poručuju kako cilj spusta nije bio samo upozoriti na pojedinačne prijetnje, nego podsjetiti na vrijednost prostora koji se ne može nadoknaditi kad se jednom izgubi. Drava, Veliki Pažut, sprudovi, poplavne šume i riječne obale nisu samo prirodna baština, nego i temelj visokog standarda života ljudi koji ovdje žive.
Zato apeliraju na stanovnike Međimurja i Podravine da razmisle kakav prostor žele ostaviti budućim generacijama. Naglašavaju i kako lokalna zajednica ima ključnu ulogu u odlučivanju o razvoju svog kraja te da se građani trebaju aktivno uključivati u odluke koje dugoročno oblikuju okoliš, zdravlje i kvalitetu života.
I ovo je jutro u Hrvatskoj osvanulo suho i pretežno sunčano, no na Jadranu puše umjerena i jaka bura pa HAK javlja o prometnim ograničenjima na dijelu Jadranske magistrale.
Jutarnja temperatura na kopnu se uglavnom kretala između 11 i 16°C, u kotlinama je bila niža, dok je uz obalu iznosila od 15 do 20°C. U dijelovima Dalmacije, zbog tople fenske bure, temperatura je dosezala i 24 stupnja, piše N1.
Nastavak dana donosi suho i pretežno sunčano vrijeme, mjestimice uz umjerenu naoblaku. Vjetar će povremeno biti umjeren sjeverni. Na Jadranu će i dalje puhati umjerena, mjestimice jaka bura, dok će na otvorenom moru prevladavati jak sjeverozapadni vjetar. Poslijepodnevna temperatura zraka bit će između 26 i 30°C, u dijelovima Dalmacije i do 32°C, dok će u gorju biti nešto svježije.
Temperatura mora uglavnom se kreće između 18 i 20°C, a u Puli je izmjeren 21°C. Podsjećamo i da je UV indeks vrlo visok, osobito između 10 i 17 sati, pa se preporučuje oprez pri izlaganju suncu.
Sutra se nastavlja suho, pretežno sunčano i još malo toplije vrijeme. Poslijepodne na kopnu postoji manja mogućnost za kratkotrajni pljusak. Puhat će slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, dok će na Jadranu prevladavati umjerena bura i sjeverozapadnjak. Najviša dnevna temperatura u većem dijelu zemlje bit će između 27 i 32°C.
Vrlo toplo vrijeme zadržat će se i u utorak te srijedu, a tek bi u srijedu navečer mogli stići kratkotrajni pljuskovi i manje osvježenje, ponajprije na kopnu. Ipak, prema trenutačnim prognozama, nakon toga ponovno slijedi razdoblje većinom suhog i vrlo toplog vremena.