U procesu prilagodbe na euro i razmjenjivanju zadnjih kuna, najveći teret pao je, čini se, na trgovce, piše Jutarnji list.

Svakodnevne prepirke blagajnika i kupaca postale su uobičajene, a otići u kupnju s novčanicom od 1000 kuna sada je normalno. Četvero radnika ispričalo je za Jutarni list svoja iskustva s nerazumnim kupcima.

– Banke se definitivno nisu pripremile, barem ne u prvim danima. Valjda bi one trebale biti te koje bi mijenjaju valute. Jasno je da je građanima lakše zamijeniti svoje kune u eure u trgovinama, ali to nije način na koji možemo funkcionirati – tvrdi Martin Evačić, predsjednik Udruge trgovina pri HUP-u.

Kupci reagiraju logično, objašnjava Evačić, i pobune se kada ne dobiju ostatak u eurima jer su pročitali da su im trgovci obavezni izvratiti eure.

– Dođu s velikom novčanicom kuna i kupe proizvod od nekoliko kuna. Primjerice, žvakaće za šest kuna plaćaju najčešće s 200. Imamo situaciju i gdje su došli s novčanicom od 1000 kuna i pokušali kupiti žvakaće. Sve ovisi o veličini trgovine u koju dođu, u većim trgovinama pokušaju platiti većim novčanicama.

Drugi problematičan slučaj je kada dođu s vrećicom punom kovanica i njima žele platiti svoje proizvode. Na taj se način žele riješiti kovanica kune koje su im ostale – govori Evačić.

U zagrebačkoj kvartovskoj trgovini najčešći kupci su starije osobe, s kojima su radnici već upoznati. S njima inače nemaju problema i nisu doživjeli nikakve napade, no ipak, jedna stvar ih muči.

– Najteže je starijim osobama, koje plate u kunama, izvratiti eure. Treba nam dugo da im objasnimo zašto su dobili manje eura i onda im trebamo dokazivati da su dobili jednaku vrijednost u eurima kakvu bi i u kunama. Inače nam ostavljaju po 50 lipa, a sada im moramo objasniti i to da 50 centi nije jednako kao i 50 lipa već da je sedam puta više – objašnjava blagajnica i dodaje kako se ne susreće s verbalnim napadima, ali da im ovakav način otežava rad jer gube puno vremena na objašnjavanje.

Gospođa je došla na prodajno mjesto kupiti cigarete u iznosu od 168 kuna. Taj je novac dala u vrećici u kojoj se našla pokoja kuna, a ostalo su bile lipe.

– Moja je radnica prihvatila vrećicu punu kovanica, ali je, zbog reda ljudi koji je ondje bio, vrećicu stavila sa strane i išla na povjerenje kupcu. Kada je gospođa primijetila da je vrećicu odložila sa strane počela se na nju izderavati i inzistirala da prebroji pred njom sve kako bi bila sigurna da je sve u redu.

Nakon prepiranja radnica je počela brojati lipe i tako se stvorila kolona ljudi – prepričava vlasnik maloprodajnih mjesta i dodaje da su upravo takve situacije stresne za radnike. Oni ne znaju na koji način da postupaju, ako se krenu svađati bude još gore.

N1 donosi vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.

Jučer je u Sisku izmjereno visokih 18,6, nastavlja se proljeće u siječnju.

Pretežno oblačno je u većem dijelu zemlje, lokalno ima i slabe kiše, većinom u unutrašnjosti. Vedrije je u Dalmaciji. U nastavku dana razilazit će se oblaci, tako da će posvuda biti barem dijelom sunčano. Temperature i dalje iznad prosjeka za ovo doba godine.

Slično donosi i drugi dio tjedna. Četvrtak bi mogao donijeti malo kiše eventualno na sjeverni Jadran te u Gorski kotar i Liku.

Petak će diljem zemlje biti uglavnom suh.

Za vikend, osobito u nedjelju, raste vjerojatnost za kišu i pljuskove. Potkraj nedjelje i u noći na ponedjeljak oborina će se intenzivirati i to osobito duž Jadrana i u područjima uz Jadran. Novi tjedan, kako sada stvari stoje, počet će vrlo kišovito, s prodorom hladnijeg zraka, u gorju bi moglo pasti i malo snijega, tek toliko da ne zaboravimo da je kalendarski zima.

Poznato je da su Hrvati pravi eksperti kada je u pitanju spajanje blagdana i praznika kako bi imali produženi vikend, a ova je godina, što se toga tiče, odlična, piše Dnevnik.hr.

Hrvatska ima 14 neradnih dana i blagdana, a to je idealna prilika da se spoji ponekad i nespojivo. Iako nam prijašnja godina i nije baš bila sklona, zato ova godina barem po tom pitanju Hrvatima ide na ruku.

U 2023. godini praznici i blagdani tako su se posložili da su idealni za spajanje s prethodnim ili idućim vikendom. Tako već 6. siječnja, Sveta tri kralja, pada u petak, što će i onima koji nisu skloni spajanju donijeti tri neradna dana.

Nakon toga slijedi dugo tromjesečno razdoblje bez pauza, sve do Uskrsa, koji je ove godine 9. travnja, a u tom periodu građani često zbog školskih praznika djece uzimaju godišnje odmore.

Praznik rada 1. svibnja ove godine pada u ponedjeljak te donosi produljeni vikend, a Dan državnosti 30. svibnja je u utorak te je idealno da uz jedan dan godišnjeg dobijete četiri slobodna dana.

Lipanj je u Hrvatskoj omiljeni mjesec te nosi lijepe prilike za produljeni odmor. Tijelovo 8. lipnja pada u četvrtak, kao i Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, te se s jednim danom godišnjeg uz oba datuma mogu dobiti po četiri dana odmora.

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, 5. kolovoza, pada u subotu. No zato Velika Gospa, 15. kolovoza, pada u utorak te uz jedan slobodan dan u ponedjeljak možete dobiti četiri slobodna dana.

Ove će godine za spajače najveći izazov biti Dan svih svetih, 1. studenog, koji pada u srijedu. Ali uz dva dana godišnjeg odmora možete dobiti čak pet neradnih dana.

Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 18. studenoga pada u subotu.

Božić pada u ponedjeljak, pa uz vikend i blagdan Svetog Stjepana imate četiri dana.

A kao šećer na kraju tu je Nova godina 2024., koja pada u ponedjeljak, pa će tako i nespajači u ovom slučaju dobro proći.