Ostalo nam je nešto više od tri mjeseca do najvećeg motociklističkog spektakla u Hrvatskoj! FIM Speedway Grand Prix of Croatia po peti puta vraća se u Hrvatsku!

Stadion Milenium će 29.4.2023. ponovno okupiti najbolje speedway vozače u borbi za naslov svjetskog prvaka, na prvoj utrci prvenstva koje završava u poljskom Torunu u listopadu.

„Speedway spektakl kojem smo svjedočili prošle godine ponovit ćemo u još boljem izdanju krajem travnja ove godine kada organiziramo Grand Prix po peti puta u povijesti stadiona Milenium (40320, Donji Kraljevec). Svaki put se iznenadimo koliko dobar speedway event može biti i koje su granice borbenosti ovih vozača koji daju zadnji atom snage za svaki osvojeni bod! Isto tako pomičemo granice (avan)turizma: ekskluzivno iskustvo za publiku koja iz cijelog svijeta dolazi baš tu subotu navečer u Hrvatsku, u Međimurje. Cjelodnevnu ponudu od animacija za djecu, bokseva za vozače, FAN zone, ugostiteljstva, čini preko 50 tona tehnološke opreme u 14 kamiona, te postavljenih 129 m2 LED ekrana i više od 40 kamera.

Brojčani rezultati Grand Prix utrke održane 2022. godine su nevjerojatna televizijska pokrivenost za jednodnevni event na TV platformi; utrka je prikazana u 56 zemalja u 740 sati prikazivanja. Ukupna gledanost televizijskih gledatelja je 9.951.000 što je medijska vrijednost događaja u iznosu od 3.895.000 € (prema istraživanju Zagreb Media Office d.o.o. i Munich Media Office). Promocija utrke na Discovery kanalima dosegla je 17.5 milijuna korisnika u tristotinjak spotova i reklama.

Najveći smo organizator događaja u sjevernoj Hrvatskoj, pa vjerojatno i šire, a promocija koju radimo za Hrvatsku i speedway velika je motivacija da budemo još bolji.” – ” rekla je Darija Pavlic, direktorica utrke i članica FIM komisije za utrke na stazama.

Ovi indeks je u siječnju zabilježio povećanje od 5,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, što je poboljšanje u odnosu na prosinac kada je indeks pao za 2,5 posto na mjesečnoj razini, piše Poslovni dnevnik.

Kako je navedeno u objavi na internetskoj stranici Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ), prema desezoniranim podacima, OVI indeks je u siječnju zabilježio povećanje od 5,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, što je poboljšanje u odnosu na prosinac kada je indeks pao za 2,5 posto na mjesečnoj razini.

Rast je još izraženiji na godišnjoj razini jer je 10,1 posto ostvarenih u odnosu na siječanj prošle godine, značajno veća stopa rasta od one zabilježene u posljednjem mjesecu prošle godine kada je iznosila tri posto.

Prodavač, kuhar i knjigovođa su najtraženija zanimanja, dok su konobari ovoga puta pali na četvrto mjesto, a skladištar je zauzeo petu poziciju.

Najveće apsolutno smanjenje broja oglasa na godišnjoj razini u siječnju zabilježeno je za zanimanja programer i građevinski radnik, dok je najveće povećanje opaženo kod prodavača, knjigovođa i medicinskih sestara, istaknuli su iz EIZ-a.

U odnosu na siječanj 2022. godine, značajnije se povećao udio oglasa u kojima se tražila srednja stručna sprema, s 31,4 na 35,2 posto, kao i niskokvalificirani rad, čiji je udio porastao sa 6,8 na 9,6 posto.

Mnoga Dobrovoljna vatrogasna društva gaje navadu da poslije godišnje skupštine vrijeme uz domjenak „začine” glazbom.

Tako je bilo minule subote u Cirkovljan kada su se tamošnji članovi i njihovi gosti okupili na 135 skupu. Ležernom ugođaju svoj su obol dali članovi glazbenog sastava „ Taubeki”.

Oni su bili ti koji su zaokružili kompletni dojam uspješnoga rada u minuloj godini.

Četiri hrvatska para maloprije su zaustavljena u zračnoj luci u Zambiji, oduzete su im putovnice te su privedeni u zatvor, javlja Telegram.

Informaciju su sami parovi poslali svojim obiteljima, a razlog privođenja još se ne zna.

Zambiju su pokušali napustiti nakon što je jučer sud u Ndoli odbacio optužbe protiv njih zbog navodnog trgovanja djecom.

Dva mjeseca istrage

Sve je počelo još u prosincu kada su u Zambiji preuzeli djecu iz DR Kongo koju su posvojili u proceduri kakva je provedena već više puta do sada.

Ipak, zambijske vlasti stavile su im na teret trgovanje djecom, te ih tjednima držale u pritvoru. Na kraju su ipak pušteni da se brane sa slobode, uz uvjet da ne odlaze iz Zambije, piše Telegram.

Odbačene optužbe

Jučer je sud optužnicu odbacio, te su parovi, prema informacijama hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova imali 48 sati da napuste zemlju. Sud je naglasio kako odluka o odbacivanju optužnice ne znači da su oslobođeni i da postupak može pod određenim uvjetima biti obnovljen. Je li sada došlo do toga nije još sasvim jasno.

Kada su organizirali let iz Zambije i krenuli na put po nalogu imigracijske službe, koja je inicirala i prvi postupak protiv njih, zaustavljeni su i oduzete su im putovnice, te ostale osobne stvari.

Prema neslužbenim informacijama ponovno su odvedeni u zatvor. Još se čeka službena potvrda razloga ovog privođenja. Odvjetnik koji ih je do sada zastupao također se ponovno uključuje u cijeli slučaj.

Prema najnovijim podacima, inflacija u Hrvatskoj iznosi 12,7 posto, što je nešto niže od stope za prosinac kada je inflacija iznosila 13,1 posto, piše N1.

No, to su i dalje prilično visoke brojke pa smo ekonomista i financijskog analitičara pitali da pojasne kako točno inflacija utječe na našu ušteđevinu i je li za osobu koja ima ušteđenih primjerice 5000 eura bolje uložiti taj novac ili ga ostaviti na štednji.

Profesor međunarodnih ekonomskih odnosa sa Sveučilišta Libertas Luka Brkić navodi da “inflacija obezvrjeđuje vrijednost novca i imovine jer je to rast opće razine cijena”.

“Prema tome, poskupljuju robe i usluge najvećeg dijela i vuku opću razinu cijena na višu razinu. Novac u tom kontekstu gubi vrijednost i da svakim danom kako inflacija raste možete kupuiti sve manje roba i usluga za istu količinu novca”, dodaje ekonomist.

S tim se slaže i financijski analitičar Andrej Grubišić.

“Sa sto kuna koje smo imali prije godinu dana, danas u terminima realne kupovne moći građani mogu kupiti ono što se prije godinu dana moglo s 88 kuna. Inflacija izjeda rezultate našeg minulog rada i svi koji imaju bilo koji oblik financijske imovine. Najjednostavniji primjer toga je štednja u banci, a hrvatski građani je imaju preko 200 milijardi kuna, tj. 30 i nešto milijardi eura, danas može za 12-13 posto kupiti manje dobara i usluga nego prije godinu dana.”

Dodaje da prioritet javnih politika mora biti stavljanje inflacije pod kontrolu.

“Inflacija je na kratki rok puno veće zlo od recesije. Ako zaustavljanje inflacije zahtijeva recesiju kao kompromis, onda je bolje imati kratkotrajnu recesiju nego daljnje izjedanje i uništavnje rezultata minulog rada,” rekao je za N1.