Mladi međimurski kartingaš Marko Turk iz Savske Vesi, prošlogodišnji seniorski prvak države u klasi KZ2, proglašen je najboljim seniorom u Hrvatskoj te je primio Zlatnu kacigu za treći uzastopni naslov državnog prvaka.
Nagrade su mu uručene na prigodnoj svečanosti proglašenja najboljih hrvatskih vozača kartinga održanoj u Šibeniku čiji je domaćin bio tamošnji Karting klub Dubrava.
Prošlogodišnje hrvatsko prvenstvo u kartingu objedinilo je četiri natjecanja s osam bodovnih utrka voženih na stazama u Virovitici i Šmriki nadomak Kraljevice. U devet različitih klasa sudjelovalo je tridesetak vozača iz 11 klubova, a Turk je u klasi KZ2 branio boje KK Koprivnica.
Uspjesi na domaćoj sceni Turku su prošle godine donijeli poziv da se pridruži jednoj od najprestižnijih kompanija u ovom sportu CRG Teamu kao tvornički vozač. Koliko je to veliko priznanje potvrđuje i podatak da su vozači CRG Teama Viktor Gustafsson i Arthur Carbonne pobijedili u klasama KZ i KZ2 prošle godine na utrci Svjetskog prvenstva voženoj u legendarnom francuskom Le Mansu. Kako bi krenuo njihovim stopama Turk već ovog vikenda započinje s treninzima na karting stazi u talijanskom Jesolu.
Primajući nagradu ponajbolji hrvatski kartingaš zahvalio je na pomoći CRG Factory i AMP Racing Teamu Croatia, svojem treneru Marku Paviću i fitness trenerici Ivani Posavec te roditeljima Bojani i Zoranu, kao i cijeloj obitelji na podršci.
„Nema više granice pak moremo bez brige u Čardu kod Janija i mamike…(ovaj post je za one rođene najkasnije 1990. g.), a za one mlađe informacija kako je riječ o kultnoj krčmi neposredno iza sadašnjeg slovenskog graničnog prijelaza (zgrada još stoji) gdje su generacije i generacije napravile prve plesne korake, prvi put se poljubile….
Zatvorena je nažalost ranih 2000-tih kada se radio novi granični prijelaz.
Da se može vrijeme vratiti mnoga srdašca bi zatreperila (i moje)”, napisao je Srpak.
„Mladi” Srpak vratio je mnoge Središćance i one iz okolnih mjesta u njihove najljepše godine. Svi živući, vični izlascima, će reći kako su to bila vremena kada su bez dokumenata, pješice, biciklima, rjeđe automobilima, odlazili u Čardu (op. a. neki su je još zvali Pičačarda). Vlasnike su svi znali kao Janija i Mamiku koji su kao mladi bračni par, ona iz gornjeg Međimurja, a on iz Čentibe, ovdje otvorili specifično građeni ugostiteljski objekt s velikom terasom pa se ovdje vikendima uvijek tražilo mjesto više zbog glazbe koja je zbližavala Međimurce i Prekmurce, doduše bilo je i zabava kada su ovdje radile međusobne šake i to najčešće glede kojeg krivog ljubavnog pogleda.
– Hvala Dražene što si nas vratio u nešto što se nikada neće i ne smije zaboraviti – rekao nam je tim povodom jedan od stalnih gostiju kultne krčme Središćanac, a koji je ušao u osmo desetljeće života.
U razdoblju od 13. do 26. veljače 2023. godine, video – audio uređajima snimat će se javna mjesta na području grada Čakovca.
– Sukladno odredbama članka 79. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, obavještavamo javnost da će policijski službenici Policijske postaje Čakovec u razdoblju od 13. do 26. veljača 2023. godine, video – audio uređajima snimati javna mjesta na području grada Čakovca s ciljem sprečavanja kaznenih djela i prekršaja – stoji u priopćenju PU međimurske.
U državnom sustavu kronično nedostaje psihologa i kliničkih liječnika, posebno za djecu, upozorila je psihologinja koja radi privatno, a njezini kolege ističu da si malo tko može priuštiti privatnika zbog velikih troškova, piše N1.
Istovremeno, podaci o maloljetničkoj stopi suicida i mentalnih poteškoća ukazuju da je problema sve više, a stručnjaka sve manje.
U pozadini naizgled bezbrižnih hodnika hrvatskih škola, krije se zabrinjavajuća statistika: 53% više djece nego prethodne godine, zvalo je Hrabri telefon zbog suicidalnih misli, a čak 43% ih se samozljeđivalo.
Pedagog zagrebačke osnovne škole Zvonimir Radić zaključuje za N1 da se s djecom nešto događa: “Služba školske medicine radi screening mentalnog zdravlja osmih razreda i oni su nam napomenuli povećan broj djece koja trebaju pomoć i s ozbiljnim problemima. Neki su govorili o samoozlijeđivanju. Zasad nismo dobili dojavu o suicidalnim mislima pokušavamo ih usmjeriti na neke institucije i druge stručnjake izvan škole jer kad imate dva ili tri stručna suradnika na 400 učenika ne možete ih obuhvatiti sve”.
A ovo je primjer škole koja je čak i dobila dozvolu za zapošljavanje psihologinje. No, samo na pripravništvo od godinu dana. Ravnatelj Denis Žvorc kaže – bez psihologa bilo bi još izazovnije. “Kada otkrijemo te neke probleme koji se tiču mentalnog zdravlja, tu moramo uključiti i roditelje. Mi radimo i s roditeljima onda i s djecom, s roditeljima da prihvate da dijete ima problem koji se mora riješiti”.
Sličnu ideju imalo je i ministarstvo koje želi osposobiti 10 tisuća od 80 tisuća učitelja da prepoznaju kako nešto s djetetom u vrtiću i školi nije u redu. U Centru za zdravlje mladih kažu – u redu, ali nedovoljno. Jer na posljedice pandemije smo upozoravali.
Tea Brezinšćak iz Centra za zdravlje mladih kaže: “Unatoč tome što su posljedice sve veće, sustav taj dio ne prati i u situaciji smo da sve nam je teže pružiti djeci i mladima podršku kakva im je doista potrebna. Potreban je veći broj stručnjaka koji se trenutno bore za preopterećenošću jer ne uspijevaju odgovoriti na sve potrebe djece”.
Ambulanta Donji Vidovec već duže vrijeme traži doktora/icu medicine. Ambulanta se stalno pokriva s doktorima te normalno radi, no traži doktora/icu medicine koji će tamo raditi duže vrijeme kao zamjenu zamjenu za bolovanje doktorice obiteljske medicine Marije Haramije Strbad.
Početak rada je – što prije, a u oglasu objavljenom na HZZ-u naglašava se i mogućnost organizacije smještaja.
Ambulanta u Donjem Vidovcu
U vrijeme općeg nezadovoljstva i pacijenata i doktora, koji ovih dana najavljuju i mogući štrajk, sve je teže pronaći doktore u manjim međimurskim mjestima, a posebno na određeno vrijeme, kao zamjena, što su uvjeti koji odbijaju zdravstvenu radnu snagu.
Doktori medicine trenutno se traže i u Domu zdravlja Čakovec (na neodređeno), dok se u Zavodu za hitnu medicinu MŽ traži doktor medicine ili doktor medicine specijalist hitne medicine na određeno (zamjena).
Ambulanta u Podturnu trenutno traži doktora/icu dentalne medicine na određeno (2 – 6 mjeseci), kao zamjenu za bolovanje dr.med.dent. Marte Jambrošić, a Kotoriba traži na neodređeno (novootvoreno radno mjesto) dentalnog asistenta/icu (medicinsku sestru) ili dentalnog tehničara u Stomatološkoj ordinaciji Helge Golubić.
Danas vedro, ponegdje s malom naoblakom. Vjetar slab. Na obali slab do umjeren sjeverni i bura, podno Velebita bura lokalno jaka s olujnim udarima, a prema otvorenom moru i umjeren sjeverozapadnjak. Najviša temperatura na kopnu od 1 do 5°C, javlja DHMZ.
U subotu će biti pretežno sunčano uz postupan porast naoblake sa sjevera, osobito u drugom dijelu dana.
Na kopnu vjetar slab, a u najsjevernijim područjima i prolazno umjeren jugozapadni. Uz obalu je puhala slaba i umjerena bura, a prema otvorenom moru umjeren sjeverozapadnjak.
Najniža temperatura zraka od -9 do -4, na moru od -1 do 3, a najviša dnevna od 5 do 9 na kopnu i od 9 do 13 °C duž obale i u unutrašnjosti Dalmacije.
U srijedu je u prostorijama Podružnice umirovljenika Sveta Marija osnovan mješoviti pjevački zbor Podružnice umirovljenika Sveta Marija. Na osnivačkom skupu se je okupilo 13 zaljubljenika u pjesmu i zborsko pjevanje, sve jedan pjevač bolji od druga. Voditeljica im je Slavica Poljak.
Zanimljiv podatak vezan uz zbor je što su gotovo svi članovi u mladosti bili su učenici njihovog poznatog kantora Ivana Mustača-Kantora, crkvenog orguljaša i zborovođe iz Svete Marije.
– Zadovoljstvo je bilo slušati njihovo pjevanje već na prvom susretu. Želimo im puno uspjeha. Pozivamo da nam se pridružite svi koji pjesmom želite uljepšati svoje umirovljeničke dane – poruka je njihove predsjednice Magdalene Kvakan.
Ovoliko ljepote na jednom mjestu već dugo nisam vidio. Izvorne, prirodne ljepote, nastale u rukama vrijedne Rozine Fegeš (72) u Pušćinama. Najobičnije luščije u njenim rukama pretvara se u umjetnost. Isplela je mnogo cekera, ali svaki je drugačiji, jedan ljepši od drugoga. To treba vidjeti i to treba pokazati svijetu. Međimurje se mora dičiti svojim cekerima, koji su od davnina čisti ručni rad. Nikakav stroj ili kompjutor to ne može napraviti. A ni ljudi. Takvih i tako upornih kao što je gospođa Rozina malo je i u našem kraju. Njezini cekeri od luščija sigurno se koriste po cijeloj Europi, možda i svijetu, koliko ih je isplela i raspoklanjala.
– Sjećam se, nisam imala ni sedam godina kad sam isplela svoj prvi ceker. Bilo je to uz mamu Katarinu u Nedelišću (odakle sam rodom), i koja ga je kasnije, uz svoje, odvezla nekom prekupcu u Varaždin. Cekar nije bio baš lijep pa je za njega dobila samo 40 ondašnjih dinara. Nije bilo ni za lizaljku, ali sam bila jako ponosna i nastavila plesti. Kasnije se nešto i zaradilo, ali kad sam se udala, rodila djecu i zaposlila u varaždinskom VIKO-u, a onda u čakovečkom Jelenu, prestala sam plesti. I ovako je bilo dosta posla u kući – kaže nam Rozina.
Odlaskom u mirovinu ponovo se prihvatila pletenja, a zadnjih 10 godina intenzivno stvara pravu bajku od cekera. Uključena je u Udrugu žena u Pušćinama, sudjeluje na raznim sportskim priredbama, susretima, ali cekeri su uvijek u prvom planu. Zadjih godina veliku podršku pletilje iz Pušćina i drugih naselja Općine Nedelišće, dobivaju od Turističke zajednice Međimurske županije, LAG-a i matične Općine, koja kod velike platane u Nedelišću namjerava izgraditi spomen-centar cekerima.
Koliko vremena vam treba da ispletete jedan ovakav ceker, odakle ideje?, pitam Rozinu, dok se razgovoru priključila i njezina pajdašica Ivanka Bene.
– Za isplesti jednog takvog cekera treba mi tjedan dana. No, pripreme su duge. Treba osigurati i posijati sjeme starinskog domaćeg kukuruza. Kad izraste ručno ga obrati i zluščiti. Luščije treba prebrati i dugo namakati. Tek onda je spremno za pletenje. Kad radim s obojanim luščijem njega treba dobro skuhati u boji za tekstil, oprati u više voda, staviti u ocat da ne pušta boju. Zatim nabaviti drvene ruče, koje se opletu kako bi se cekar mogao elegantno nositi. Kad ga ispletemo, treba ušiti platno, zalijepiti ukrase od luščija koje napravim prije i tek onda je ceker gotov – kaže Rozina Fegeš.
– No, ni to nije sve. Također prije pletenja mora se odabrati modla, imam ih dvadesetak raznih, ali si i međusobno mijenjamo s pajdašicama. Nabiju se čavlići, namotaju kolci koje prvo pletemo i tek onda počinje pravo pletenje bobica. Izgleda komplicirano, ali nije. Kad se jednom uđe u taj posao sve je jednostavno, no treba puno vremena, puno ručnog rada… Kad je ceker ispleten ide na sumporenje, kako bi se uništili neželjeni organizmi, koji bi mogli naštetiti cekeru. A što se ideja tiče, one dolaze same. Kad počnem plesti imam već nešto u glavi, a onda tijekom rada samo nadograđujem i realiziram. Nikad na početku neznam kako će izgledati na kraju. Zasad sam zadovoljna rezultatima, kao i svi oni koji imaju moje cekere – kaže kroz osmijeh Rozina.
Redovno sudjeluje i na radionicama na kojima mlade djevojke i žene uče plesti cekere. Mnoge nauče, kaže, dobro pletu, ali kasnije odustaju. Preplaše se količine rada koji je potreban da bi se ispleo jedan običan ceker.
– Jeh, ne može se gotovo luščije kupiti u prodavaonici sam svoj majstor – dobacuje uz smijeh pajdašica Ivanka, a Rozina potvrđuje.
Sretna je među svojim cekerima, sretna je i kad na licima ljudi kojima ih poklanja, ili rijetko prodaje, vidi zadovoljstvo i oduševljenje. To joj daje dodatni poticaj da svoje ideje unese u novi ceker. A njezin izvor ideja je nepresušan. Doista je umjetnost kad iz onog tvrdog i neuglednog luščija uspije napraviti nešto ovako lijepo. A prava ljepota ne prolazi.
Gospođa Rozina Fegeš iz Pušćina to zna i hvala joj na tome!
Početak veljače donio je prvo natjecanje u velikim bazenima na 50 metara ove godine. Naši plivači ostvarili su zavidne rezultate te pokazali da marljivo treniraju za nastavak sezone. Natjecanje je održano u Sisku 4. veljače 2023. te spada u ‘Ligu Regije 4’ koje se redovito održava već dugi niz godina. Minulog vikenda održalo se 3. i 4. kolo. Na natjecanju je sudjelovalo oko 230 plivača. Boje ČPK-a branili su: Marta Horvat, Lucija Trupković, Mario Beliga, Dominik Dukić, Dora Horvat, Meri Furdi, Roko Radek, Lana Pintarić i Sara Puklavec, a sve to pod stručnim vodstvom Gorana Kolarića, prof.
Od svih plivača treba izdvojiti Dominika Dukića koji je prvi put otplivao limit za nastup na Državnom prvenstvu Hrvatske koje se održava ovog ljeta. Dominik se tako pridružio već redovitim plivačima koji nastupaju na državnom prvenstvu i ostvaruju zavidne rezultate te se nadamo kako je ovo tek početak njegovog putovanja u najvišem rangu plivanja u Hrvatskoj. Marta Horvat, Meri Furdi te Mario Beliga također su potvrdili svoj nastup na Prvenstvu Hrvatske ovog ljeta. Čestitke svima!
REZULTATI
50 leptir: Marta Horvat – 3. mjesto, Mario Beliga – 1. mjesto
50 prsno: Dora Horvat – 2. mjesto, Meri Furdi – 3. mjesto
200 leptir: Roko Radek – 2. mjesto
200 mješovito: Meri Furdi – 1. mjesto, Mario Beliga – 1. mjesto, Dominik Dukić – 3. mjesto
200 prsno: Marta Horvat – 1. mjesto
400 slobodno: Meri Furdi – 1. mjesto, Mario Beliga – 2. mjesto, Dominik Dukić – 3. mjesto
50 leđno: Marta Horvat – 1. mjesto, Mario Beliga – 1. mjesto
200 leđno: Mario Beliga – 1. mjesto
100 prsno: Marta Horvat – 1. mjesto, Meri Furdi – 2. mjesto
100 leptir: Marta Horvat – 2. mjesto, Dominik Dukić – 2. mjesto
