Zbog divljanja cijena hrane te drugih osnovnih proizvoda i usluga umirovljenici s nestrpljenjem očekuju zimsko usklađivanje mirovina, piše tportal.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje objavit će podatak o rastu mirovina prema važećoj formuli za usklađivanje krajem veljače. Riječ je o redovnom usklađivanju mirovina prema stopi inflacije i rastu plaća u prethodnih šest mjeseci.
Zasad se još ne zna konkretan postotak rasta jer nisu dostupni svi parametri, ali prema prvim procjenama, mirovine bi trebale porasti između pet i šest posto.
Podsjetimo, usklađivanje se provodi dvaput godišnje, početkom i sredinom kalendarske godine, tako da se zbroje stope primjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i prosječne bruto plaće u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi.
Zbrajanje se ponderira po tzv. švicarskoj formuli u omjeru 70-30 u korist veće stope indeksa rasta.
Zbog visoke stope inflacije u zadnjem usklađivanju, provedenom u srpnju prošle godine, mirovine su porasle za rekordnih 6,18 posto.
Za predstojeći izračun potrebno je još pričekati podatak o prosječnoj plaći u prosincu, a on će biti objavljen 20. veljače.
Prema preliminarnom izračunu člana Savjeta HSU-a Željka Šempera za portal mirovina.hr, zimska povišica bit će nešto manja nego ona ljetna zbog sporijeg rasta plaća, a trebala bi se kretati na razini od oko 5,44 posto.
Prosječna mirovina za 1,13 milijuna umirovljenika (bez međunarodnih ugovora) u prosincu je iznosila 429,5 eura (3236 kuna) pa će ovim usklađivanjem narasti za oko 23,4 eura (176 kuna).
Kao i obično, puno bolje će proći oni s povlaštenim mirovinama. Umirovljenim saborskim zastupnicima, članovima Vlade i ustavnim sucima, koji prosječno primaju 1496 eura (11.272 kune), povišica će iznositi oko 81,4 eura (613 kuna).
Želeći poslovati transparentno te upoznati namjernike s rezultatima subotnje akcije Dan mimoza, tajnica Županijske lige proti raka Čakovec Irena Šestak, dipl. psih. nam je podastrla podatke o prikupljenim novčanim sredstvima prodajom mimoza. Prikupilo se zajedno 2.536, 27 eura. Akcija je imala troškove, prije svega kupnju mimoza, a koji su bili 1.278,43 eura.
Ovogodišnju akciju su organizirali Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije, Županijska liga protiv raka Čakovec, odnosno njen Klub žena oboljelih od ginekoloških zloćudnih tumora „Vita“.
Prikupljena sredstva kanalizirat će se nabavci radnog stola za citološku ambulantu Županijske bolnice Čakovec.
U 2023. godini održat će se osamnaesta po redu Noć muzeja, manifestacija koja je započela 2005. godine i tijekom proteklih godina prerasla u najznačajniju manifestaciju hrvatskih muzeja. Ova će godina ostati posebno upamćena u čakovečkoj Graditeljskoj školi koja se po prvi se puta priključuje ovoj važnoj manifestaciji – 18. NOĆI MUZEJA.
Bit će to 27. siječnja 2023. te postaje jedno od mjesta uz brojne hrvatske muzeje, arhive, knjižnice, zbirke i obrazovne institucije koje posjetitelji mogu obići i razgledati zanimljive instalacije i radove sadašnje i prošlih generacija učenika odjela Likovne umjetnosti i dizajna.
Karla Šagi djevojčica je koja je nedavno (1.1.2023.) navršila tek 10 godina ali je, kao članica Karate centra Šenkovec, brzo napredovala u tom sportu te osvojila gotovo sama zlata na karate natjecanjima protekle godine, a danas trenira karate 3 put tjedno sa starijom ekipom od 14 – 15 godina! Uz to, dva put tjedno trenira kao članica Čakovečkih mažoretkinja, što također jako voli. Ovu sjajnu djevojčicu posjetili smo u Karate centru Šenkovec na jednom treningu…
Karla Šagi karate trenira već četiri godine, a 26. rujna 2021. godine bila je na svom prvom natjecanju. Bio je to 15. CRO KUP u Maloj Subotici, gdje je osvojila 3. mjesto u kategoriji kate (B) cicibanke. Nakon toga, u 2022. godini na Prvenstvu Sjeverozapadne Hrvatske u Daruvaru 5. ožujka osvojila je 1. mjesto u kategoriji mini učenice (B), na Međimurje Open Croatia 3. rujna u Čakovcu 2. mjesto u kategoriji mini učenice (B), na 20. Karate Darfest 1. listopada osvojila je 1. mjesto u kategoriji djevojčice 9 godina (B), na Kupu Sv. Nikole u Varaždinu 3. prosinca 1. mjesto u kategoriji mini učenice (B).
Karla Šagi
PRVAKINJA HRVATSKE U KATAMA
Zadnji uspjeh, kada je ponovno osvojila zlato u kategoriji djevojčice 9 godina (B), bilo je Prvenstvo Hrvatske u katama za mlađe uzraste u Đakovu. Svaka čast! Kate su sastavni dio treninga karatea i vrlo su zahtjevne jer iziskuju koncentraciju i pamćenje, no njoj to ide jednostavno odlično!
JEDNOG DANA ŽELI BITI FRIZERKA
Karla je inače odlična učenica 4. razreda OŠ Strahoninec, najdraži predmeti u školi su joj engleski i informatika, a u slobodno vrijeme voli čitati, te kod kuće vježbati (karate i možoret) i pjevati. Ljeti ide u sportske kampove za djecu, a zimi voli raditi snjegoviće. Obožava svoju kujicu Neru i mačku Kini. Kad naraste, kaže, zna što želi biti i to zna još od vrtića – frizerka!
ODAKLE LJUBAV PREMA KARATEU?
U karate se zaljubila zahvaljujući svom bratu Niki Šagiju (14), koji već 10 godina trenira karate, a na Prvenstvo Hrvatske u katama za mlađe uzraste u Đakovu postigao je svoj najveći uspjeh – zlato u svojoj kategoriji.
Karla s bratom Nikom
– Kad sam bila mala, često sam dolazila na treninge od brata i pratila ga s roditeljima na natjecanja, svidjelo mi se to pa sam zaključila da bih i ja voljela trenirati karate. Jako volim taj sport, predivan mi je. Najdraže mi je kad idemo na natjecanja i učimo nove kate – kaže Karla i dodaje kako svoj uspjeh u karateu može zahvaliti svom bratu, trenerima Tihomiru Grgiću i Nebojši Bošnjaku Iz Karate centra Šenkovec te naravno mami i tati, koji je voze na treninge i bodre.
GUŽVA U DNEVNOJ SOBI
S bratom Nikom se tu i tamo posvađa, ali općenito su jako bliski, kažu njihovi roditelji, Jelena i Nino Šagi, koji za sebe kažu kako baš nisu sportski tipovi (Nino je nekad trenirao nogomet), pa su tim više ponosni na činjenicu da su im djeca uspješni sportaši. To što im često okupiraju dnevnu sobu im nimalo ne smeta:
Karla s roditeljima
– Oboje treniraju doma karate u dnevnoj sobi, a kako je za to potrebno dosta mjesta, izmjenjuju se, malo jedan pa drugi!
ŠTO SI ZACRTA, TO ĆE I NAPRAVITI!
Evo i kako su roditelji opisali Karlu:
– Karla je živa i uporna, što si zacrta, to će i napraviti!
Napokon, kako je Karla dospjela na treninge s mnogo starijom djecom od sebe i u čemu je tajna njezinog uspjeha, upitali smo i njezinog trenera Tihomira Grgića iz Karate centra Šenkovec.
Karla s trenerom Tihomirom Grgićem
– Karla je jedna od naših najmlađih natjecateljica, koja je u zadnjih godinu i pol dana zajedno s Maurom Gajnik pokazala želju za nastupom na natjecanjima. U karateu je 90 posto rad i nije bitan talent već volja i upornost. Karla je radnik, slijepo sluša upute, koncentrirana je i vrlo uporna. Pohvalio bih njezin trud i rad i drago mi je da je on nagrađen i prikladnim rezultatom. Iskreno joj želim da u tom ritmu nastavi i dalje! – rekao je Tihomir Grgić.
Uz takav nevjerojatan karakter, volju i upornost, vjerujemo da će mala Karla jednog dana biti i vrlo uspješna velika Karla te će ostvariti sve što joj srce poželi. Čestitamo joj na velikom uspjehu i želimo joj da ostvari sve što poželi!
Nakon što je kuna sredinom siječnja službeno otišla u povijest okončano je i jednomjesečno razdoblje besplatnog dizanja gotovine na bankomatima. Tportal provjerio je koliko iznose bankarske naknade poslije prelaska na euro.
Dobra vijest glasi da je gotovo svih 4000 bankomata opet u funkciji, ali ona manje dobra je da će vas dizanje gotovine na bankomatu nematične banke skupo koštati:
Zagrebačka banka Na podizanje gotovine na bankomatima drugih pružatelja usluga u Hrvatskoj i zemljama Europskog gospodarskog područja Zaba naplaćuje naknadu u iznosu od 2,50 posto plus 1,19 eura od isplaćenog iznosa po transakciji.
Na bankomatima u zemljama izvan Europskog gospodarskog područja provizija iznosi tri posto plus 1,99 eura.
Na bankomatima banaka iz Grupe UniCredit korisnici paketiranih usluga ne plaćaju naknadu.
Privredna banka Zagreb
Za podizanje gotovine na bankomatima drugih pružatelja usluga u Hrvatskoj i prekogranične transakcije u eurima PBZ svojim klijentima naplaćuje naknadu u iznosu od 2,50 posto plus 1,13 eura od isplaćenog iznosa po transakciji.
Na podizanje gotovine debitnom karticom Visa Inspire unutar Intesa Sanpaolo Grupe naknada se ne naplaćuje.
Erste banka
Podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka u Hrvatskoj unutar MBNet mreže Erste banka naplaćuje 0,93 eura plus dva posto iznosa transakcije.
Ako klijenti Erste banke podižu gotovinu na bankomatima drugih banaka izvan MBNet mreže u Hrvatskoj i inozemstvu, provizija iznosi 1,19 eura plus 2,50 posto od vrijednosti transakcije.
Podizanje gotovine debitnom karticom na bankomatima Erste Groupa u inozemstvu – u Austriji, Mađarskoj, Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Češkoj, Slovačkoj, Srbiji, Rumunjskoj, Moldaviji i Crnoj Gori je besplatno.
Također, besplatno je podizanje gotovine na bankomatima izvan Hrvatske debitnom karticom Visa Gold za korisnike Erste Gold i Erste Gold Plus Paketa.
OTP banka Na podizanje gotovine na bankomatima drugih pružatelja usluga u Hrvatskoj i inozemstvu, uključujući bankomate ostalih članica grupe, OTP banka klijentima naplaćuje 2,5 posto od iznosa transakcije, najmanje 3,32 eura.
Klijentima banke omogućeno je povoljnije dizanje gotovine na kioscima Tiska, gdje se naplaćuje naknada od 0,66 eura bez obzira na iznos transakcije.
Raiffeisen banka
Za podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka u Hrvatskoj i inozemstvu klijenti Raiffeisen banke plaćaju naknadu od 1,50 posto od iznosa transakcije, minimalno 3,32 eura. U odnosu na druge banke kod RBA se podizanje većih iznosa gotovine manje naplaćuje, ali je zato viša naknada za podizanje manjih iznosa.
Hrvatska poštanska banka
Za podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka u Hrvatskoj i inozemstvu klijenti HPB-a plaćaju dva posto od iznosa transakcije plus 1,19 eura.
Addiko banka
Addiko svojim klijentima naplaćuje jedinstvenu naknadu za podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka u zemlji i inozemstvu u visini od 2,50 posto od vrijednosti transakcije plus 1,99 eura.
Ovih je dana na raspravi u Hrvatskom saboru prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Kao i mnogi drugi zakoni i pitanja koji su na dnevnom redu Sabora, i ovaj je naišao na brojne zabrinutosti, odobravanja, ali i manipulacije pojedinih aktera putem medija, pa se u javnom prostoru nerijetko mogla čuti misao kako će našim građanima biti onemogućeno korištenje dosadašnjih javnih plaža i kako će privatni koncesionari moći i pravno goniti građane koji bi se okupali na plaži za koju imaju koncesiju.
Kako bi se to pitanje raščistilo, gradonačelnik Murskog Središća i saborski zastupnik Dražen Srpak postavio je pitanje ministru Olegu Butkoviću, hoće li se plaže ograđivati i o čemu se točno radi u novom zakonu. Kao što je iz odgovora ministra vidljivo, ne samo da nema ograđivanja javnih plaža, već će država veće ovlasti u uređenju ostaviti jedinicama lokalne i regionalne samouprave, čime će oni to sami kontrolirati, a konačno i ubirati financijsku korist od toga. Ne samo da nema ograđivanja plaža, već je ovo i još jedan u nizu koraka k decantralizaciji, koje kontinuirano sprovodi ova Vlada.
Plaže će umjesto lučkih inspektora kojih nema dovoljno kontrolirati komunalni redari iz jedinica lokalne samouprave, tako da će građani primorskih mjesta biti zapravo i uključeniji u odlučivanje o korištenju plaža. A ono što je nama sa sjevera najvažnije – ograđivanja nema i neće biti.
Nije to lako! Ispeći ribu onako kako je već šezdesetak godina priprema vremešni Ivan Fic iz Gornjeg Hrašćana. Čak i u jednoj knjizi recepata piše Rječna riba na “Ficov način”. Još kao dječarac Ivan Fic je zaprežnim kolima odlazio na Dravu, gdje se riba lovila na veliko. Kući bi vratio kola pretovarena ribom.
– Naši stari su je pripremali na razne načine: kuhali, pekli, sušili, pa čak i mljeli. Ja sam usavršio ovaj način pečenja, koji se svidio brojnim mojim prijateljima i ukućanima koji su je često konzumirali – kaže Fic. Ponosan je na to, kao sada i njegov zet Željko Novak Keko, koji je postao pravi majstor u spremanju ribe na Ficov način.
– Mislim da je u nekim finesama i bolji od mene, jer koristi i kvalitetniju ribu. Ja sam nekad, kad riba nije bila savršena, u ulje za pečenje dodavao i barem dva decilitra crnog tikvinog ulja, koje je uništilo tek po mulju, a ribama dodalo poseban fini okus – kaže uz osmijeh Ivan Fic.
I zaista, Željko je za ovu priliku nabavio vrhunskog soma, štuku, šarana, bolena i smuđa, a otkrio nam je i recept.
– Ribe se očiste i narežu na željene komade i nasole dan ranije i stave u hladnjak. Prije pečenja dobro ih “pokotamo” u mješavini pšeničnog i kukuruznog brašna, raznih začina, malo crvene paprike, bibera, soli… Peku se u ne prejako zagrijanom dubokom ulju. Strpljivo i polako, dok ne dobe tamnožutu ili svjetlosmeđu boju. Kad su gotove, izvade se iz ulja, ocijede, stave u posebnu posudu i pokriju krpom da odstoje desetak minuta i tada mogu na stol. Najbolje su uz grah salatu s uljem od bundeve – kaže Željko Novak.
Ivan Fic je prvi kušao, nasmiješio se i podigao palac. Osmijeh nije silazio ni s lica zeta Željka, koji je počeo peći drugu turu, a ni onih koji su tom prigodom jeli ovu perfektnu ribu na Ficov način.
Tko na kredit kupuje stan ili auto, mora biti spreman na to da su kamatne stope veće nego prije godinu dana, donosi priču za Dnevnik Nove TV Dino Goleš.
Prema posljednjim podacima HNB-a uoči uvođenja eura, prosječna kamatna stopa za stambeni kredit već je bila oko pola postotnog boda veća nego godinu prije.
Kod nenamjenskih kredita, onima s valutnom kaluzulom kamate su skočile za 1 posto, a onima bez valutne klauzule pale su za 1,25 posto.
“Možemo samo apelirati na građane i na sve ostale dionike da budu oprezni prilikom novih zaduživanja i da u sve većoj mjeri koriste fiksiranu kamatnu stopu, vrijeme je nepredvidivo”, rekao je ministar financija Marko Primorac za Dnevnik.hr.
Od prvog siječnja novost je i što se kod novih kredita promjenjive kamate više ne ugovaraju po Nacionalnoj referentnoj kamatnoj stopi HNB-a, već se koristi Euribor, a on na promjenu kamatnih stopa reagira brže.
Iz Hrvatske udruge banka ističu kako zasad nemaju indikacije da bi građani imali pojačanih problema s izvršenjem svojih obveza jer većina građana ipak ima kredite s fiksiranom ili kombiniranom kamatnom stopom.
Omjer je 62:38. Kako izračunati rast mjesečne rate kod varijabilnih, pojašnjava guverner.
“Za medijalni kredit, onaj koji se nalazi na sredini distribucije gdje ima pola kredita s jedne i druge strane, jedan postotni poen rasta kamatnih stopa značio bi otprilike četveropostotno povećanje rate servisiranja kredita”, objašnjava Boris Vujčić, guverner HNB-a.
Ili na primjeru, na polovici kredita od 20 godina s ratom od 500 eura rata raste na 520, a ukupna otplata je 2400 eura skuplja.
Pod pretpostavkom da kamatne stope ne porastu još više.
U subotu i nedjelju, 28. i 29. siječnja 2023. godine, Nogometni klub Mladost Komet uz potporu Grada Preloga i Zajednice sportskih udruga Grada Preloga organizira Festival nogometa 2023., turnir mlađih dobnih kategorija, koji će se igrati u dvije dvorane – dvorani Osnovne škole Prelog i dvorani Sportsko rekreacijskog centra DG Sport u Prelogu.
Turnir se igra u šest kategorija, od najmanjih šestogodišnjaka pa do ekipa u kategoriji U15. Za sada je prijavljeno osamdesetak ekipa iz Međimurske, Varaždinske, Koprivničko križevačke te Bjelovarsko-bilogorske županije, a organizatori očekuju da će broj ekipa biti više od stotinu sa tisuću malih nogometaša u dvije sportske dvorane u Prelogu!
Prijave su moguće još do sutra, 26. siječnja 2022. godine, a sve informacije možete saznati na broj mobitela 099 528 47 61 (Željko Sokač).
Za sve posjetitelje Nogometni klub Mladost Komet priprema i bogatu tombolu. Pozivaju se svi ljubitelji nogometa da pogledaju male nogometaše i uživaju u dobrom društvu i dobrom nogometu!
U petak, 27. siječnja 2023. godine, navečer, vrijeme je za kulturno uzdizanje i zanimljive trenutke na 18. Noći muzeja u Prelogu!U sklopu obilježavanja Noći muzeja diljem Hrvatske, s temom „Muzeji su važni“, zanimljiv program očekuje vas od 18 sati pa sve do ponoći u Muzeju Croata insulanus Grada Preloga, kao i Knjižnici i čitaonici Grada Preloga.
Povodom otvorenja manifestacije Noć muzeja 2023., u 18 sati u Muzeju Grada Preloga predstavit će se izložba „Španceranje po priločkoj prošlosti“ uz prigodni glazbeni program koji će izvoditi Eva Petković, Krunoslav Lajtman i Nikola Baričević.
Plakat – izložba Španceranje po prošlosti
Izložba je pripremljena i realizirana suradnjom Muzeja Grada Preloga s profesoricom povijesti i etnologije Tajanom Štefok i učenicima Srednje škole Prelog, Knjižnicom i čitaonicom Grada Preloga te lokalnom zajednicom, a prati „razvoj Preloga od razdoblja rimske uprave, srednjega vijeka, preko povijesne jezgre nastale u razdoblju baroka, središta društvenog okupljanja i načina života uz rijeku Dravu. „Prošećite“ kraj kule, crkve, Lovca i pošte, povijesne zgrade solane, svilane, muzeja, zatim uz rijeku Dravu, preko mosta, bez straha od Pesjaneka te se naposljetku zasladite priločkim klecinprotom“, poručuju iz Grada Preloga.
U 20 sati predviđen je razgovor s autorima monografskih izdanja o Prelogu i kazivačima – članovima Udruge umirovljenika Prelog. Zainteresirani posjetitelji tako mogu “uskočiti” u preloški vremeplov. Razgovore će voditi Željko Sokač.
Uz izložbeni program, između 11.30 i 14 sati održat će se i radionice za učenike, glazbeni program te gastronomski zalogaj, a cijeli dan možete pogledati i stalni postav Muzeja Grada Preloga koji predstavlja djela naivne umjetnosti i moderne hrvatske umjetnosti iz donatorske zbirke prof.dr.sc. Matije Berljaka koja obilježava jubilej, deset godina formiranja zbirke i osnivanja muzeja.
Nadalje, u Knjižnici i čitaonici Grada Prelogaod 18 do 22 sata vas očekuje Noć otvorenih vrata knjižnice, kada će svi posjetitelji moći ostvariti članstvo u knjižnici, vratiti, posuditi i produžiti knjige te koristiti sve dostupne resurse i zbirke knjižnice. Zainteresirani građani će moći nabaviti i novu slikovnicu „Pesjanek te gledi!“ autorice Maje Lesinger i ilustratorice Nejre Turčinović čije će predstavljanje biti u 19 sati u Multimedijalnoj dvorani, a vodit će ga Dominika Lukačić – Murković. Moći ćete saznati detalje o legendarnom pesjaneku te se fotografirati s maskotom pesjaneka u prirodnoj veličini.
Ne zaboravite: muzeji imaju moć! Oni istražuju, sabiru, čuvaju, interpretiraju i izlažu vrijednu materijalnu i nematerijalnu baštinu. Vidimo se u Prelogu!
