Čakovčancu (47) u stanu i automobilu pronađeno 30 kilograma duhana u prozirnim vrećicama
U srijedu, 25. siječnja 2023. godine oko 16 sati u Čakovcu, Ulici dr. Ante Starčevića prilikom kontrole prometa mobilne jedinice prometne policije ravnateljstva policije, zaustavljeno je osobno vozilo čakovečkih registarskih oznaka, kojim je upravljao 47-godišnjak s područja grada Čakovca.
Prilikom postupanja policijskih službenika u vozilu su uočene vreće s duhanom. Poradi sumnje u počinjenje kaznenog djela Nedozvoljena trgovina osoba i vozilo su prepraćeni u prostorije Policijske uprave međimurske.
Službenici kriminalističke policije su u večernjim satima temeljem naloga županijskog suda izvršili pretrage obiteljskog stana i osobnog vozila kojom prilikom je u vozilu pronađeno 60 prozirnih vrećica ispunjenih sa sitno rezanim duhanom (0,5 kg po vrećici) ukupne mase 30 kilograma, koje su oduzete.
Protiv muškarca će se podnijeti kaznena prijava nadležnom državnom odvjetniku.
Dosta vam je kiše i snijega? Meteorolozi imaju dobre vijesti!
Pretežno je oblačno u većem dijelu zemlje, u gorju pada slab snijeg. Vedrije je duž obale, no na krajnjem jugu ima slabe kiše, piše N1.
Na moru probleme stvara jak vjetar, bura, koja otežava vozačima, prema jutrošnjem izvješću HAK-a. Slično i u nastavku dana, vjetrovitije na Jadranu, no većinom suho, uz oborinu uglavnom na južnom i dijelu srednjeg Jadrana, ponajprije na otvorenom moru i otocima.
U unutrašnjosti će se zadržavati pretežno oblačno, većinom u gorju uz slab snijeg, iako ga prema večeri i tijekom noći može biti u nizinama, izglednije istočne unutrašnjosti.
Petak isto u unutrašnjosti većinom oblačan, loklano uz slab snijeg, većinom u gorju, no moguće će i na istoku unutrašnjosti. Duž Jadrana uglavnom suho, prema otvorenom moru i na otocima, uglavnom srednjeg i južnog dijela Jadrana, može prolazno pasti malo kiše. Bura nastavlja puhati.
I u subotu na moru još ponegdje jaka i olujna bura, no bit će sunčanije u odnosu na unutrašnjost, gdje bi još lokalno mogao padati slab snijeg, osobito u gorju.
Od nedjelje posvuda sunčanije. Bura će postupno slabjeti, osobito u drugom dijelu dana. Treba se pripremiti na hladna jutra, no čini se da će dnevne temperature u novom tjednu postupno rasti, barem tako u ovim trenucima pokazuju prognostički materijali.
Stiže zimsko usklađivanje mirovina, evo kolika bi mogla biti povišica
Zbog divljanja cijena hrane te drugih osnovnih proizvoda i usluga umirovljenici s nestrpljenjem očekuju zimsko usklađivanje mirovina, piše tportal.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje objavit će podatak o rastu mirovina prema važećoj formuli za usklađivanje krajem veljače. Riječ je o redovnom usklađivanju mirovina prema stopi inflacije i rastu plaća u prethodnih šest mjeseci.
Zasad se još ne zna konkretan postotak rasta jer nisu dostupni svi parametri, ali prema prvim procjenama, mirovine bi trebale porasti između pet i šest posto.
Podsjetimo, usklađivanje se provodi dvaput godišnje, početkom i sredinom kalendarske godine, tako da se zbroje stope primjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i prosječne bruto plaće u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi.
Zbrajanje se ponderira po tzv. švicarskoj formuli u omjeru 70-30 u korist veće stope indeksa rasta.
Zbog visoke stope inflacije u zadnjem usklađivanju, provedenom u srpnju prošle godine, mirovine su porasle za rekordnih 6,18 posto.
Za predstojeći izračun potrebno je još pričekati podatak o prosječnoj plaći u prosincu, a on će biti objavljen 20. veljače.
Prema preliminarnom izračunu člana Savjeta HSU-a Željka Šempera za portal mirovina.hr, zimska povišica bit će nešto manja nego ona ljetna zbog sporijeg rasta plaća, a trebala bi se kretati na razini od oko 5,44 posto.
Prosječna mirovina za 1,13 milijuna umirovljenika (bez međunarodnih ugovora) u prosincu je iznosila 429,5 eura (3236 kuna) pa će ovim usklađivanjem narasti za oko 23,4 eura (176 kuna).
Kao i obično, puno bolje će proći oni s povlaštenim mirovinama. Umirovljenim saborskim zastupnicima, članovima Vlade i ustavnim sucima, koji prosječno primaju 1496 eura (11.272 kune), povišica će iznositi oko 81,4 eura (613 kuna).
Da sve bude transparentno: Čista zarada nešto više od tisuću eura
Želeći poslovati transparentno te upoznati namjernike s rezultatima subotnje akcije Dan mimoza, tajnica Županijske lige proti raka Čakovec Irena Šestak, dipl. psih. nam je podastrla podatke o prikupljenim novčanim sredstvima prodajom mimoza. Prikupilo se zajedno 2.536, 27 eura. Akcija je imala troškove, prije svega kupnju mimoza, a koji su bili 1.278,43 eura.
Ovogodišnju akciju su organizirali Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije, Županijska liga protiv raka Čakovec, odnosno njen Klub žena oboljelih od ginekoloških zloćudnih tumora „Vita“.
Prikupljena sredstva kanalizirat će se nabavci radnog stola za citološku ambulantu Županijske bolnice Čakovec.
Ove godne start Graditeljske škole na „Noći muzeja“
U 2023. godini održat će se osamnaesta po redu Noć muzeja, manifestacija koja je započela 2005. godine i tijekom proteklih godina prerasla u najznačajniju manifestaciju hrvatskih muzeja. Ova će godina ostati posebno upamćena u čakovečkoj Graditeljskoj školi koja se po prvi se puta priključuje ovoj važnoj manifestaciji – 18. NOĆI MUZEJA.
Bit će to 27. siječnja 2023. te postaje jedno od mjesta uz brojne hrvatske muzeje, arhive, knjižnice, zbirke i obrazovne institucije koje posjetitelji mogu obići i razgledati zanimljive instalacije i radove sadašnje i prošlih generacija učenika odjela Likovne umjetnosti i dizajna.
Vremenik i više informacija bit će dostupni na poveznici manifestacije.
FOTO/VIDEO Preslatka Karla Šagi zlatna je karatistica, ali i mažoretkinja, te buduća frizerka!
Karla Šagi djevojčica je koja je nedavno (1.1.2023.) navršila tek 10 godina ali je, kao članica Karate centra Šenkovec, brzo napredovala u tom sportu te osvojila gotovo sama zlata na karate natjecanjima protekle godine, a danas trenira karate 3 put tjedno sa starijom ekipom od 14 – 15 godina! Uz to, dva put tjedno trenira kao članica Čakovečkih mažoretkinja, što također jako voli. Ovu sjajnu djevojčicu posjetili smo u Karate centru Šenkovec na jednom treningu…
Karla Šagi karate trenira već četiri godine, a 26. rujna 2021. godine bila je na svom prvom natjecanju. Bio je to 15. CRO KUP u Maloj Subotici, gdje je osvojila 3. mjesto u kategoriji kate (B) cicibanke. Nakon toga, u 2022. godini na Prvenstvu Sjeverozapadne Hrvatske u Daruvaru 5. ožujka osvojila je 1. mjesto u kategoriji mini učenice (B), na Međimurje Open Croatia 3. rujna u Čakovcu 2. mjesto u kategoriji mini učenice (B), na 20. Karate Darfest 1. listopada osvojila je 1. mjesto u kategoriji djevojčice 9 godina (B), na Kupu Sv. Nikole u Varaždinu 3. prosinca 1. mjesto u kategoriji mini učenice (B).
PRVAKINJA HRVATSKE U KATAMA
Zadnji uspjeh, kada je ponovno osvojila zlato u kategoriji djevojčice 9 godina (B), bilo je Prvenstvo Hrvatske u katama za mlađe uzraste u Đakovu. Svaka čast! Kate su sastavni dio treninga karatea i vrlo su zahtjevne jer iziskuju koncentraciju i pamćenje, no njoj to ide jednostavno odlično!
JEDNOG DANA ŽELI BITI FRIZERKA
Karla je inače odlična učenica 4. razreda OŠ Strahoninec, najdraži predmeti u školi su joj engleski i informatika, a u slobodno vrijeme voli čitati, te kod kuće vježbati (karate i možoret) i pjevati. Ljeti ide u sportske kampove za djecu, a zimi voli raditi snjegoviće. Obožava svoju kujicu Neru i mačku Kini. Kad naraste, kaže, zna što želi biti i to zna još od vrtića – frizerka!
ODAKLE LJUBAV PREMA KARATEU?
U karate se zaljubila zahvaljujući svom bratu Niki Šagiju (14), koji već 10 godina trenira karate, a na Prvenstvo Hrvatske u katama za mlađe uzraste u Đakovu postigao je svoj najveći uspjeh – zlato u svojoj kategoriji.
– Kad sam bila mala, često sam dolazila na treninge od brata i pratila ga s roditeljima na natjecanja, svidjelo mi se to pa sam zaključila da bih i ja voljela trenirati karate. Jako volim taj sport, predivan mi je. Najdraže mi je kad idemo na natjecanja i učimo nove kate – kaže Karla i dodaje kako svoj uspjeh u karateu može zahvaliti svom bratu, trenerima Tihomiru Grgiću i Nebojši Bošnjaku Iz Karate centra Šenkovec te naravno mami i tati, koji je voze na treninge i bodre.
GUŽVA U DNEVNOJ SOBI
S bratom Nikom se tu i tamo posvađa, ali općenito su jako bliski, kažu njihovi roditelji, Jelena i Nino Šagi, koji za sebe kažu kako baš nisu sportski tipovi (Nino je nekad trenirao nogomet), pa su tim više ponosni na činjenicu da su im djeca uspješni sportaši. To što im često okupiraju dnevnu sobu im nimalo ne smeta:
– Oboje treniraju doma karate u dnevnoj sobi, a kako je za to potrebno dosta mjesta, izmjenjuju se, malo jedan pa drugi!
ŠTO SI ZACRTA, TO ĆE I NAPRAVITI!
Evo i kako su roditelji opisali Karlu:
– Karla je živa i uporna, što si zacrta, to će i napraviti!
Napokon, kako je Karla dospjela na treninge s mnogo starijom djecom od sebe i u čemu je tajna njezinog uspjeha, upitali smo i njezinog trenera Tihomira Grgića iz Karate centra Šenkovec.
– Karla je jedna od naših najmlađih natjecateljica, koja je u zadnjih godinu i pol dana zajedno s Maurom Gajnik pokazala želju za nastupom na natjecanjima. U karateu je 90 posto rad i nije bitan talent već volja i upornost. Karla je radnik, slijepo sluša upute, koncentrirana je i vrlo uporna. Pohvalio bih njezin trud i rad i drago mi je da je on nagrađen i prikladnim rezultatom. Iskreno joj želim da u tom ritmu nastavi i dalje! – rekao je Tihomir Grgić.
Uz takav nevjerojatan karakter, volju i upornost, vjerujemo da će mala Karla jednog dana biti i vrlo uspješna velika Karla te će ostvariti sve što joj srce poželi. Čestitamo joj na velikom uspjehu i želimo joj da ostvari sve što poželi!
Provjerite naknade za podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka!
Nakon što je kuna sredinom siječnja službeno otišla u povijest okončano je i jednomjesečno razdoblje besplatnog dizanja gotovine na bankomatima. Tportal provjerio je koliko iznose bankarske naknade poslije prelaska na euro.
Dobra vijest glasi da je gotovo svih 4000 bankomata opet u funkciji, ali ona manje dobra je da će vas dizanje gotovine na bankomatu nematične banke skupo koštati:
Zagrebačka banka
Na podizanje gotovine na bankomatima drugih pružatelja usluga u Hrvatskoj i zemljama Europskog gospodarskog područja Zaba naplaćuje naknadu u iznosu od 2,50 posto plus 1,19 eura od isplaćenog iznosa po transakciji.
Na bankomatima u zemljama izvan Europskog gospodarskog područja provizija iznosi tri posto plus 1,99 eura.
Na bankomatima banaka iz Grupe UniCredit korisnici paketiranih usluga ne plaćaju naknadu.
Privredna banka Zagreb
Za podizanje gotovine na bankomatima drugih pružatelja usluga u Hrvatskoj i prekogranične transakcije u eurima PBZ svojim klijentima naplaćuje naknadu u iznosu od 2,50 posto plus 1,13 eura od isplaćenog iznosa po transakciji.
Na podizanje gotovine debitnom karticom Visa Inspire unutar Intesa Sanpaolo Grupe naknada se ne naplaćuje.
Erste banka
Podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka u Hrvatskoj unutar MBNet mreže Erste banka naplaćuje 0,93 eura plus dva posto iznosa transakcije.
Ako klijenti Erste banke podižu gotovinu na bankomatima drugih banaka izvan MBNet mreže u Hrvatskoj i inozemstvu, provizija iznosi 1,19 eura plus 2,50 posto od vrijednosti transakcije.
Podizanje gotovine debitnom karticom na bankomatima Erste Groupa u inozemstvu – u Austriji, Mađarskoj, Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Češkoj, Slovačkoj, Srbiji, Rumunjskoj, Moldaviji i Crnoj Gori je besplatno.
Također, besplatno je podizanje gotovine na bankomatima izvan Hrvatske debitnom karticom Visa Gold za korisnike Erste Gold i Erste Gold Plus Paketa.
OTP banka
Na podizanje gotovine na bankomatima drugih pružatelja usluga u Hrvatskoj i inozemstvu, uključujući bankomate ostalih članica grupe, OTP banka klijentima naplaćuje 2,5 posto od iznosa transakcije, najmanje 3,32 eura.
Klijentima banke omogućeno je povoljnije dizanje gotovine na kioscima Tiska, gdje se naplaćuje naknada od 0,66 eura bez obzira na iznos transakcije.
Raiffeisen banka
Za podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka u Hrvatskoj i inozemstvu klijenti Raiffeisen banke plaćaju naknadu od 1,50 posto od iznosa transakcije, minimalno 3,32 eura. U odnosu na druge banke kod RBA se podizanje većih iznosa gotovine manje naplaćuje, ali je zato viša naknada za podizanje manjih iznosa.
Hrvatska poštanska banka
Za podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka u Hrvatskoj i inozemstvu klijenti HPB-a plaćaju dva posto od iznosa transakcije plus 1,19 eura.
Addiko banka
Addiko svojim klijentima naplaćuje jedinstvenu naknadu za podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka u zemlji i inozemstvu u visini od 2,50 posto od vrijednosti transakcije plus 1,99 eura.
Ministar Butković na pitanje gradonačelnika Dražena Srpaka: ‘Nema ograđivanja plaža!’
Ovih je dana na raspravi u Hrvatskom saboru prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Kao i mnogi drugi zakoni i pitanja koji su na dnevnom redu Sabora, i ovaj je naišao na brojne zabrinutosti, odobravanja, ali i manipulacije pojedinih aktera putem medija, pa se u javnom prostoru nerijetko mogla čuti misao kako će našim građanima biti onemogućeno korištenje dosadašnjih javnih plaža i kako će privatni koncesionari moći i pravno goniti građane koji bi se okupali na plaži za koju imaju koncesiju.
Kako bi se to pitanje raščistilo, gradonačelnik Murskog Središća i saborski zastupnik Dražen Srpak postavio je pitanje ministru Olegu Butkoviću, hoće li se plaže ograđivati i o čemu se točno radi u novom zakonu. Kao što je iz odgovora ministra vidljivo, ne samo da nema ograđivanja javnih plaža, već će država veće ovlasti u uređenju ostaviti jedinicama lokalne i regionalne samouprave, čime će oni to sami kontrolirati, a konačno i ubirati financijsku korist od toga. Ne samo da nema ograđivanja plaža, već je ovo i još jedan u nizu koraka k decantralizaciji, koje kontinuirano sprovodi ova Vlada.
Plaže će umjesto lučkih inspektora kojih nema dovoljno kontrolirati komunalni redari iz jedinica lokalne samouprave, tako da će građani primorskih mjesta biti zapravo i uključeniji u odlučivanje o korištenju plaža. A ono što je nama sa sjevera najvažnije – ograđivanja nema i neće biti.
Kad zet pod nadzorom peče ribu po tastovom receptu!
Nije to lako! Ispeći ribu onako kako je već šezdesetak godina priprema vremešni Ivan Fic iz Gornjeg Hrašćana. Čak i u jednoj knjizi recepata piše Rječna riba na “Ficov način”. Još kao dječarac Ivan Fic je zaprežnim kolima odlazio na Dravu, gdje se riba lovila na veliko. Kući bi vratio kola pretovarena ribom.
– Naši stari su je pripremali na razne načine: kuhali, pekli, sušili, pa čak i mljeli. Ja sam usavršio ovaj način pečenja, koji se svidio brojnim mojim prijateljima i ukućanima koji su je često konzumirali – kaže Fic. Ponosan je na to, kao sada i njegov zet Željko Novak Keko, koji je postao pravi majstor u spremanju ribe na Ficov način.
– Mislim da je u nekim finesama i bolji od mene, jer koristi i kvalitetniju ribu. Ja sam nekad, kad riba nije bila savršena, u ulje za pečenje dodavao i barem dva decilitra crnog tikvinog ulja, koje je uništilo tek po mulju, a ribama dodalo poseban fini okus – kaže uz osmijeh Ivan Fic.
I zaista, Željko je za ovu priliku nabavio vrhunskog soma, štuku, šarana, bolena i smuđa, a otkrio nam je i recept.
– Ribe se očiste i narežu na željene komade i nasole dan ranije i stave u hladnjak. Prije pečenja dobro ih “pokotamo” u mješavini pšeničnog i kukuruznog brašna, raznih začina, malo crvene paprike, bibera, soli… Peku se u ne prejako zagrijanom dubokom ulju. Strpljivo i polako, dok ne dobe tamnožutu ili svjetlosmeđu boju. Kad su gotove, izvade se iz ulja, ocijede, stave u posebnu posudu i pokriju krpom da odstoje desetak minuta i tada mogu na stol. Najbolje su uz grah salatu s uljem od bundeve – kaže Željko Novak.
Ivan Fic je prvi kušao, nasmiješio se i podigao palac. Osmijeh nije silazio ni s lica zeta Željka, koji je počeo peći drugu turu, a ni onih koji su tom prigodom jeli ovu perfektnu ribu na Ficov način.
