Mitja Ružojčić, profesor psihologije rada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, u N1 Studiju uživo komentirao je uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj.

On smatra da se građani još nisu priviknuli na eure. Još uvijek su cijene u trgovinama izražene i u kunama i eurima pa mnogi prvo gledaju u iznose izražene u kunama. Objasnio je i fenomen iluzije novca.

“Iluzija novca čini da kada određujemo cijenu, odnosno vrijednost novca više se fokusiramo na nominalni iznos, koliko novca imam, a ne na to što mogu s tim kupiti. Naše istraživanje pokazalo je da se točno to događa kad uspoređujemo eure i kune – vrednujemo proizvode niže i spremni smo za njih platiti više jer podcjenjujemo stvarnu vrijednost zbog ovih iznosa”, kazao je Ružojčić.

Objasnio je i zašto je prilikom preračunavanja cijena iz eura u kune dobro euro iznose množiti s 10.

“Množenje s 10 je jednostavno i uzima u obzir činjenicu da su cijene svega porasle pa nas to čini malo racionalnijim u trošenju”, istaknuo je.

Komentirao je i kako je uvođenje eura utjecalo na usporedbu plaća i mirovina u drugim državama.

“Jedna od posljedica uvođenja eura nije da su nama plaće sada manje nego je razlika u plaćama puno vidljivija jer ih je lakše usporediti s onim plaćama i mirovinama s drugim članicama u EU”, rekao je Ružojčić za N1.

U prosincu je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima pao za 1,7 posto na godišnjoj razini, dok je promet od trgovine neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, pao za 3,5 posto, pokazuju podaci DZS-a, piše Poslovni dnevnik.

U Hrvatskoj je u prosincu prošle godine potrošnja u maloprodaji realno pala za 0,8 posto na godišnjoj razini, što ukazuje na usporavanje rasta gospodarstva u posljednjem lanjskom tromjesečju.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u ponedjeljak izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u prosincu pala 0,8 posto u odnosu na prethodni mjesec, a po istoj stopi pala je i na godišnjoj razini.

U prosincu je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima pao za 1,7 posto na godišnjoj razini, dok je promet od trgovine neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, pao za 3,5 posto, pokazuju podaci DZS-a.

U cijeloj prošloj godini promet od trgovine na malo realno je porastao 2,1 posto, javlja Poslovni dnevnik.

Izmjene radne regulative na snazi od nove godine korak su unatrag, tvrde poslodavci za Poslovni dnevnik.

Kako bi trebao izgledati potpuno novi zakon koji će dubinski reformirati tržište rada u Hrvatskoj?

Uređenje rada na daljinu i rada na izdvojenom mjestu rad, ali i nova pravila u vezi sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme i sustav plaća, to su sve područja za koja poduzetnici trenutno pokazuju najviše interesa i stoga u njima vide prostor za najveće zakonske prilagodbe.

Naime, nakon što su 1. siječnja stupile na snagu izmjene i dopune Zakona o radu, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u suradnji s Ministarstvom rada, obitelji i socijalne politike za svoje članove održava niz radionica. U vezi toga u HUP-u ukazuju na ogroman interes poslodavaca za ove radionice, pa to pokazuje kako je ZOR ključan propis za hrvatsko gospodarstvo i društvo. No podsjećaju da iz niza razloga nisu podržali zakonske promjene, kao i da su više puta isticali da predloženi propis sadržava i diskriminatorne odluke.

Cilj iz NPOO-a već je ispunjen

Što se ugovora na određeno vrijeme tiče, u HUP-u za Poslovni dnevnik ukazuju na činjenicu da je njihov udjel u Hrvatskoj u 2021. prema podacima Eurostata iznosio 11,8 posto, dok je 2016. taj udjel dosezao bitno viših 19,3 posto. Cilj iz NPOO-a koji pozicionira smanjenje privremenih ugovora o radu na 17 posto, s postavljenim vremenskim rokom na drugo tromjesečje 2026., po mišljenju udruge poslodavaca je, dakle, već ispunjen.

Kako kažu, do pada ugovora o radu na određeno vrijeme dolazi “prirodno”, bez potrebe daljnjih prekomjernih ograničenja. Pored toga ističu da je HUP više puta podržao i sprečavanje zloupotrebe kratkotrajnih uzastopnih ugovora, ali to znači kako problem nisu prvi ugovori o radu na određeno vrijeme, već eventualno uzastopni ugovori.

”Izmjene i dopune ZOR-a uključuju i diskriminatornu odredbu kojom se u privilegirani položaj stavlja članove reprezentativnih sindikata u odnosu na ostale radnike i članove sindikata koji nisu u sindikatu koji je pregovarao. Poslodavci neće postupati diskriminatorno i dijeliti svoje zaposlenike po bilo kojoj osnovi, pa tako niti po tome jesu li članovi sindikata ili ne, već će svim svojim zaposlenicima isplaćivati jednake božićnice, jubilarne nagrade i ostala prava, i na taj će način ispraviti nepravdu koja se pokušava nametnuti favorizirajući reprezentativne sindikate”, tvrde u HUP-u.

Ova zakonska novela korak je unatrag, kako dodaju, u smislu pojednostavljenja odredbi i približavanju modernom tekstu kakvog iziskuju vremena brzih promjena i borbe za opstanak na sve zahtjevnijem globalnom tržištu. ZOR predviđa, između ostaloga, i veći broj novih administrativnih opterećenja za poduzetnike.

Primjerice, od poslodavaca koji obavljaju stručne prakse zahtijeva se da od sudova i ministarstava traže potvrde da se protiv njihovih radnika i kandidata za posao ne vode kazneni postupci te da nisu pravomoćno osuđivani. Obrazloženje, pak, kako će se zakonskim propisivanjem 50-postotnog uvećanja naknade za rad nedjeljom potaknuti kolektivno pregovaranje smatraju potpuno neuvjerljivim te drže da to sigurno nije na tragu poticanja kolektivnih pregovora.

Fleksibilizacija na tržištu rada tako prema HUP-u uključuje brzo zapošljavanje radnika i uvođenje novih radnika u radnu okolinu, plaćanje naknade i beneficije koje će podržati izvrsnost (npr. nagrade za dodatne aktivnosti), fleksibilno radno vrijeme i omogućavanje rada na daljinu, na novom radnom mjestu ili u drugoj državi u dogovoru s radnikom. Podrazumijeva to i prilagodbu brzim promjenama na tržištu od samog radnog zakonodavstva. Riječ je o stupnju do kojeg se zapošljavanje, radno vrijeme i plaće prilagođavaju gospodarskim promjenama.

Na mikro razini, iz perspektive poslodavaca, fleksibilno tržište rada ne bi trebalo pretjerano ograničavati mogućnost tvrtki da prilagode svoju veličinu, svoje proizvode i usluge koje nude na tržištu, kao i veličinu i troškove radne snage. Također, pod fleksibilizacijom na tržištu rada podrazumijevaju i promjenu zanimanja radnika (vezano kroz cjeloživotno učenje) i mobilnost unutar samog poduzeća.

Današnji školarci u svom će budućem radnom okruženju, kažu, promijeniti ne pet poslodavaca nego pet zanimanja, a pritom vjerojatno barem desetak, možda i 15, poslodavaca. Ne zato što neće dobro raditi svoj posao, nego upravo suprotno, oni koji će dobro raditi svoj posao imat će sve više i više prilika za učenje i napredovanje, no to će se događati kod različitih poslodavaca. Fleksibilnost tržišta rada tako može koristiti i za radnike i za tvrtke, odnosno i za zaposlenike i poslodavce.

Za poslodavca ona podrazumijeva određenu prilagodljivost u poslovanju, a za radnika mogućnost usklađivanja privatnog i poslovnog života. To znači da fleksibilizacija podrazumijeva i određenu fleksibilnost u rasporedu radnog vremena, ali i odabiru radnog mjesta koji ide na korist i radnicima i poslodavcima. Pojednostavljenje zakonskih odredbi koje se tiču fleksibilnijeg rasporeda radnog vremena ili fleksibilnije mogućnosti odabira radnog mjesta tvrde da može koristiti i radnicima i poslodavcima, a najviše stvaranju dinamičnog tržišta rada i uspješnog gospodarstva.

Što se fleksibilizacije u pogledu rasporeda radnog vremena tiče, navode da to podrazumijeva, primjerice, da na modernom tržištu rada poslodavci ponude radnicima mogućnost da sami odrede kada će raditi.

Primjerice, to bi uključivalo klizno radno vrijeme, četverodnevni radni tjedan po modelu 4×10 ili s manjim brojem sati, kao što se može predvidjeti i kraći rad petkom npr. do podneva. Pored rasporeda radnog vremena, ovaj dio uključuje i fleksibilnost u određivanju godišnjih odmora i slobodnih dana zbog različitih prigoda, primjerice neradni dan zbog prvog dana škole ili rođendana. Pored radnog vremena, fleksibilizacija na tržištu rada također podrazumijeva i fleksibilnost pri odabiru radnog mjesta.

Radnici sve češće zahtijevaju mogućnost, barem povremenog, rada na daljinu koji im dopušta veću mogućnost prilagodbe poslovnih obaveza onima koje ima u privatnom životu. To je posebno izraženo za roditelje s malodobnom djecom, ali i za sve one radnike koji troše jako puno vremena na putovanje s posla i na posao, iako se rad može obavljati s bilo kojeg mjesta korištenjem digitalnih tehnologija, piše Poslovni dnevnik.

Od 22. do 24. veljače od 10.00 do 13.00 sati, Gradski bazeni Cerine organiziraju već poznate Zimske bazezancije za djecu od 6 do 15 godina za plivače i poluplivače.

Kao i uvijek tu je nezaobilazna atrakcija, aquatrack poligoni koji će biti postavljeni i na plivačkom bazenu za plivače i u rekreacijskom bazenu za poluplivače.

Aquatrack poligon dolazi nam ovaj puta sa još više atraktivnih elemenata, a to su mostovi, stijene, penjalice, klackalice na vodi, tobogani i još niz drugih, ukupno 40-tak metara malog i velikog poligona na plivačkom i rekreacijskom bazenu na kojem će mališani testirati svoje vještine, spretnost, brzinu i snalažljivost.

Zadnji dan igara pobjednicima će biti uručene medalje dok će svi sudionici dobiti poklon paket iznenađenja.

Djeca će iskusiti neviđenu zabavu u nizu različitih natjecanja, imati će priliku dokazati se u različitim igrama te šta je najvažnije djeca će se kroz igru i razonodu poticati na bavljenje sportom i vježbanjem kao i na zabavu i druženje sa vršnjacima.

O sigurnosti djece i cjelodnevnu skrb za vrijeme boravka na zimskim bazezancijama brinu kineziolozi, animatori i ostalo stručno i educirano osoblje bazena Cerine

Pozivamo sve klince i klinceze na Zimske bazezancije, prijave traju do 19.02.2023. na sljedećem LINKU

ili na recepciji bazena, broj telefona 048/240-570.

Cijena programa po osobi iznosi 26 eura.

Ne propustite ludu zabavu i iskoristite svoje praznike na najbolji mogući način!