Prije desetak godina većina ljudi se ismijavala s pokušajima prevara. Radilo se tada najčešće o raznoraznim nigerijskim prinčevima kojima je trebala vaša pomoć da oslobode svoje milijune. Danas više u modi nisu nigerijski prinčevi sa smiješnim hrvatskim jezikom koji su omogućili tada još uvijek nerazvijeni programi za prevođenje. Danas je dojam da na prevare padaju ljudi svakojakih životnih dobi i to za pozamašne iznose za koje se godinama štedi, piše index.hr.
Što se tiče 2022. godine, podaci Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da je ukupno evidentirano 1864 kaznena djela iz područja kriminaliteta kibernetičke sigurnosti, što je porast od 19.3 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine.
– Najveći broj kibernetičkih napada predstavljaju različiti oblici računalnih prevara, čiji je broj porastao s 1158 na 1425 kaznenih djela, što predstavlja porast od 23.05 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Razriješenost kibernetičkih kaznenih djela iznosi 62.3 posto – stoji u odgovoru policije za index.hr.
Najčešće prevare uključuju: Krađe identiteta (vishing, phishing, smishing), direktorske prijevare, prevaru s računima, krivotvorene mrežne stranice banaka, romantične prevare, investicijske prevare i prevare u online kupovini…
Česte krađe preko Njuškala ili Facebook Marketplacea
Iz policije su dodali da po učestalosti možemo izdvojiti prijavljene računalne prevare gdje su oštećeni prodavali predmete zanemarive vrijednosti na raznim online platformama za oglašavanje.
– Počinitelj bi kontaktirao prodavača-oštećenog putem poruka na raznim društvenim mrežama/mobilnim aplikacijama, da je tobože zainteresiran za kupovinu predmeta, navodeći žrtvi da joj je uputio poštanskog dostavljača da preuzme predmet kojeg prodaje, da je već uplatio za predmet i trošak dostave internetskom oglasniku ili dostavljaču ili pak da ima namjeru uplatiti prodavaču troškove na bankovni račun.
Žrtvi šalje phishing link (poveznicu) koja ga preusmjerava na lažnu web stranicu npr. koja po grafičkom dizajnu podsjeća na web stranicu Hrvatske pošte, gdje se žrtvi otvara skočni prozor za autorizaciju plaćanja bankovnom karticom. Misleći da plaća dostavljaču žrtva zapravo svoje povjerljive bankovne podatke šalje počinitelju i tako ostaje bez novca.
Kad govorimo o internetskim platformama za koje se prijavljuju računalne prijevare, to su Njuškalo, Facebook Marketplace i druge online platforme za oglašavanje – navode iz MUP-a.
Pročitajte više.