Nakon otvaranja bolovanja – što oboljela osoba smije, a što ne? Za kontrolu bolovanja zadužen je HZZO, od kojeg doznajemo odgovore na pitanja o vremenu tijekom kojeg je zaposlenik na bolovanju, javlja Dnevnik.hr.

Početak i dužinu trajanja privremene nesposobnosti za rad “utvrđuje izabrani doktor u skladu s medicinskom indikacijom i smjernicama koje pravilnikom propisuje ministar zdravstva”, navode u HZZO-u.

Ističu kako je sve vezano uz bolovanje u izravnoj nadležnosti izabranog doktora koji je upoznat sa zdravstvenim stanjem osiguranika.

“Izabrani doktor s obzirom na zdravstveno stanje daje uputu pacijentu vezano za korištenje privremene nesposobnosti za rad. Očekuje se od osigurane osobe da će s obzirom na svoje zdravstveno stanje postupiti odgovorno te se za vrijeme privremene nesposobnosti za rad neće izlagati naporima koji bi mogli ugroziti zdravlje. Ako je osigurana osoba u stanju da dođe kod liječnika na kontrolu i obavi nužne radnje, izabrani doktor u tom će smjeru i dati svoje upute”, navode u HZZO-u.

Dakle, sve ovisi o tome na koji će način izabrani liječnik procijeniti zdravstveno stanje oboljelog pacijenta. No, kako dodaju – nema putovanja iz mjesta prebivališta ili boravišta bez suglasnosti liječnika.

Kad oboljeli nema pravo na naknadu plaće?

Oboljeli nema pravo na naknadu plaće u sljedećim slučajevima:

– ako je svjesno prouzročio privremenu nesposobnost za rad,
– ako ne izvijesti izabranog doktora da je obolio u roku od tri dana od dana početka bolesti odnosno u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućio,
– ako namjerno sprječava ozdravljenje odnosno osposobljavanje za rad,
– ako za vrijeme bolovanja radi odnosno obavlja poslove osnovom kojih je obvezno zdravstveno osiguran, obavlja ugovorene poslove temeljem ugovora o djelu te bilo koje druge poslove (npr. poljoprivredni radovi i sl.),
– ako se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv za liječnički pregled izabranog doktora odnosno doktora kontrolora HZZO-a ili tijela HZZO-a ovlaštenog za kontrolu bolovanja,
– ako izabrani doktor, doktor kontrolor ili tijelo HZZO-a ovlašteno za kontrolu bolovanja utvrde da se ne pridržava uputa za liječenje odnosno bez suglasnosti izabranog doktora otputuje iz mjesta prebivališta odnosno boravišta ili zlorabi bolovanje na neki drugi način.

U navedenim slučajevima osiguranik nema pravo na naknadu plaće od dana nastanka tih slučajeva do dana njihova prestanka odnosno prestanka posljedica njima uzrokovanih, poručuju u HZZO-u za Dnevnik.hr.

HZZO provodi kontrolu bolovanja (privremene nesposobnosti za rad) bilo temeljem vlastite procjene kod, primjerice, povećane stope bolovanja ili na zahtjev poslodavca radnika koji koristi bolovanje.

U unutrašnjosti oblačno, mjestimice uz slab snijeg ili susnježicu, glavninom u gorskim predjelima. Na Jadranu promjenljivo oblačno sa sunčanim razdobljima, ponegdje uz malo kiše, osobito navečer na jugu Dalmacije, javlja DHMZ.

Na kopnu vjetar slab i umjeren sjeveroistočni. Na Jadranu će puhati umjerena i jaka bura, podno Velebita s olujnim udarima.

Najniža jutarnja temperatura od -3 do 2, na Jadranu od 4 do 9, a najviša dnevna od 0 do 4 na kopnu te od 8 do 13 °C duž obale.

U javno savjetovanje upućen dokument koji je temelj za promjenu načina naplate cestarine, piše Poslovni dnevnik.

Lani je od cestarina naplaćeno rekordnih oko 400 milijuna eura, što je povećanje od oko 30% u odnosu na 2021.

Za reformski projekt “Elektronički sustav naplate cestarine” koji je u NPOO-u planiran u iznosu oko 66 milijuna eura to je novi vjetar u jedra, tako da sljedeće godine kreće njegova implementacija, dok će u punoj funkciji biti najranije krajem 2024.

Temelji se na slobodnom prometnom toku, s mikrovalnom tehnologijom na frekvenciji 5,8 GHz i tehnologijom automatskog prepoznavanja registarskih pločica, ističu iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koje je u javno savjetovanje uputilo obrazac prethodne procjene za nacrt prijedloga zakona o naplati cestarine.

Po uzoru na države EU u okruženju (Slovenija, Austrija), zbog značajnih promjena u naplati cestarine koje je sada potrebno urediti, navode da je oportuno sva pitanja urediti u jednom posebnom propisu. Novim zakonom postići će se usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s Direktivom 2022/362 (rok za to je 25. ožujka 2024.).

“Sva teretna vozila i motocikli imat će obvezu korištenja uređaja u vozilu za plaćanje cestarine. Laka vozila do 3,5 tona nosivosti moći će birati između korištenja uređaja u vozilu ili prijave u sustav za automatsko prepoznavanje registarskih pločica”, najavljuje se u obrascu.

Sustav će biti beskontaktni, temeljen na kombinaciji dviju suvremenih tehnologija, a naplata bi trebala biti preko nadograđenog ENC uređaja i automatskog sustava očitanja tablica, odnosno u obliku elektroničke vinjete i plaćanja bez zaustavljanja.

Kako je ranije najavio državni tajnik u ovom resoru Tomislav Mihotić, postojeće naplatne kućice na autocestama bit će uklonjene, više neće biti rampi i velikih gužvi na naplatnim postajama.

Pitanja koja se uređuju najavljenim zakonom su takva da u resoru smatraju kako neće imati izravnih gospodarskih učinaka ni učinaka na rad i tržište rada, na tržišno natjecanje, a ni na zaštitu okoliša. Kako će se zakonom isključiti mogućnost da se korištenje autoceste plati u gotovini, najavljuju da će to posljedično smanjiti operativne troškove naplate.

Planirane uštede odrazit će na daljnje smanjenje cestarskog duga, na kojem nakon provedenog refinanciranja na kamatama godišnje štedi oko 50 milijuna eura, dok se uštede temeljem novog sustava po nekima procjenjuje na oko 35 milijuna eura godišnje.

“Pozdravljamo uvođenje novog sustava”, navodi predsjednik Koordinacije linijskog prijevoza u HUP-u Hrvoje Meštrović dodajući da za hrvatske prijevoznike to neće biti novitet budući da isti sustavi postoje u EU. Navodi da očekuju veće popuste kao poticaj za korištenje hrvatskih autocesta, posebno izvan sezone.

Prije tri godine Međimurka Marija Cvetko došla je do ideje da naslika umjetničku sliku u tehnici ulje na platnu koja ne bi bila predviđena za zid već kao detalj na jednoj elegantnoj dami u večernjoj haljini.
To je značilo samo jedno: potrebno je uraditi umjetničku sliku samo u puno manjoj dimenziji. Tako je došlo do ideje novog luksuznog nakita iz Hrvatske kojeg je dizajnirala mlada umjetnica. 

Dallay Marra je puno više od nakita. Umjetničko djelo na napetom platnu u minijaturi obloženo zlatnim listićima pravog zlata daje dojam luksuza i elegancije, a svaki komad ovog umjetničkog nakita je unikat te je ručno izrađen od temelja. Svako se platno prvo mora napeti kako bi se moglo po njemu oslikavati te se kao završni sloj stavlja pozlata od zlatnih listića pravog zlata. Slika se oslikava ispod povećala sa najmanjim kistom od samo jedne dlake te je potrebno puno vremena i strpljenja kako bi svaki komad bio izrađen do savršenstva.

Marija Cvetko je mlada slikarica iz Goričana s trenutnom adresom u Omišu gdje sa svojim partnerom vodi radionice crtanja i glazbe. Kako i sama kaže, Dallay Marra je nakit koji bi voljela vidjeti na ženama koje vjeruju u sebe i znaju što žele. Vjeruje kako će ovakav spoj umjetnosti i mode, koji ne postoji još nigdje žene prepoznati i nositi sa zadovoljstvom. Svaka slika može trajati godinama pa je tako kolekcija Dallay Marra u kombinaciji sa zlatom ulaganje u umjetnine koje na koncu mogu prijeći u nasljedstvo. 
 

‘Ovo je unikatan proizvod kojeg nema u svijetu, a dolazi iz Međimurja’, ponosno nam govori Marija te kaže kako bi voljela neke primjere vidjeti i na vratu poznatih osoba iz javnog i društvenog života kao i na svakoj modernoj ženi koja cijeni umjetnost i modu. Marija uskoro priprema svečanu premijeru ovog nakita povodom valentinova u rodnom Goričanu, a proizvode Dallay Marra trenutno možete razgledati i naručiti na društvenim mrežama brenda, a u skorijoj budućnosti i u nekim poznatim trgovinama.