N1 donosi vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.

Pretežno vedro je diljem Hrvatske, tmurnije je na istoku zemlje. U vedrom predjelima temperature su niže, primjera radi u vedrom Gospiću je jutros i do -8. U nastavku dana toplije, prevladavat će većinom sunčano, no treba računati na promjenjivu naoblaku. Posvuda će biti uglavnom suho, tek u noći na četvrtak može pasti prolazno malo kiše većinom na otvorenom moru i otocima u Dalmaciji.

Četvrtak će biti malo promjenjiviji, stoga bi u dijelu unutrašnjosti lokalno moglo biti malo kiše, čak i susnježice. Slaba kiša moguća je i na srednjem i južnom dijelu Jadrana.

Petak će biti većinom suh duž Jadrana i dijelom sunčan, no u unutrašnjosti prema večeri može biti slabe oborine.

Za vikend bi oborine moglo biti u gorju, prije svega, no čini se da nedjelja donosi i ponešto kiše na sjeverni Jadran, osobito preme večeri. Na moru će puhati jaka bura i sjeverac.

U ovim trenucima prognostički materijali ukazuju na mogućnost jačeg zahladnjenja u idućem tjednu, kojeg će pratiti snijeg, no situacija je još podložna promjeni.

Komet C/2022 E3 (ZTF) je dugoperiodični komet koji je došao sa samog ruba Sunčevog sustava odnosno iz Oortovog oblaka, a otkrila ga je zvjezdarnica Zwicky Transient Facility u ožujku 2022. godine, objavio je Hrvatski astronomski savez.

Komet je izrazito zelene boje radi njegova kemijskog sastava i interakcije sa sunčevom svjetlosti. Biti će najbliži Zemlji 1. veljače na nekih 42 milijuna kilometara, a već je proteklih dana bio zamjetljiv golim okom iz mjesta sa kvalitetnim tamnim nebom bez svjetlosnog onečišćenja. Može ga se vidjeti i iz urbanih zona koristeći manji dvogled, a kroz dvogled, opažač će ga moći zamijetiti kao blijedu mutnu mrlju, izmaglicu okruglog oblika.

Prolazak kometa ZTF (C/2022 E3) za kojeg se spektakularno kaže da je tu prvi put u 50.000 godina najvjerojatnije će biti kako ono kažemo “prvi put, zadnji put i nikad više”. Naime, radi njegove parabolične putanje ovaj komet, nakon što obiđe oko Sunca, neće nam se vjerojatno više vratiti nego će najvjerojatnije izletiti iz Sunčevog sustava u međuzvjezdani prostor. Ova činjenica znači jedinstvenu priliku za pogledati nešto što možete vidjeti samo jednom u životu i što vjerojatno nitko poslije vas više vidjeti neće.

Foto i video materijal je uradak Zvjezdarnice Višnjan i Hrvatskog astronomskog saveza.

Sve obiteljske mirovine zbog izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 2023. rastu za 10 posto, a sve najniže mirovine rastu tri posto, piše N1.

Oko pola milijuna umirovljenika dobit će početkom velječe veća primanja.

O tome se ‘U mreži Prvog’ razgovaralo s ravnateljicom Uprave za mirovinski sustav u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Melitom Čičak, zamjenikom ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Srećkom Vukovićem, nezavisnim ekonomski analitičarom Predragom Bejakovićem i saborskim zastupnikom Hrvatske stranke umirovljenika Silvanom Hreljom.

Srećko Vuković rekao je da su u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u prva četiri tjedna već zaprimili 63 tisuće zahtjeva za obiteljske mirovine. Kaže da su to očekivali, te da su već na polovici očekivanih zahtjeva za isplatu dijela obiteljske imovine.

“Sve obiteljske mirovine temeljem izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 2023. rastu za 10 posto. I sve najniže mirovine za tri posto. Dakle gotovo 500 tisuća ljudi dobit će povećanje već ovom isplatom za siječanj početkom veljače”, rekao je Vuković.

Što se tiče obiteljske mirovine očekuju prosječni rast od 510 kuna (70 eura), dok će kod nekih on biti i preko 200 eura. Dodatak za obiteljske mirovine umirovljenici mogu očekivati najranije u ožujku.

Trenutnom situacijom za sad je zadovoljan i saborski zastupniko Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja.

“Kad smo projektirali izmjene i dopune zakona dali smo cijelu godinu dana da ljudi mogu podnijeti zahtjev, da se može na miru raditi, a onda će oni dobiti zaostatke od 1. siječnja ove godine. U suštini što kasnije rješenje to će biti veća isplata odjednom jer će biti isplata unazad za nekoliko mjeseci. Predviđali smo i sve smo učinili da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bude odgovoran osiguravatelj kao i što već jest”, rekao je Hrelja za N1.

Od ukupno 25.657 učenika koji su završili srednju školu i položili maturu 2022. (gledajući oba roka mature), njih zasad 19.099 upisalo je visoko učilište (74 posto), javlja Večernji list.

Maturanti su prošle godine iz viših razina matematike i engleskog jezika postigli najbolje rezultate otkako se prate rezultati mature, najgore su od izbornih predmeta napisali politiku i gospodarstvo, a više od 74 posto upisalo je neki fakultet, neki su od podataka o maturi 2021./2022.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja u Školskom e-Rudniku objavilo je podatke o državnoj maturi 2022. i upisima na fakultete iz kojih je vidljiv porast prosječnih ocjena iz obveznih predmeta – matematike, hrvatskog i engleskog, osim na osnovnoj razini ispita iz matematike gdje je zabilježen pad.

Maturanti su prošle godine iz viših razina matematike i engleskog jezika postigli najbolje rezultate otkako se prate rezultati mature.

Što se tiče izbornih predmeta, rezultati kemije, fizike i biologije bili su lani bolji nego godinu prije. Najbolje su ocjene iz stranih jezika (talijanski, grčki, francuski, španjolski), a najgore iz latinskog te politike i gospodarstva. Prošlih je godina na maturi uglavnom sociologija bio ispit iz kojeg su postizali najlošije rezultate.

Kod usporedbe gimnazijskih i strukovnih programa vidljiva je velika razlika u ocjenama, kako u redovnom školovanju tako i na maturi. Jednako tako, i postotak odabira više razine obveznih predmeta.

Najveći postotak učenika koji su upisali neko visoko učilište dolazi iz Grada Zagreba (81 posto), a slijede Zagrebačka, Dubrovačko-neretvanska, Koprivničko-križevačka i Međimurska županija. Najmanji postotak maturanata koji upišu fakultet bilježi Bjelovarsko-bilogorska županija, oko 64 posto.

Najbolji prosjek (4,46) na maturi imaju studenti Fakulteta elektrotehnike i računarstva (prvenstveno zbog prosjeka iz matematike), slijede Farmaceutsko-biokemijski s prosjekom 4,35, Medicinski fakultet Zagreb s prosjekom 4,33, te Edukacijsko- rehabilitacijski fakultet s prosjekom 4,2.

Gledajući sa strane fakulteta, najbolje ocjene u četvrtom razredu srednje škole imali su studenti Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta (4,9), pa Medicinski fakultet u Zagrebu (4,85), Stomatološki fakultet (4,79), Medicinski fakultet Split (4,78). Poredak je otprilike isti kao i svake godine.

Cijeli članak pročitajte klikom ovdje.