Osnovna škola Draškovec je ovog četvrtka, 30. travnja 2026., u velikom stilu obilježila Dan Zrinskih. Oživjela je dvor Zrinskih gdje su se povijest, kreativnost, gastronomija i međunarodno prijateljstvo isprepleli u jedinstvenu manifestaciju u sklopu Interreg projekta suradnje Hrvatske i Mađarske.

Već od jutarnjih sati učionice i dvorište bili su prožeti radionicama za učenike škole domaćina i gostujuće učenike iz partnerskih škola. Najmlađi, prvašići, uronili su u svijet povijesti kroz likovnu radionicu posvećenu Zrinskoj gardi i njihovim prepoznatljivim uniformama, dok su drugašići zavrnuli rukave i uz vodstvo učiteljice Nine Lesinger izrađivali mirisne varijacije na temu gibanice od jabuka.

Treći i četvrti razredi bili su u gastronomskom središtu – radionici izrade međimurske gibanice koju je vodila školska kuharica Martina Šlibar. Zajedničko kulinarsko iskustvo spojilo je domaće učenike i goste iz 4. razreda Osnovne škole Goričan.

– Kao što se nekoć u dvorovima Zrinskih brižno čuvala svaka namirnica, tako i mi čuvamo našu baštinu – istaknula je kuharica Šlibar, a njezin „dvorski recept“ izazvao je oduševljenje svih sudionika.

SADNJA DRVOREDA LIPA – SIMBOL TRAJNOG PRIJATELJSTVA

Nakon jutarnjih radionica, svečani program preselio se u školsko dvorište gdje je u 10 sati započela sadnja drvoreda od šest lipa. Simbolični čin oživljavanja prijateljstva, suradnje, rasta i trajanja bio je strukturiran na način da je svako stablo označavalo „poglavlje” života škole i imalo svoje nositelje.

Prvu sadnicu zajednički su posadili direktor Turističke zajednice grada Preloga Marko Židov i načelnik Općine Serdahel Ištvan Mihovics, čime je naglašena važnost lokalne i prekogranične suradnje koja stoji u temelju cijelog projekta.

Drugo stablo posvećeno je partnerstvu osnovnih škola u Serdahelu, Keresturu, Kotoribi i Draškovcu, a posadile su ga ravnateljice partnerskih škola koje već više od 20 godina njeguju prijateljske odnose i provode zajedničke projekte: Anica Kovač (Kerestur), Snježana Matoš (Kotoriba), Marija Tislerne Bikopics (Serdehel) i Margit Mirić (Draškovec). Anica Kovač, Snježana Matoš i Margit Mirić ujedno su članice Viteškog reda.

Poseban trenutak bio je posvećen i projektu „Tragovima Zrinskih“ iz 2011. godine, čijom se 15. obljetnicom ove godine obilježava kontinuitet suradnje. Posebna zahvala upućena je autorici i voditeljici projekta Anici Kovač.

Treće stablo zasadili su trenutačni ravnatelji škola u Serdahelu (Zsolt Trojko), Keresturu (Beata Herman), Kotoribi (Romina Volar) i Draškovcu (Margit Mirić), kojima je povjerena budućnost i održavanje prijateljstva među ustanovama. Njima su se pridružili i Zrinski kadeti iz Kerestura te članovi Udruge „Red Nikole Zrinskog“, čime je simbolika povijesne baštine dodatno oživjela.

Četvrto stablo posadile su Zorica Matolane Proszenjak iz Obrazovnog centra „Stipan Blažetin“ iz Serdahelai Hajnalka Lukacs Puklavec iz Udruge „HOMA“ , koji svojim djelovanjem povezuju obrazovanje i zajednicu u širem regionalnom kontekstu.

Petu sadnicu posadili su u znaku najmlađih predsjednik Udruge „Videki ertekek“ Zoltan Stric i ravnateljica Dječjeg vrtića „Fijolica“ Kristina Posavec iz Preloga, naglašavajući važnost odgoja i prijateljstva od najranije dobi.

Šesto, završno stablo, zasadili su Jelena Vadas iz Udruge „Prijatelji svetog Roka“ iz Draškovca, Timea Reicher Székelyné iz Hrvatske samouprave iz Serdahela te Zoltan Kapuvari iz Hrvatske samouprave iz Sumatrona, kao snažan simbol duhovne, kulturne i identitetske povezanosti dviju zajednica.

Ravnateljica Osnovne škole Draškovec Margit Mirić u svom je govoru istaknula kako su ove lipe „tihi čuvari prošlosti i zalog budućnosti” te „živi spomenik zajedništva“ koji će rasti zajedno s generacijama učenika.

– Kako budu rasle njihove krošnje, neka se šire i naši vidici. Kako budu jačali njihovi korijeni, neka se učvršćuju naši odnosi, suradnja i prijateljstvo – poručila je, pozvavši sve da lipu posade s ponosom i nadom.

Na svečanosti sadnje drveća prezentirana je i replika mača Nikole Zrinskog Sigetskog, koju je ponosno držao dječak Lovro.

ZRINSKI STOL I STARINSKE IGRE

Nakon svečanog čina sadnje, „Zrinski stol“ uređen u duhu velikaških obitelji, privukao je pažnju svih posjetitelja, dok je prezentacija o obitelji Zrinski te predstavljanje knjiga dodatno obogatila kulturni dio programa.

U isto vrijeme, učenici viših razreda škole domaćina i njihovi gosti, vršnjaci iz Svete Marije, sudjelovali su u „Utrci Zrinskih“, dok su se niži razredi zabavljali sportskim igrama. Poseban šarm donijele su i starinske igre koje su igrali i djedovi i bake, pretvarajući školsko dvorište u mjesto susreta generacija. Djeca i njihovi bake i djedovi trčali su s jajima u žlicama, bacali kolutove i potezali uže.

U „Utrci Zrinskih“, koja se održala na nogometnom terenu NK-a Draškovec, podijeljene su i diplome najboljima. U kategoriji 5./6. razreda, 1. mjesto osvojila je Dora Repalust, 2. Eva Jančec, a 3. Ana Sabolić. Kod dječaka iz 5./6. razreda, Patrik Gašparić odnio je 1. mjesto, Matias Mihaljac 2. mjesto, dok su 3. mjesto dijelili Matej Matjačić i Ervin Žižek.

U kategoriji 7./8. razreda, kod djevojčica 1. mjesto osvojila je Hana Orehovec, 2. Tena Bartolić i 3. Tia Levačić, dok je kod dječaka 1. bio Sven Murk, 2. Marino Lisjak, a 3. Fran Horvat.

MIRIS ZAJEDNIŠTVA NA KRAJU DANA

Za kraj ovog bogatog dana, sve sudionike dočekao je zajednički gulaš, koji su pripremili prijatelji iz Mađarske, pomurski Hrvati, još jednom potvrđujući snagu prekogranične suradnje i zajedništva. Glavni kuhar bio je načelnik Serdehela Ištvan Mihovics, koji je skuhao 80 litara gulaša od svinjetine, junetina, krumpira i povrća, koji je bio fini čak i djeci.

Za djecu je bio pripremljen i hot dog te pizze, a za sve je organizirano i osvježenje te međimurska gibanica za prste polizati.

Svi sudionici kući su ponijeli i recept za „Zrinsku međimursku gibanicu iz Draškovca“ – kao slatki podsjetnik na dan u kojem je škola sa svojim gostima i uzvanicima disala kao jedno.

Dan Zrinskih u Draškovcu još je jednom pokazao da povijest ne stoji u knjigama – ona može mirisati na hranu, rasti u stablima i oživjeti kroz umjetničke, kulturne i sportske aktivnosti.