To je jedini radio čiji glazbeni program uglavnom uređuju slušatelji. Naravno, riječ je o Radio Maxu (99,3 MHz) iz Cerja Nebojse, najstarijoj radijskoj postaji u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i najslušanijoj u Varaždinskoj županiji. Od 12 radio postaja, čiju je slušanost ispitivao Ipsos MEDIApuls, na području Varaždinske županije, Radio Max je na prvom mjestu sa 25,9 posto.

Radio Max itekako je slušan i u Međimurju, Podravini, Hrvatskom zagorju, pa sve do Zagreba i šire. Čujnost mu je odlična, kao i slušanost. Ljudi ga naprosto vole jer je jednostavan, s brzim kratkim vijestima, atraktivnim reklamama, fino posloženim oglasima, dobrim voditeljima i odličnom glazbom, koju za sebe biraju sami slušatelji.

– Sviramo za one koji nas slušaju i tu nema filozofije. Naš radio nema slušatelje u onom klasičnom smislu: mi stvaramo, a oni slušaju. Oni su naši prijatelji kao i mi njihovi, na usluzi smo im u svim situacijama u kojima se god našli. Mi znamo za sva rođenja i rođendane, vjenčanja, obljetnice i druge veselice, pa do objava o sprovodima. Oni su sukreatori programa i zato nas vole, kao i mi njih. Mi smo tu zbog njih, kao i oni zbog nas – kaže Drago Cerjan, vlasnik i direktor Radio Maxa.

Prije točno 56 godina, točnije 12. veljače 1967. godine riječima u eteru “Ovdje Radio Cerje…” započela je radijska priča koja traje sve do danas. Otac današnjeg vlasnika, legendarni Dragutin Cerjan (na žalost pokojan) sam je izradio prvu radio stanicu i javio se u eter iz Donje Voće, a čula se tek u nekoliko okolnih naselja. Milicija je često oduzimala uređaje, jer privatne radio stanice nisu smjele postojati, ali je Dragutin Cerjan uvijek imao u pripremi još jednu, rezervnu, pa je emitiranje teklo gotovo bez zastoja. O njemu je i Krsto Papić snimio dokumentarni film pod naslovom “Nek se čuje i naš glas”. Objavljivane su novinske reportaže, TV emisije…

KAD UMREM NEMOJTE MI UGASITI RADIO!

Uz stalne prijetnje zatvorom i pedesetak oduzetih radio predajnika, godine 1990. na UKV području Cerjan je počeo emitirati program na stanici pod nazivom “Radio Drago”, a tek stvaranjem Hrvatske stvoreni su preduvjeti za slobodno emitiranje. Radio Max registriran je 1994. godine, a nešto kasnije dobio i službenu koncesiju, čime je ostvaren dugogodišnji san obitelji Cerjan.

Dragutin Cerjan umro je 2019. godine, a zadnje riječi bile su mu: “Kad umrem nemojte mi ugasiti radio!”.

Sada sin Drago vrlo uspješno vodi ovaj omiljeni radio, koji slušaju i mladi i stari, i zapravo čine veliku radijsku obitelj.

A sav 24-satni program ostvaruje mala, ali vrijedna ekipa od svega 5 zaposlenika: direktor Drago Cerjan, te voditelji programa: njegova supruga Kristina Cerjan, zatim Zvjezdana Telebar i Kristijan Moharić Kiki, dok je za marketing zadužena Ivana Sokol. Kiki Moharić je iz Međimurja, iz Vučetinca, i na Radio Maxu radi već dvadeset godina.

Inače, svi voditelji su i realizatori programa, koji se često stvara putem telefona za radijske želje slušatelja 042/759 700. Telefon uvijek nasmiješene Ivane u marketingu je 042/759 489.

U nedjelju, 12. veljače 2023. godine, Radio Max za svoj 56. rođendan priprema još bogatiji i zanimljivi program za sve slušatelje.

– Naši telefoni bit će stalno otvoreni za želje slušatelja, organizirat ćemo igre i podijeliti niz vrijednih nagrada, razgovarat ćemo s pjevačicama i pjevačima čije pjesme se najčešće vrte u našem programu i još puno toga… Zato pozivamo i one koji još nisu slušali naš radio da na skali svog radio-prijenika potraže frekcenciju od 99,3 MHz i sudjeluju u proslavi našeg rođendana. Sigurno će naći nešto za sebe – rekao nam je Drago Cerjan u ime cijele njegove vrijedne ekipe.

Medjimurski.hr kolegama upućuje najsrdačnije čestitke za rođendan njihovog radija uz želju da i dalje imaju maksimalnu slušanost.

Čovjek svojim zadiranjem u prirodu ugrožava i njezine posljednje komadiće koji su još preostali u njegovom okruženju. Jedan od njih je i močvarno stanište, uz čije se rubne dijelove, na muljevitim obalama bara, jezera i sporotekućih potoka i rijeka razvila posebna vegetativna zajednica, tršćaci. Osim vlažnih, postoje i suhi tršćaci, koji su smješteni na tlu neposredno iznad razine vode. Obrasli su gustim i visokim travama, pretežno trskom i šašem, o kojima ovise brojne životinjske vrste kao što su kornjače, žabe, zmije, ribe i kukci. Posebno su pak usko uz njih vezane mnoge vrste ptica močvarica. Čaplje, labudovi, patke, liske i gnjurci tu pronalaze svoju hranu, zaklon i mjesto za gniježđenje. Manje ptice, kao na primjer trstenjak, čije karakteristično glasanje označava blizinu prisutnosti vode, čak i ime duguje biljci o kojoj ovisi.

Prema podacima Istraživanja ciljnih vrsta ptica tršćaka područja ekološke mreže Međimurske županije provedenog u 2022. godini (voditelj istraživanja i projekta prirodoslovac Boris Božić) ukupno je potvrđeno 109 vrsta ptica od kojih je njih 11 svojom biologijom vezano za tršćake. U Međimuskoj županiji TOP tri tršćaka jesu tršćak kod Otoka pored Podturna, Varaždinsko jezero te na prvom mjestu kao najznačajniji i najveći tršćak ističe se Akumulacija Dubrava.

Zašto nestaju tršćaci?

Od ovog su ekosustava iznimne bioraznolikosti ljudi na našim prostorima nekad imali ekonomsku korist jer se trska uvelike koristila u građevinarstvu. Danas, kad tog interesa više nema, nastoji ih se, ukoliko je to moguće, isušiti i preoravanjem pretvoriti u obradive površine. Kanaliziranjem potoka i njihovom redovitom košnjom, zarobljavanjem rijeka u velike akumulacije betonskih obala, u Međimurju su tako nestale ogromne površine pod tršćacima. Primjetno je i njihovo uništavanje na nekim ribnjacima u cilju povećanja površina na kojima je moguć ribolov. Njihovom nestajanju pridonosi i uzurpiranje obala rijeka ilegalnom gradnjom, povećanjem njihove pristupačnosti i atraktivnosti za izletnike. Također, u Hrvatskoj velike površine tršćaka nestaju u većinom namjerno izazvanim požarima i to kontinuirano, iz godine u godinu. Iznimka nažalost nije ni Međimurje. Izgorjeli tršćaci se sporo obnavljaju, jer iako on relativno brzo naraste, potrebno je vremena da povrati svu bioraznolikost.

Isticanje važnosti svakog od dijelova ekosustava, u našem slučaju preostalih međimurskih tršćaka, kao i neprestana edukacija lokalnog stanovništva, pomaže u podizanju svijesti o zaštiti prirode. Jer čuvajući i štiteći prirodu, u konačnici osiguravamo i svoj opstanak.

9. veljače održano je predavanje u Srednjoj školi Čakovec kada im je gost predavač bila Suzana Mutvar, majka djeteta s dijabetesom.

Njezin je sin bio bivši polaznik Srednje škole Čakovec. Suzana Mutvar je tajnica Udruge „Međimurski slatkiši“ koja okuplja djecu oboljelu od dijabetesa i njihove roditelje. Gošća je pričala učenicima svoja iskustva i probleme s kojima su se nosili u toku odrastanja s dijabetesom, te nazočne upoznala s nekim novim metodama u primjeni terapije dijabetesa.

Dijabetes Mellitus ili šećerna bolest, nažalost već dugi niz godina ima tendenciju porasta i veliki je javnozdravstveni problem kako za pojedinca tako i za zajednicu.

– Cilj ovog predavanja bio je da naši budući „medicinari“ bolje razumiju svoje pacijente te im uz medicinsku pruže i emocionalnu podršku koja je u mnogim situacijama ključan faktor za dobru suradnju i učinkovito zbrinjavanje oboljelih – rekla nam je nastavnica medicinske struke predmeta Briga Prstec, jedna od organizatorica takvih okupljanja i predavanja.

U petak, 10. veljače 2023. godine u Novakovcu (općina Podturen) je održana godišnja skupština KUD-a Novakovec. Ta udruga broji ukupno 33 člana, četiri pjevača: supružnici Ana i Ivan Lisjak, Marija Volavšek i Marija Pintar, te ostale podupirujuće članove.

– Iako od općine dobivamo jako skromna sredstva, dobrom voljom članova i našim osobnom angažmanom, u 2022. godini imali smo ukupno čak 13 nastupa i dali sve od sebe da predstavimo vrijednu međimursku popevku i tradiciju našeg kraja – rekla je predsjednica KUD-a Ana Lisjak.

Ona je podnijela i financijsko izvješće udruge za proteklu godinu, dok je tajnica Mirjana Murk detaljno predstavila njihov rad u 2022. godine i planove za 2023. godinu. Skupštini je nazočio i zamjenik predsjednice Mladen Vugrinec.

Rad udruge pohvalio je i načelnik Općine Podturen Perica Hajdarović, koji je također prisustvovao skupštini, te im zaželio da tako nastave i dalje.

Ova je udruga bila prilično aktivna u 2022. godini, a članovi udruge sudjelovali su i svojom pjesmom uveličali na sljedećim događajima: predsmotri Međimurskih popevki u Donjem Kraljevcu te smotri Međimurskih popevki u Nedelišću, Festivalu kinča u Dekanovcu, godišnjici Muzeja Međimurje u Čakovcu, u Matici Hrvatskoj u Zagrebu, koncertu “Pjevajmo, pjevajmo Mariji” u Vratišincu, druženju međunarodnih KUD-ova u Novakovcu, „Pjesmarica naših mamica“ u Ivanovcu, foklornoj priredbi „Zapojmo še sosedovo“ u Ljubljani, na promociji knjige „Pušlek međimurskih popevki“ prof. Stjepana Hranjeca u Sloveniji, dječjoj božićnoj priredbi u Novakovcu te živim jaslicama u Podturnu.

U 2023. godini udruga također planira natjecati se na predsmotri „Međimurskih popevki“ u Donjem Kraljevcu te zatim smotri Nedelišću, te sudjelovati na smotri pjevačkih zborova i vokalnih skupina Međimurja u Svetoj Mariji, Festivalu kinča u Dekanovcu, koncertu “Pjevajmo, pjevajmo Mariji” u Vratišincu, druženju KUD-ova u Novakovcu, „Pjesmarici naših mamica“ u Ivanovcu, „Zapojmo še sosedovo“ u Ljubljani, božićna priredbi u Novakovcu i živim jaslicama u Podturnu.

Nakon radnog dijela skupštine održan je domjenak uz domaće kolače koje su napravile članice KUD-a, uključujući i popularnu makovu i orehovu štrucu koju je radila Ana Lisjak te domaće klipiće.