Međimurska policija zaprimila je danas, 13. veljače, u 13.36 sati, dojavu da se u Čakovcu na križanju Kalničke ulice i Zagrebačke ulice dogodila prometna nesreća.
– Sudarila su se dva osobna automobila, nastala je materijalna šteta – rekli su nam iz PU međimurske.
Donosimo fotografije s mjesta događaja…
U okviru projekta Aqua Adventures, grupa od 19 putnika iz Hrvatske i Mađarske upoznala se s turističkom ponudom u Mađarskoj i Austriji, odnosno u Željeznoj županiji te Štajerskoj. Prvog dana 9. veljače, putnici su posjetili najzapadniji mađarski gradić Szentgotthárd, formiran oko cistercitske opatije iz 12. stoljeća. Današnja gradska uprava smještena je u prostorijama nekadašnjeg samostana koji okružuju park i predivna cistercitska crkva. Direktor Bálint Papp upoznao je s radom agencije MURABA EGTC koja provodi programe u pograničnom području Mađarske i Slovenije.
U tom se dijelu Mađarske nalazi i Nacionalni parka Őrség na čijem je području niz naselja, od kojih je grupa posjetila dva – Magyarszombatfa i Nagyrákos. U prvom naselju postoji duga i razvijena lončarska tradicija koju na životu održava načelnik sa svojom obitelji, a u drugom etno kuća i kovačnica za koju se brine karizmatična načelnica koja se ujedno bavi i proizvodnjom kravljeg sira.
Drugog dana, odnosno 10. veljače, grupa je prešla austrijsku granicu i brzo se našla pred prirodnim ljepotama Istočnih Alpa. Putnici su istražili impozantnu špilju Lurgrotte koju krase brojni stalaktiti i stalagmiti te u kojoj je temperatura, za ovo doba godine ugodnih, 9 stupnjeva. Zucker kommt zuletzt, pa je grupa na povratku posjetila čokoladarnicu Zotter. Osebujni Josef Zotter započeo je s proizvodnjom čokolade 1999. godine, a danas proizvodi više od 300 različitih okusa. Uz čokoladarnicu nalazi se mali zoološki vrt te groblje čokolade.
Putnici su se kućama vratili obogaćeni novim iskustvom te odlučni da dobre turističke primjere kojima su svjedočili implementiraju i u svoje zajednice. Putovanje je sufinancirala Europska unija iz programa INTERREG V-A Mađarska-Hrvatska 2014.-2020., odnosno u sklopu projekta akronima AQUA ADVENTURES koji provode Grad Prelog i mađarska općina Kistolmács, a glavni mu je cilj unapređenje turističke ponude na jezerima uz Prelog i Kistolmács.
Sadržaj je isključiva odgovornost Grada Preloga i ni pod kojim uvjetima ne odražava stav Europske unije i/ili Upravljačkog tijela.
Općinski sud u Čakovcu objavio je prije nekoliko dana anonimiziranu presudu prema kojoj je maloljetnik iz Međimurja proglašen krivim jer je 28. kolovoza 2018. godine na školskom igralištu prebio drugog maloljetnika.
U presudi je objašnjeno što se točno dogodilo:
‘Na školskom igralištu (Međimurje) je okrivljeni prišao oštećenom te ga u namjeri da ga teško tjelesno ozlijedi, najprije s leđa udario u stražnji dio glave, uslijed kojeg udarca je imenovani pao na tlo, nakon čega ga je, dok je bio na tlu, najmanje tri puta zatvorenom šakom udario u predjelu lica te ga više puta udario šakama po tijelu, a kada se imenovani digao, nastavio ga je tući po glavi i tijelu, uslijed čega je imenovani zadobio natučenje i krvne podljeve u području obje jagodične regije i otok i krvarenje iz donje usne, ozljede koje su bile lake naravi, dok samo stjecajem okolnosti nisu nastale ozljede teške naravi, dakle, s namjerom da drugoga teško tjelesno ozlijedi, poduzeo radnju koja prostorno i vremenski neposredno prethodi ostvarenju bića kaznenog djela teške tjelesne ozljede.’
Sutkinja za mladež Renata Marciuš okrivljenika je osudila na kaznu zatvora u trajanju od 8 mjeseci, ali je ona zamijenjena za rad za opće dobro na način da se jedan dan zatvora zamjeni s dva sata rada.
Mladiću je izrečena i sigurnosna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana.
Protiv ove presude nije dopuštena žalba jer su se stranke odrekle prava podnošenja žalbe protiv presude te je ista postala pravomoćna.
Javio nam se, kao i 2-3 godine unatrag, 32-godišnji Stjepan Rusak iz Kotoribe s jednom „vrućom“ viješću kazavši:
– Posto sam prošlog četvrtka imao slobodnog vremena, odlučio sam iskoristiti jedno od najhladnijih jutara ove godine za kraće “namakanje”. Temperatura zraka je iznosila – 8 stupnjeva Celzijevih. Takvih temperaturnih jutara je ove, kao i prethodnih godina, na našem području bilo malo – pojasnio je razlog njegovog javljanja te nastavio:
– Bilo je potrebno i malo “vještine” kako bi se razbio led te da bi postojala mogućnost ulaska u vodu. Dakle, potrebno je i opremiti se. Na području istočne i sjeverne Europe, Kanade te dijelovima SAD-a ovakve su “aktivnosti” uobičajene u zimsko vrijeme, pa i na višestruko nižim temperaturama – pojasnio je naš sugovornik te dodao kako je ovogodišnje kupanje obavio na lokaciji kod nove šuder grabe, sjeverno od prirodne bare Žužička, blizu rijeke Mure.
Lani je u dva navrata ušao u hladnu Dravu kod Svete Marije, u siječnju i prosincu.
U petak, 10. veljače, oko 15.00 sati u Ulici Matije Gupca u Jalkovcu dogodila se nesreća na radu u kojoj je preminuo 57-godišnji muškarac, javljaju iz PU varaždinske.
– On je kao nositelj jednog obrta za građevinske radove, prilikom izvođenja radova na krovištu garaže, pao na tlo i zadobio ozljede od kojih je na mjestu događaja preminuo. Očevid na mjestu događaja obavili su policijski službenici u suradnji sa inspektorom zaštite na radu. Smrt nesretnog muškarca konstatirao je mrtvozornik.
Tijelo je nakon očevida predano obitelji.
U četvrtak smo objavili reportažu o Rozini Fegeš iz Pušćina, koja od luščija plete cekere nevjerojatne ljepote. Tekst je pročitalo više od 42 tisuće čitatelja, lajkalo više od 1,5 tisuća, a pozitivne komentare poslalo više od 260. To je ljepota koju treba vidjeti i pokazati cijelom svijetu!, naslovili smo priču.
U međuvremenu se na desetke slušatelja javilo našem portalu s molbom da objavimo adresu ili barem broj mobitela gospođe Fegeš. Žele nešto više saznati o tome kako se cekeri pletu, ali i gdje se mogu kupiti, naručiti. Slične želje izražavali su i u svojim brojnim komentarima.
Evo, Rozinu Fegeš možete dobiti na mobitel broj 098/ 993 21 09.
Sve ostale informacije i adresu dat će vam ona bude li potrebno.
U Hrvatskoj se prognozira stopa inflacije od 6,5 posto u 2023. i 1,6 posto u 2024. godini. S 10,7 posto u 2022. godini Hrvatska je po stopi inflacije bila iznad prosjeka euro zone (8,4) i EU (9,2), piše Večernji list.
Europska unija i euro zona izbjegle su tehničku recesiju, koja se ranije predviđala, zaključuje Europska komisija u danas objavljenim zimskim ekonomskim prognozama. U hrvatskoj se očekuje rast BDP-a za 1,2 u 2023. i 1,9 posto u 2024., što je bolje od ranije prognoziranih 1 u ovoj i 1,7 posto u idućoj godini. Sve to nakon što je hrvatski BDP u 2022. rastao bolje od očekivanog: 6,3 posto (dok je Komisija ranije predviđala 6 posto).
Ipak, u dokumentu Komisije kaže se da tehnička recesija u Hrvatskoj nije isključena nakon što je treći kvartal u 2022. bio u padu za 0,4 posto, a u četvrtom kvartalu “pomiješani signali ukazuju na široku stagnaciju, iako tehnička recesija ne može biti isključena”. Tehnička recesija znači dva uzastopna kvartala u kojima pada BDP.
Iako je ova zimska ekonomska prognoza pozitivna vijest za cijelu Europu – jer se očekivana tehnička recesija ne događa, a stopa inflacije, iako i dalje visoka, krenula je silaznom putanjom – iz Komisije upozoravaju da veliki izazovi i dalje postoje. Silazna putanja stope inflacije događa se ponajviše zbog smanjenja inflatornih pritisaka oko energenata. Gledano bez toga, temeljna inflacija još nije dosegla vrhunac. Što znači da inflacija i dalje narušava kupovnu moć kućanstava, i donosi oštriju monetarnu politiku.
U Hrvatskoj se prognozira stopa inflacije od 6,5 posto u 2023. i 1,6 posto u 2024. godini. S 10,7 posto u 2022. godini Hrvatska je po stopi inflacije bila iznad prosjeka euro zone (8,4) i EU (9,2). Deset država bilježi višu stopu inflacije u prošloj godini (višu nego Hrvatska). Prognozirana inflacija u euro zoni u 2023. sada je 5,6 posto, u 2024. 2,5 posto, javlja Večernji list.
Muzejska savjetnica i kustosica Likovne galerije MMČ-a Erika Nađ Jerković pripremila je prvu ovogodišnju likovnu izložbu – izložbu „Djela iz donacije akademske slikarice Sunčanice Tuk“.
Popis donatora likovnih zbirki muzeja povećao se time za četrdeset unikatnih radova na papiru u tehnici akvarela, tuša i akrilika te šest sitotisaka iz dviju grafičkih mapa. Muzej Međimurja Čakovec sa zahvalnošću je prihvatio darovane slike, a vrijedna donacija javnosti je predstavljena na otvorenju izložbe odabranih djela s katalogom donacije.
Na otvorenju, upriličenom 10. veljače 2023. u Izložbenom salonu MMČ-a, prisutne je pozdravila ravnateljica Maša Hrustek Sobočan, dok je o opusu slikarice i samoj izložbi govorila muzejska savjetnica Erika Nađ Jerković, kustosica izložbe. Publici se potom obratila i sama donatorica, slikarica Sunčanica Tuk.
Sunčanica Tuk, akademska je slikarica koja je na likovnoj sceni aktivna punih pet desetljeća, a od 1979. djeluje kao samostalna umjetnica. Autorica je nekoliko značajnih ciklusa radova od 1971. do danas. Rođena je u Sarajevu, diplomirala je likovni odgoj 1968. na Pedagoškoj akademiji u Čakovcu (prof. Josipa Vojtjehovski, prof. Priska Kulčar, prof. Mato Radovčić), a 1971. slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti u klasi prof. Šime Perića. Otada je članica Hrvatskoga društva likovnih umjetnika u Zagrebu. Samostalno je izlagala 26 puta te na brojnim skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Radovi su joj objavljeni 1999. i 2002. u grafičkim mapama. Monografija o njezinu radu tiskana je 2004., a autor teksta likovni kritičar Marijan Špoljar koji slikaričin rad prati od samih početaka konstatira da je opus Sunčanice Tuk ozbiljan doprinos suvremenoj hrvatskoj umjetnosti.
Povodom četrdeset pet godina slikarskoga djelovanja Sunčanice Tuk u Zagrebu je 2017. bila priređena njezina retrospektivna izložba. Povjesničar umjetnosti Ivica Župan u predgovoru navodi da je Sunčanica „iznimna osobnost hrvatskoga slikarstva i njezin profinjeni slikarski jezik čudesne konfesionalnosti ide u ono najljepše i najvrjednije što danas imamo u likovnoj umjetnosti”. Slikaričina retrospektivna izložba tijekom 2018. bila je postavljena u Gradskom muzeju Varaždin i Muzeju grada Koprivnice.
Tijekom pet desetljeća slikarskoga djelovanja ove umjetnice o njoj su biranim riječima pisali istaknuti povjesničari umjetnosti, Zdenko Rus, Tonko Maroević, Nada Beroš, Guido Quien, Nataša Šegota Lah, Draženka Jalšić Ernečić i dr. Za svoj slikarski rad nagrađivana je nekoliko puta. Djela joj se nalaze u muzejima diljem Hrvatske i u privatnim zbirkama. Sudjelovala je u radu brojnih likovnih kolonija i humanitarnih akcija. Živjela je i stvarala u Koprivnici do 2019. kada se preselila u Varaždin. Članica je i varaždinskog HDLU-a.
Temeljne i stalne postavke slikarske izvedbe Sunčanice Tuk su „redukcija, svođenje na znak, jednostavnost postupka, a rezultat je djelo koje je prepoznatljivo po minimalističkom zahvatu, po oskudnosti materije i po siromaštvu znakovlja, ali prije svega po temeljnosti i konsekventnosti izražajnog aparata“ (M. Špoljar, 1993.). Sve spomenute značajke pronalazimo i u djelima koja je Sunčanica Tuk darovala Muzeju Međimurja Čakovec.
Izložba je otvorena do 12. ožujka 2023. godine.
