Home Blog Page 2228

Poznato koliko su skočile cijene hrane, jedan proizvod zabilježio ogroman rast

0
Ilustracija
jaja

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je izvijestila kako se prema podacima Tržišnog cjenovnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP) tijekom siječnja ove godine prema zadnjem tjednu 2022. bilježi pad veleprodajnih cijena određenih vrsta povrća te jedne vrste voća i to kelja, mrkve, graha, blitve i jabuka, dok je za preostalo voće i povrće uočen blagi rast, piše N1.

U odnosu na godinu ili dvije prije može se reći da su u odnosu na siječanj 2022. najviše rasle cijene banana, rajčice, luka, mrkve i krumpira, a u zadnje dvije godine najviši rast cijena je kod krumpira i luka, odnosno 120 posto su rasle veleprodajne cijene krumpira u odnosu na siječanj 2021., a luka 77 posto, kazala je Vučković.

Kada se govori o žitaricama i uljaricama, u odnosu na kraj 2022. bilježi se stagnacija ili lagani pad najznačajnijih žitarica u veleprodaji – pšenica za devet posto, kukuruz 15,5 posto. Prema godini prije (siječanj/siječanj), cijene pšenice su više 11,11 posto, a kukuruza 12 posto, dok su cijene soje niže za 4,76 posto.

Veleprodajne cijene brašna u petom tjednu 2023. su više u odnosu na kraj 2022. i to kod glatkog brašna za 1,89 posto, a kod oštrog za 14,75 posto.

Tijekom siječnja i početkom veljače otkupne cijene svinjskog i goveđeg mesa nisu se osjetnije razlikovale od onih krajem 2022., kazala je Vučković te navela kako je u petom tjednu ove godine veleprodajna cijena junećih trupova viša za 15,09 posto u odnosu na godinu prije, a približno ista u odnosu na kraj 2022., dok je otkupna cijena svinjskih trupova na godišnjoj razini viša za 50,36 posto.

Ukoliko se uspoređuju veleprodajne cijene u petom tjednu ove godine s prosjekom EU može se reći da je veleprodajna cijena junećih trupova niža za 4,31 posto, a svinjskih trupova gotovo identična. Cijene janjećih trupova nešto su više, dok su cijene pilećih trupova u opadanju i prema prosjeku EU su niže za 1,15 posto u petom tjednu ove godine.

Najveći rast, kako je kazala Vučković, bilježi se kod veleprodajne cijene jaja i on se kreće kontinuirano od ožujka/travnja 2022. i trenutno je na rekordno visokim razinama.

Ovo je tragedija: prošlog tjedna rođeno tek 10 beba, a umrlo čak 26 ljudi!

0
binary comment

Proteklog tjedna na području Međimurja ukupno je rođeno samo 10 beba, a 1 par se vjenčao, i to u Prelogu, dok je umrlo čak 26 osoba. Vjenčalo se dvostruko više, jer je pretprošli vikend vjenčan samo jedan par mladenaca.

Na traženje naših čitatelja, portal Medjimurski.hr će svakog tjedna objaviti izvješće matičnih ureda Međimurske županije o tjednim upisima rođenih, vjenčanih i umrlih u državne matice. Na podacima smo zahvalni Upravnom odjelu za Skupštinu, opću upravu i pravne poslove Međimurske županije, Odsjeku za osobna stanja građana.

MATIČNI URED ČAKOVEC
ROĐENI:

Leo Novak, sin Melani i Dejana
Luka Mikec, sin Tatjane i Matije
Viliam Krušelj, sin Florijane i Josipa
Niko Pintarić, sin Ive i Nina
Tessa Goldberg, kći Larise i Tomice
Franjo Vnučec, sin Antonije i Emanuela
Filip Turk, sin Antonije i Josipa
Lovro Burek, sin Natalije i Petra
Bruna Kovač, kći Ivane i Damira
Lota Novak, kći Sare i Borisa
UMRLI:
Marija Horvat r. Posedi r. 1946.
Antun Lepen r. 1950.
Vladimir Kren r. 1951.
Katarina Vugrinec r. Pevec r. 1935.
Josip Rendarić r. 1943.
Ana Žvorc r. Gradišćaj r. 1941.
Tatjana Dobošić r. Zorkič r. 1953.
Ivan Martinjaš r. 1944.
Oto Janić r. 1952.
Katarina Vrtarić r. 1925.
Stjepan Zdolec r. 1933.
Mijo Novak r. 1938.
Stjepan Siladi r. 1943.
Anton Magdalenić r. 1952.
Elizabeta Ištvanović r. Smrtić r. 1934.
Mihael Golub r. 1990.
Zlatko Kovačić r. 1955.
Danijela Malović r. 1983.
Gabrijela Kos r. Živković r. 1940.

MATIČNI URED KOTORIBA
UMRLI:

Josip Čukulic r. 1938.

MATIČNI URED MALA SUBOTICA
UMRLI:

Vladimir Kanoti r. 1939.
Julijana Turk r. Mikulan r. 1939.

MATIČNI URED MURSKO SREDIŠĆE
UMRLI:

Marija Barat r. 1941.

MATIČNI URED NEDELIŠĆE
UMRLI:

Marija Branilović r. Kriković r. 1933.
Ivan Šraj r. 1942.

MATIČNI URED PRELOG:
VJENČANI:

Lana Matjačić i Miroslav Berljak
UMRLI:
Pavao Kalšan r. 1939.

FOTO Maskirani mališani prošetali centrom Čakovca

0

Danas, 17. veljače, fašnička povorka s mališanima iz jasličkih skupina prošla je centrom Čakovca.

Prošetali su od Centra za kulturu do Franjevačkog trga i natrag do šatora na Trgu Republike. Brojni građani došli su podržati najmlađe i najslađe maškare.

Sve je to zabilježio naš Stjepan Hranilović

Ove subote u Turčišću povorka maškara i Cik cak bend tjerat će zle sile!

0

U subotu, 18. veljače 2023. godine, s početkom u 14 sati održat će se Fašnik u Turčišću (općina Domašinec) u organizaciji KUU Lafra i pod pokroviteljstvom Općine Domašinec. Povorka maškara kreće iz Dvorišća prema Društvenom domu u Domašincu, ispred kojeg slijedi spaljivanje Fašnika.

U povorci ćete moći vidjeti tradicionalne drvene maske lafre no, kako je najavio predsjednik KUU Lafra Branko Vlah, očekuju se sudjelovanje i maškara i iz prijateljskih udruga iz drugih općina.

Zabava će se nastaviti u Društvenom domu uz svirku Cik Cak benda, a za svakog maskiranog sudionika osigurani su jelo i piće te, naravno, krafne.

Uživajte!

Alojz Fleten novi je predsjednik Zajednice branitelja HDZ-a Međimurske županije ‘Gojko Šušak’

0

Novi predsjednik Zajednice branitelja HDZ-a „Gojko Šušak” Međimurske županije je Alojz Fleten, odlučeno je u četvrtak u Prelogu na redovitoj izbornoj skupštini Zajednice.

Jedan od najvažnijih zadataka u mandatu novog predsjednika Zajednice branitelja HDZ-a Međimurske županije bit će nastaviti promovirati Domovinski rat, pružati pomoć stradalnicima, obilježavati sve važne obljetnice i provoditi politiku HDZ-a te u sve ove aktivnosti uključiti i gradske organizacije.

Zajednica trenutno broji 35 članova, a Fleten napominje kako će glavni cilj biti dodatno omasoviti članstvo.

– Branitelji Međimurske županije svakako imaju što reći. Puno branitelja iz Međimurja bilo je dijelom gardijskih brigada. Tako je u 1. gardijskoj brigadi bilo čak 180 mladih ljudi iz Međimurja, 15 Tigrova iz Međimurja izgubilo je svoje živote, a naši su branitelji bili i u Gromovima te u 7. gardijskoj brigadi. Uzevši u obzir činjenicu da na području Međimurja uopće nije bilo rata, ovo je strašno velik broj s obzirom na broj stanovnika – poručio je Fleten.

Da je cilj okupiti što više branitelja, potvrdio je i predsjednik Zajednice branitelja „Gojko Šušak”, general bojnik Miljenko Filipović koji je naglasio kako je Zajednica branitelja važan dio stranke.

-Nakon odlaska prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i ratnog ministra Gojka Šuška, vlada koja je najviše napravila za hrvatske branitelje, vojsku i policiju je upravo ova Vlada na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem – poručio je Filipović.

Predsjednik HDZ-a Međimurske županije Ljubomir Kolarek naglasio je kako izbor novog predsjednika županijske Zajednice branitelja predstavlja i novu stranicu u njenom funkcioniranju.

-Vjerujem da ćemo napraviti nove iskorake i okupiti još više branitelja članova Hrvatske demokratske zajednice te krenuti jednim svježim i boljim putem – rekao je Kolarek.

Na Skupštini je uz novog predsjednika izabran i novi Županijski odbor. Izabrani su: Miljenko Bakač, Darko Fileš, Pavo Jazvić, Ivan Klekar, Damir Kovačić, Mladen Magdalenić, Krunoslav Stančin, Ivan Šafarić i Josip Šajnović.

Uz predsjednika Zajednice generala bojnika Filipovića, tajnika Zajednice branitelja „Gojko Šušak” Krunu Cavrića, člana predsjedništva Zajednice Ivu Loboreca te predsjednika međimurskog HDZ-a Kolareka, izbornoj skupštini prisustvovali su i članovi predsjedništva HDZ-a Međimurske županije Tomislav Marković, Nino Marđetko, Igor Ivković, Mladen Križaić i Lovro Horvat te predsjednik Gradskog vijeća Grada Preloga Đuro Ujlaki.

Biciklizmom do klimatske i gospodarske održivosti te boljeg zdravlja

0
Sunčana Glavak

U Europskom parlamentu jučer se raspravljalo o razvoju biciklističke strategije EU-a. Korištenje bicikala posljednjih godina bilježi porast u europskim gradovima. Uz to što je vožnja biciklom održiv način prijevoza koji doprinosi postizanju klimatskih ciljeva EU-a i smanjenja onečišćenja, biciklizam donosi brojne dobrobiti za zdravlje i društvo te gospodarski rast.

Primjerice, više od tisuću malih i srednjih poduzeća u EU-u bavi se proizvodnjom bicikala i e-bicikala, a ta industrija obuhvaća milijun radnih mjesta. Poticanjem biciklizma, broj radnih mjesta u biciklističkoj industriji može povećati za 2 milijuna do 2030. godine.

Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak podržala je prijedloge koji se odnose na povećane zahtjeve sigurnosti u biciklizmu, što obuhvaća i izgradnju sigurnije biciklističke infrastrukture, kao i da se prepozna gospodarski potencijal industrije biciklizma koji uključuje proizvodnju baterija za električne bicikle i kružno gospodarstvo.

Podaci pokazuju da se 85 posto električnih bicikala koji se prodaju u Europi tamo i proizvode, a projekti u području biciklizma važni su i za sektore mobilnosti, turizma, zdravstva i sporta.

Europski parlament u svom je izvješću pozvao države članice da smanje stope PDV-a za isporuku, najam i popravak bicikala i električnih bicikala te da se 2024. proglasi Europskom godinom biciklizma.

Podsjetimo, kroz Hrvatsku prolazi deset državnih glavnih biciklističkih ruta i četiri europske EuroVelo rute, a pojedini hrvatski gradovi sinonim su za biciklizam kao stil života svojih građana. Sredstva za razvoj cikloturizma u Hrvatskoj predviđena su programima u sklopu Višegodišnjeg financijskog okvira 2023.-2027. te Nacionalnim planom oporavka i otpornosti.

VIDEO Simpatični video Mustač benda najavljuje 2. Festival nordijskog hodanja u Međimurju!

0

2. Festival sportske rekreacije nordijskim hodanjem i pješačenjem „Stazama Askosa“ održat će se 10. i 11. ožujka 2023. godine u Goričanu u organizaciji Udruge sportske rekreacije „Sport za sve“ Goričan, uz potporu Hrvatskog saveza nordijskog hodanja, Saveza sportske rekreacije Međimurske županije, Međimurske županije i Općine Goričan.

Simpatičan video najave ovog festivala ovih su dana snimili Mario i Davor Mustač iz Mustač benda iz Donjeg Mihaljevca, a njihov video možete pogledati niže.

Ovim festivalom ujedno će se obilježiti Međunarodni dan žena jer je cilj potaknuti sve sudionice događaja na rekreaciju i pješačenje za zdraviji život. Festival nosi ime po Askosu nađenom upravo na arheološkim nalazima u Goričanu, a riječ je o obrednom vrču s ukrasnom ručkom koja sadrži tri bika, simbolima plodnosti, fizičke snage, seksualnosti, ustrajnosti i rada.

Prvi dan (10. ožujka) je za sudionike koji dolaze dan ranije izvan Međimurja planiran izlet po međimurskim bregima i posjet znamenitostima (Mađerkin breg, Mlin na Muri, vinarija Kocijan), a drugi dan (11. ožujka) održat će se Festival „Stazama Askosa“ koji započinje okupljanjem u 9 sati i startom u 10 sati s mjesta Šuderica u Goričanu.

Na 2. Festival sportske rekreacije nordijskim hodanjem i pješačenjem dobrodošle su sve dobne skupine, ističe organizator, kao i osobe s teškoćama u razvoju, a sudionici festivala mogu izabrati jednu od tri različite staze: 3, 7 ili 9 km. Svaka staza imat će svoje voditelje nordijskog hodanja i pratnju volontera Crvenog križa.

Kotizacija iznosi 7 eura, a uključuje i ručak (može se prijaviti i vegetarijanski) te prigodni unikatni poklon za sve žene povodom Dana žena.

Za sve informacije i prijave možete se obratiti tajniku USR „Sport za sve“ Zvonimiru Lepoglavcu na [email protected].

Za dostojanstven obred sahrane pokojnika

0

Jako puno novca i drugih sredstava u posljednje vrijeme Općina Sveti Martin na Muri ulaže u uređenje mjesnog groblja, opremu za održavanje groblja i ukop pokojnika te druge stvari vezane uz čovjekovo posljednje počivalište na zemlji. Tako je u minulih nekoliko godina u uređenje cijelog groblja, te otvaranje novih mjesta za grobove općina uložila preko milijun kuna, te tako sada groblje izgleda i funkcionira na najljepši mogući način.

Općinski načelnik Martin Srša prvih je dana od stupanja na svoju dužnost rekao kako mu je jedan od prioriteta u potpunosti urediti groblje kako bi ono bilo mjesto dostojanstvenog bivanja živih i pokojnih, a ne samo počivalište prepušteno uređenju pojedinaca. Ovih dana općina je za potrebe osoba koji obavljaju pokop i obrede vezane uz sahranu krenula u nabavu opreme, točnije odijela, kapa i cipela, za pet muškaraca koji su svakog trenutka spremni za ovaj častan posao koji im je povjeren. Ovo će općinu koštati 1.000 proračunskih eura.

– Ovime stavljamo točku na ‘i’ ukupnom projektu kojim čovjeku dajemo častan oproštaj u lijepo odjevenim i urednim ljudima koji ih pospremaju na zadnji počinak i to tako mora biti, jer svaki je čovjek vrijedan pozornosti nas koji ostajemo i brinemo da oni imaju časno mjesto na našem groblju – kaže Martin Srša, općinski načelnik, uvjeren kako je svetomartinsko groblje ne među najljepšima, nego najljepše u našoj županiji.

Lopovima “korektna” ponuda

0

Mečje, Jalševec i Mrtvička su dijelovi uz Dravu, odnosno kanal HE Dubrava gdje Donjevidovčani, Donjodubravčani, a nađu se tu još neki, imaju kuće za odmor jer uz njih posjeduju i male vinograde.

– Vrlo nam je blizu i rado ovamo dolazimo ne samo zbog odmora već i rekreacije koja nam dobro dođe poslije svakodnevnih obveza – rekla nam je Donjovidovčanka Mira Pongrac koja je jako ljuta, uznemirena i koja se pita – kakvi smo mi to ljudi!?

Nastavlja priču: – Svaki puta kada dođemo na svoje mjesto za odmor i razonodu ostaje nam razočaranje jer nailazimo na tuđe korake ljudi koji obilaze naš mali raj, a svaki puta, odnosno svaki njihov obilazak našeg mira donosi nešto novo, donosi, odnosno odnosi ono što je naše. To se pogotovo odnosi na drva za ogrjev. I kad već to pokradu, dolazak u ovaj prirodni krajolik iskoriste za dovoz suvišnoga smeća od kuće. Ne mogu reći da se radi o istim ljudima, no to je manje bitno – kaže Mira.

Stoga im je ovdje ostavila poruku u kojoj stoji: ”Poštovani kradljivče ili više vas koji si stalno posuđujete drva u našim i okolnim goricama i usput ostavljate smeće – prestanite! Molim vas da u naš poštanski sandučić ubacite adresu pa ćemo vam moj muž i ja dostaviti ono što nam otimate, da vi ne trošite svoje vrijeme i teškom mukom zarađene novce, da trošite i dalje naša drva, ali uz našu dostavu. Da si olakšam malo dušu, je i za drva mi je i za provaljene prozore, ali ovaj otpad je za plakati”, stoji u poruci.

Jadni je ovaj apel, uz pitanje kada i tko će takvima stati na kraj?