Prve pozive na preventivne zdravstvene preglede građani će dobiti već krajem ovoga mjeseca, pregledi počinju nakon Praznika rada, najprije u Osječko-baranjskoj županiji, a svi građani koji se odazovu na poziv dobit će slobodan dan, doznaje se u Ministarstvu zdravstva.

Pilot-projekt preventivnih zdravstvenih pregleda provodit će se od svibnja do kraja srpnja u pet županija. Uz Osječko-baranjsku, uključene su Sisačko-moslavačka, Međimurska, Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska županija.

Plan je da se u svakoj od tih županija preventivno pregleda oko 200 osoba u iduća tri mjeseca, tako da bi pozive trebalo dobiti najmanje tisuću građana. Slat će ih Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a ciljana skupina su stariji od 40 godina koji zadnje dvije godine nisu bili u kontaktu s obiteljskim liječnikom. Prema mišljenju struke, upravo je ta dob podložna razvoju prvih simptoma kroničnih bolesti koje se može spriječiti ranim prepoznavanjem. U odabranih pet županija čak 25.325 građana nije bilo kod svog liječnika zadnje dvije godine. Preglede će obavljati obiteljski liječnici koji to žele, i za to će biti posebno plaćeni. Cijenu pregleda pokrit će Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Tijekom pregleda putem posebnog panela liječnik će unositi podatke o osobnoj i obiteljskoj anamnezi, stilovima života i navika, pregledu organskih sustava, laboratorijskim pretragama (GUK, lipidogram, PSA) i EKG-u, a predviđena je mogućnost upućivanja i na ostale pretrage ako to liječnik odluči. Sve će se moći obaviti u jednom danu i određenom terminu bez čekanja, s tim da postoji mogućnost da liječnik izda završno mišljenje drugi dan zbog obrade krvnih pretraga. Uključeno je i upućivanje na rano otkrivanje raka debelog crijeva, dojke ili pluća ako se osoba do sada nije odazvala na pozive za te probire.

Domovi zdravlja nositelji su pilot-projekta na razini županija te su im su ponuđena dva modela – sistematski u ordinacijama kod izabranih liječnika ili na punktovima u domovima zdravlja, što je do sada odabrala samo Splitsko-dalmatinska županija. Osječko-baranjska, Sisačko-moslavačka i Primorsko-goranska županija odlučile su se za model u kojem sve preglede u svojoj ordinaciji obavlja obiteljski liječnik. Međimurska županija odlučila se za kombinaciju, tako da će se dio pregleda provoditi u ordinacijama a dio na punktovima.

Slobodan dan dobit će građani koji se odazovu na poziv i dođu na pregled, a uspostavit će se i pravila za one koji će biti spriječeni, kao i za one koji ne dođu u zakazani termin koji su prethodno prihvatili.

U Ministarstvu poručuju da će se posebno voditi evidencija odaziva i neodaziva, što također vide kao povratnu vrijednost Pilot-projekta. Upravo je cilj pilotiranja projekta da se provjere operativne mogućnosti i održivost predloženog modela preventivnih zdravstvenih pregleda. Ministar zdravstva Vili Beroš prethodno je najavio da će se u rujnu provesti evaluacija, a u listopadu se planira uspostava programa preventivnih pregleda na nacionalnoj razini – javljaju iz 24 sata.

Benzin bi trebao biti jeftiniji za tri centa, a dizel za dva centa.

Od utorka bi trebalo biti jeftinije gorivo, doznaje RTL. Maloprodajna cijena benzina trebala bi biti 1,40 eura, što je tri centa jeftinije nego protekla dva tjedna. 

Dizel će pak pojeftiniti za  2 centa pa će se litra prodavati za euro i 31 cent. S tom cijenom, dizel će prvi put od lipnja 2021. pasti ispod nekadašnjih 10 kuna po litri. Jeftiniji će biti i plavi dizel koji će se od utorka prodavati za 81 cent – doznaje Večernji list.

Iako se 2021. na velika vrata najavljivalo da država napokon ukida famozne biljege, niti dvije godine poslije iz hrvatske administracije nije iščeznuo taj najzaostaliji primjer birokratskog formalizma, piše u Jutarnji list.

Biljezi su ukinuti, no u gruntovnici ih i dalje uporno koriste jer je Zakonom o sudskim pristojbama propisano da se sve pristojbe u iznosima do 100 kuna naplaćuju u državnim biljezima. Iako je država 2021. značajno smanjila broj usluga za koje se naplaćuju pristojbe, sa 177 na 58, ipak ih je dosta preživjelo, a među njima i velik broj onih čiji iznos ne prelazi 100 kuna odnosno 13,27 eura. Tu je, naravno, i obveza plaćanja dokumenata iz zbirke isprava u zemljišnoknjižnim odjelima koja je jeftinija od 100 kuna pa se onda plaća u biljezima.

U Ministarstvu pravosuđa kažu da su svi općinski sudovi obvezni naplaćivati sudsku pristojbu za izdavanje zbirke isprava te preslike ručno vođene knjige, kao i prihvatiti pristojbu uplaćenu u državnim biljezima, ako se radi o iznosu pristojbe do 100 kuna. No, biljeg za tu uslugu bi uskoro stvarno trebao biti ukinut zahvaljujući izmjenama Zakona o sudskim pristojbama koje su u tijeku.

Kad su u pitanju zemljišnoknjižni poslovi, obveza plaćanja pristojbe, prema podacima ministarstva, postoji za 13 vrsta usluga, od čega za njih četiri iznosi do 13,27 eura, što znači da se naplaćuju u državnim biljezima. To su, uz presliku iz zbirke isprava, redom podnesak kojim se traži upis ili brisanje iz zemljišne knjigu u iznosu od 6,64 eura, zatim odluka o prijedlogu za zabilježbu također u iznosu od 6,64 eura te 13,27 eura za upis do deset posebnih dijelova.

Pristojbe se, među ostalim i u biljezima, još naplaćuju za pojedine vrste izvanparničnog postupka, zatim kod ostavinskog postupka, kaznenog postupka po privatnoj tužbi, u stečajnim postupcima i likvidaciji, upisima u sudski registar, upravnim sporovima… Primjerice, plaćanje naknade u biljezima tako i dalje postoji za upis osnivanja j.d.o.o.-a u sudski registar, za prijedlog za otvaranje stečajnog ili likvidacijskog postupka, ovjeru potpisa, štambilja i slično. Iako je Hrvatska u međuvremenu uvela euro, u optjecaju su i dalje državni biljezi na kojima su iznosi izraženi u kunama, a iz ministarstva poručuju da se oni i dalje mogu normalno koristiti jer je propisano da se biljezi mogu upotrebljavati do njihova iskorištenja uz primjenu fiksnog tečaja konverzije, piše novinarka Jutarnjeg lista Dora Koretić.