N1 donosi vremensku prognozu Tee Blažević.

Umjereno do pretežno oblačno je u većem dijelu Hrvatske, lokalno u unutrašnjosti i Lici ima i magle, stoga Hrvatski autoklub upozorava vozače na oprez. Mjestimice ima i slabe oborine, kolnici su stoga mokri i skliski.

U nastavku ponedjeljka, poslijepodne, oborina će biti češća, većinom kiša, s tim da u gorju može pasti i malo snijega. U gorskim predjelima, osim oborine, treba računati i na povremeno jak jugozapadnjak, s olujnim udarima.

Utorak će isto biti po južini, promjenjiv, lokalno uz malo kiše, većinom prijepodne. Temperature u porastu.

Slično i u srijedu, uz kišne kapi povremeno duž Jadrana i u područjima uz Jadran uglavnom.

Bez promjene i u drugom dijelu tjedna, nastavit će se promjenjivo, povremeno uz kišu, no postupno sve toplije, više proljetno nego zimsko vrijeme.

Uvođenje EU-ove digitalne zdravstvene putovnice je u zdravstvu poput ukidanja roaminga u telekomunikaciji unutar Unije, istaknuo je potpredsjednik Europske komisije Margaritis Schinas na konferenciji koju je proteklog tjedna u Bruxellesu organizirao hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol, javlja HRT.

Europska komisija u svibnju prošle godine predstavila je zakonodavni prijedlog EU digitalne zdravstvene putovnice, a HDZ-ov europarlamentarac Tomislav Sokol izabran je za glavnog izvjestitelja Europskog parlamenta za taj prijedlog.

Po tom bi prijedlogu svaki građanin mogao samostalno pristupati svojim zdravstvenim podacima u elektroničkom obliku, podijeliti svoje zdravstvene podatke s liječnicima u svojoj zemlji, ali i u drugim državama članicama. Također će moći dodavati podatke, ispravljati pogreške, ograničiti pristup zdravstvenih djelatnika svojim podacima, ali i dobiti informacije o tome kako se i u koju svrhu ti podaci koriste.

Margaritis Schinas, potpredsjednik Europske komisije za promicanje europskog načina života, očekuje da će ta putovnica u pružanju zdravstvenih usluga imati učinak kakav je u telekomunikacijskom sektoru imalo ukidanje naplate roaminga u EU-u prije šest godina, od kada građani u svim članicama Unije mogu koristiti svoje telekomunikacijske usluge po istoj cijeni koju plaćaju u svojim zemljama.

– Prije tri godine, pandemija COVID-19 zaustavila je naš kontinent, životi građana su se pritom drastično promijenili, zdravstveni sustavi su bili pred kolapsom, a društvo je dovedeno do točke koja dosad nije viđena. Pandemija nam je pokazala da je digitalizacija ključna za budućnost zdravstva i zdravstvenih sustava EU. EU digitalna zdravstvena putovnica je ekvivalent “roamingu za zdravlje” – na isti način na koji je roaming srušio prepreke u telekomunikacijama, ovaj će prijedlog učiniti isto za zdravlje”, ustvrdio je u utorak Schinas na konferenciji koju je u Bruxellesu organizirao Tomislav Sokol, zadužen za formiranje stajališta Europskog parlamenta o tom prijedlogu, piše HRT.

Saborska zastupnica Andreja Marić (SDP) obratila se priopćenjem koje prenosimo u cijelosti:

‘U više navrata upozoravala sam, kao i moji kolege liječnici iz više liječničkih udruga, na brojne probleme u zdravstvenom sustavu, zbog kojih su nezadovoljni i pacijenti, i djelatnici. Posebno loša situacija je u DEVASTIRANOJ PRIMARNOJ ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI.

Najnoviji podatak kaže da nam u Hrvatskoj trenutno nedostaje 257 obiteljskih liječnika, 110 ginekologa i 90 pedijatara. Stanje će uskoro biti još gore jer mnogi kolege odlaze u mirovinu, a nema dovoljno mladih liječnika koji bi ih zamijenili. Tko će vas liječiti, dragi građani?

Najveća krivnja je na Ministarstvu zdravstva, no moraju se hitno uključiti i jedinice lokalne/regionalne samouprave. Rješenja postoje, iznijeli smo ih već više puta. No, zdravstvena administracija nas ne sluša. I čudi se i smatra uvrijeđenom zbog najavljenog prosvjeda 18. ožujka, na kojem će sudjelovati liječnici sa svih razina zdravstvene zaštite jer smo svi preopterećeni i nezadovoljni.

Alarm za održivost primarne zdravstvene zaštite već dugo zvoni, samo je zdravstvena administracija očito na njega savršeno oglušila, poručuju iz Hrvatske liječničke komore. Nezadovoljstvo premalom količinom vremena za pregled u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) već godinama izražavaju i liječnici, i pacijenti. Tako obiteljski liječnici kažu da za pregled pacijenta imaju 10 minuta umjesto predviđenih 15 do 25 minuta za prvi pregled, dok pedijatri u PZZ-u prosječno imaju 9 minuta za pregled beba i djece, što je daleko ispod norme propisane Vremensko-kadrovskim normativima koja kaže da bi sistematski pregled dojenčeta trebao trajati 30 minuta, a prvi pregled bolesnog djeteta 20 minuta.

Ginekolozi prosječno za pregled imaju tek 15 minuta od normativima predviđenih pola sata. Rezultati su proizašli iz velikog anketnog istraživanja Studija hrvatskog liječništva 2022. koje je Hrvatska liječnička komora provela tijekom svibnja i lipnja prošle godine. Skoro 60% liječnika u privatnim ordinacijama u PZZ-u ne iskoriste cijeli godišnji odmor. Svaki četvrti liječnik primarne zdravstvene zaštite ne bi ponovo postao liječnikom. Više od 80% liječnika nezadovoljno je opterećenošću administrativnim poslom. U rukama upravo držim 3 lista s popisom mjera za administrativno rasterećenje i osnaživanje PZZ, koje sam osobno ovdje u Saboru predala u ruke ministru Berošu prije nekoliko mjeseci. No, još se ništa nije poduzelo u tom smislu.

Liječnici nisu umorni od pružanja zdravstvene zaštite svojim pacijentima, već od stalnog podmetanja i omalovažavanja zdravstvene administracije, na čelu s monopolistom HZZO-om.

Stanje je alarmantno i jako se zaoštrava jer je liječnika sve manje, pritisak je sve veći, ima dosta agresivnih pacijenata, kontrola, kažnjavanja. Mnogi liječnici rade bolesni, neki po 2-3 ambulante kad netko ispadne. „Burn out“ je izraženiji nego ikad, bez “svjetla na kraju tunela”. Stoga su i liječničke udruge, koje su najavile prosvjed, više puta predstavile ministru Berošu niz mjera za održivost zdravstvenog sustava, osobito primarne zdravstvene zaštite. Hrvatska liječnička komora predlaže:

⦁ Slobodan izbor mjesta rada za liječnike: privatna ordinacija ili dom zdravlja;
⦁ Omogućiti prijenos privatnih ordinacija na drugog liječnika;
⦁ Uvesti dugoročno i sustavno planiranje kadrova u zdravstvu: nacionalno planiranje, raspisivanje, dodjeljivanje, financiranje i nadzor specijalizacija;
⦁ Raspisati veći broj specijalizacija za PZZ –za domove zdravlja i privatne ordinacije;
⦁ Gradovi i županije trebaju se aktivno uključiti u privlačenje liječnika u lokalne sredine (bonusi, osiguravanje stanovanja, nabava opreme i sl.);
⦁ Omogućiti grupne privatne prakse tj. donijeti nužne pravilnike;
⦁ Smanjiti broj administrativnih procedura koje liječnici provode – treba ih preuzeti HZZO;
⦁ Smanjiti standardan broj pacijenata po timu obiteljskog liječnika na 1500 – kvalitetnija prevencija i rasterećenje bolničkog sustava;
⦁ Omogućiti zapošljavanje dodatne medicinske sestre i/ili zdravstvenog i nezdravstvenog radnika i donijeti Pravilnik o kadrovskim standardima za timove;
⦁ Izjednačavanje koeficijenata za liječnike u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s koeficijentima liječnika u bolničkom sustavu.

Budući da zdravstvena administracija samo iznosi riječi, bez djela, čeka ih prosvjed na Markovom trgu u Zagrebu 18. ožujka. Prosvjedovat će liječnici jer im je “prekipjelo”. Bore se zbog sebe, ali i zbog pacijenata,’ napisala je.

U prepunoj dvorani društvenog doma u Svetom Juraju u Trnju jučer je održana zabava Društva Josip Broz Tito Međimurske županije. Kalendarom društva održana je povodom Međunarodnog dana žena, a njoj su se okupili članovi svih ogranka iz MŽ od kojih su neki u mjesto zabave došli autobusom.

Uvodno su im se na početku obratili, Valent Tuksar, predsjednik Društva Josip Broz Tito Međimurske županije, te domaćini. Svi su oni govorili o značaju ovog obilježavanja ovog datuma s pozivom:

– Zabavljajte se kao nekada!

I tako je doista bilo. Zabava je potrajala do kasno u noć.

Kupcima se događa da račun ne preuzmu ili ga nakon kupovine odmah zgužvaju i odbace, piše Poslovni dnevnik.

Prilikom kupovine, mnogi građani zaboravljaju da trebaju sačuvati račun sve do izlaska iz trgovine.

Naime, prema Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom koji je na snazi 10-ak godina, za sve kupce koji kod sebe nemaju račun za kupljenu robu predviđene su novčane kazne.

Kupcima se događa da račun ne preuzmu ili ga nakon kupovine odmah zgužvaju i odbace. No, naljepnice na trgovinama upozoravaju – kao što je prodavatelj obavezan ispostaviti račun, tako je i kupac obavezan uzeti račun i imati ga pri izlasku iz radnje. Neizdavanje i neuzimanje računa kažnjivo je po zakonu.

“Novčanom kaznom od 200 do 2000 kuna (26 do 260 eura) kaznit će se kupac te svaki primatelj računa koji ne zadrži izdani račun nakon izlaska iz poslovnog prostora ili ga ne pokaže na zahtjev službene osobe”, stoji u zakonu koji člankom 26. definira i obvezu kupca da izdani račun zadrži do izlaska iz poslovnog prostora te je “dužan na zahtjev ovlaštene osobe, službenika Porezne uprave, pokazati izdani račun”, stoji u Zakonu.