Ovakve slike u dogledno vrijeme više se neće viđati u gradu Čakovcu. Naime, na današnjoj (srijeda) sjednici Gradskog vijeća Čakovca u “aktualnom satu” vijećnik HDZ-a, Lovro Horvat, pitao je gradonačelnicu Ljerku Cividini hoće li nešto učini da se ispred gradske blagajne GKP “Čakom” više ne stvaraju ovakvi redovi? Građani negododuju, dugo čekaju, a i prilaz invalidnim osobama je onemogućen. To je sramotno za 21. stoljeće! Inače, to pitanje uputio bih i direktoru “Čakoma”, Ivici Perhoču, ali ga danas nema ovdje – dodao je Lovro Horvat.

Svjesni smo da ovaj prostor u kojem se nalazi gradska blagajna nije do kraja dobar, kazala je gradonačelnica Cividini. O tome sam već razgovarala s direktorom “Čakoma” i mislim da smo na tragu konačnog rješenja. Adaptirat ćemo prostor kako građani ne bi morali stajati u redu na otvorenom, na kiši, suncu i snijegu, a i ulaz ćemo prilagoditi za lakši pristup invalidnih osoba, kazala je Ljerka Cividini.

Iz remetinečkog pritvora pušteni su bivša pročelnica za komunalni sustav Grada Rijeke Irena Miličević, nekadašnja direktorica KD Čistoća Rijeka Jasna Kukuljan, savjetnik za kapitalne investicije u riječkom gradskom Odjelu za komunalni sustav Eddy Ropac te čakovečki poduzetnik Darko Žagar, piše tportal.

Istražni zatvor za Miličevć i Kukuljan bio je određen zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke, a za Ropca i Žagara i za opasnost od ponavljanja kaznenog djela.

Četvorki je istražni zatvor odredio sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda Zdravko Majerović na prijedlog Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO).

Istragom je obuhvaćen i direktor međimurskog Tehnixa Đuro Horvat za kojeg EPPO, zbog životne dobi i zdravstvenog stanja, nije zatražio pritvor te se 80-godišnjak od početka brani sa slobode.

Istragom je, kako je ne navodeći imena objavio EPPO, obuhvaćena i Horvatova tvrtka Tehnix koja je na štetu Kohezijskog fonda EU i hrvatskog proračuna nezakonito zaradila preko pola milijuna eura.

EPPO je izvijestio i da je istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu predložio blokadu bankovnog računa osumnjičene tvrtke, odnosno “određivanje privremene mjere osiguranja oduzimanja imovinske koristi”.

Nakon uhićenja i pretresa koji su počeli početkom travnja u Rijeci i Međimurju, EPPO je izvijestio kako provjeravaju sumnje da su uhićeni počinili zlouporabe položaja i ovlasti vezano uz postupke javne nabave u okviru projekta izgradnje sortirnice otpada u Mihačevoj Dragi.

EPPO je priopćio da je istragu pokrenuo na temelju rezultata prethodnih istražnih radnji i kaznene prijave Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta koji sumnja da su nezakonitosti trajale od travnja 2016. do travnja prošle godine.

Hrvatska vlada i Ministarstvo poljoprivrede skrivaju imena tvrtki koje su u posljednjih 15 mjeseci uvezle na hrvatsko tržište ogromne količine ukrajinskog brašna te su rušenjem cijena dovele u nepovoljan položaj domaće proizvođače brašna, piše Nacional.

Nacional je tijekom prošlog tjedna od Ministarstva poljoprivrede zatražio imena tvrtki koje u Hrvatsku uvoze brašno iz Ukrajine, ali su nam ta imena iz nepoznatog razloga prešućena. Međutim, to nije prvi put da Ministarstvo poljoprivrede skriva imena tvrtki uvoznika brašna iz Ukrajine jer su imena tih tvrtki odbili otkriti i direktorici udruženja mlinsko-pekarske industrije Žitozajednica Nadi Barišić.

Nakon što je Nacional u razgovoru s Nadom Barišić doznali da joj Ministarstvo poljoprivrede nije otkrilo imena tih tvrtki, Nacional je poslao upit sličnog sadržaja u Ministarstvo poljoprivrede, ali niti u odgovoru na taj upit nisu bila imena tvrtki koje uvoze brašno iz Ukrajine.

Zanimljivo je da Ministarstvo poljoprivrede nije imalo problema otkriti zabrinjavajuće brojke o uvozu brašna iz Ukrajine koje zorno prikazuju zašto se domaći proizvođači posljednjih tjedana bune zbog prekomjernog uvoza ukrajinskog brašna te zašto od Ministarstva poljoprivrede i od Državnog inspektorata zahtijevaju da provjere poštuju li uvoznici ukrajinskog brašna sva pravila hrvatskog tržišta.

Neovisno o odgovoru iz Ministarstva poljoprivrede, Nacional je doznao imena tri tvrtke koje uvoze brašno iz Ukrajine. Riječ je o tvrtkama Emporio Group iz Nedelišća, Hadun iz Koprivnice i Murex iz Zagreba. No, niti za jednu od tih tvrtki nije moguće ustanoviti koliko točno brašna su uvezle bez konkretnih brojki iz Ministarstva poljoprivrede.

Emporio Group d.o.o. prema podacima Poslovne Hrvatske trenutno je u blokadi i otvorenoj predstečajnoj nagodbi od 29.12.2022. godine.

Sve to odvija se istovremeno kada se i u cijeloj Europskoj uniji vodi žestoka debata oko uvoza ukrajinske pšenice i brašna, a pojedine su države poput Poljske i Mađarske čak i zabranile uvoz iz Ukrajine jer je došlo do prevelikog poremećaja na tržištu i ogromnog pada cijena žitarica, što je ugrozilo poslovanje velikog broja europskih poljoprivrednika koji se bave uzgojem pšenice i proizvodnjom brašna.

Slična je situacija i u Hrvatskoj pa su predstavnici domaćih poljoprivrednih udruga u posljednjih nekoliko tjedana krenuli u akciju kako bi upozorili da su zbog ulaska ukrajinske robe na hrvatsko tržište na zalihama, u silosima, i dalje velike količine neprodane pšenice. Naime, ukrajinska pšenica nije prodana, ima je jako puno, a treće zemlje crnomorskim koridorima očito nisu dovoljna tržišta da bi svu tu neprodanu robu preuzele, pa se ide i drugamo. Nije se računalo na to da će se u tolikoj mjeri pojaviti ta pšenica, a kod nas se prije nije ni pojavljivala. No čini se kako je u Hrvatskoj dosta veliki problem nekontrolirani uvoz brašna iz Ukrajine, na što posebno upozorava Nada Barišić iz Žitozajednice. Ona je u izjavi za Nacional kazala da na problem upozoravaju još od prošle godine:

“U Žitozajednici smo na ovaj problem upozorili Ministarstvo poljoprivrede još u studenome prošle godine i to nakon upita članova mlinske industrije koji su imali problem s ukrajinskim brašnom, koje je najviše prodrlo u Istru i Dalmaciju. U drugim dijelovima Hrvatske mlinovi su jači nego ondje, a i ondje su pripreme za novu turističku sezonu. Kako se situacija s tim ni u sljedećim mjesecima nije popravljala, Žitozajednica je kontaktirala Ministarstvo te smo napravili prijavu Državnom inspektoratu jer smo dobili informacije kako se to brašno plasira kod nas u neadekvatnoj ambalaži – jutenim vrećama, neadekvatno je označeno, upitno je skladištenje i postoji bojazan za zdravlje potrošača te smo zatražili od Državnog inspektorata da se ta brašna ispitaju i povezano sa zdravstvenom ispravnosti. Tu je prije svega riječ o tvrtkama koje uopće nisu iz mlinske industrije, nego su nekakvi j.d.o.o.-ovi, kao i neke tvrtke za koje smo čuli da rade bez računa. Stoga i tu ima posla za DIRH.”

Međutim, brojke koje je Ministarstvo poljoprivrede dostavilo Nacionalu otkrivaju veliki problem u kojem su se našli domaći poljoprivrednici koji se bave proizvodnjom brašna. Naime, tijekom 2019., 2020. i 2021. u Hrvatsku uopće nije bilo uvoza brašna iz Ukrajine. Prema privremenim podacima DZS-a, u 2022. u Hrvatsku je iz Ukrajine uvezeno 3815 tona brašna, a samo u siječnju 2023., prema privremenim podacima DZS-a, iz Ukrajine se uvezlo 837 tona. Iz Ministarstva poljoprivrede tvrde da uvoz brašna u količinama od 3817 tona u 2022. nije mogao bitno poremetiti ukupnu bilancu, s obzirom na to da Hrvatska godišnje troši oko 300.000 tona brašna, čime uvoz iz Ukrajine čini 1,3% ukupnih potreba. No iz Ministarstva poljoprivrede priznaju da se usporedbom uvoza u 2023. s istim razdobljem 2022. može donijeti zaključak o povećanom uvozu brašna iz Ukrajine te dodaju:

“Iako je riječ još uvijek o relativno malenim količinama, valja istaknuti da je cijena ovog brašna značajno niža od prosječne što može imati utjecaj na tržište. Cijena tog brašna je 377,5 eura po toni, prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo poljoprivrede.”

Cijeli članak možete pročitati ovdje.